Ante Barešić: Miro Barešić nikad nije bio terorist, već borac za slobodu Hrvatske

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Znanstveno-stručni skup u povodu 30. godišnjice pogibije
Miro Barešić je jedan od najvećih hrvatskih domoljuba čije djelo i žrtvu moramo poštovati. Godinama se u iseljeništvu i u Domovinskom ratu borio za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. Miro nikad nije bio terorist, već borac za slobodu, kazao je Ante Barešić, predsjednik udruge Hrvatski vitez Miro Barešić
Velimir BRKIĆ
O Mirovom liku i djelu izlagalo je osmero izlagača

Udruga Hrvatski vitez Miro Barešić organizirala je znanstveno stručni skup u povodu 30. godišnjice smrti jedne od najpoznatijih osoba hrvatski orijentirane emigracije iz vremena Jugoslavije, pod nazivom »Miro Barešić – borac za slobodu, a ne terorist«. U restoranu San Antonio u sklopu kampa Oaza mira, restoranu koji može primiti 500 ljudi, nazočilo je 80-ak poštovatelja i simpatizera Berešićevog lika i djela.
Miro Barešić, hrvatski vitez, kontroverzni politički emigrant i hrvatski branitelj koji je poginuo 31. srpnja 1991. godine u Miranjima. Miro Barešić je iz Draga gdje mu je na Trgu Mira Barešića na tzv. Balkanu prije pet godina otkriven spomenik.

Branitelj prije branitelja

- Miro Barešić je jedan od najvećih hrvatskih domoljuba čije djelo i žrtvu moramo poštovati. Miro Barešić se godinama u iseljeništvu i u Domovinskom ratu borio za slobodnu i samostalnu Hrvatsku i nikad nije odustao od svoje ideje, iako je godinama osjećao nepravdu koja se sustavno nanosila Hrvatima, naglasio je Ante Barešić, predsjednik udruge Hrvatski vitez Miro Barešić.
Kao i mnogi drugi iseljenici koji su bili spremni dati živote za Hrvatsku, kaže on, bio je »branitelj prije branitelja«.
- Vratio se iz Paragvaja iako je znao da su u Hrvatskoj i ljudi koji su ga proganjali, ali je sudjelovao u Domovinskom ratu i dočekao ostvarenje svoga sna. Pustimo kontoverze, on je živio svoju ljubav prema domovini koju je dokazao svojom smrću za domovinu, poručio je Barešić, domaćin skupa u sklopu obiteljskog kampa Oaza Mira u Dragama.
U komunističkoj Jugoslaviji bio je smatran »teroristom prvog reda«, a slobodu i puno neovisnost Hrvatske, za što je živio, nije dočekao. Ubijen je u prvoj akciji u Domovinskom ratu. Međutim, iako je ubijen prije 30 godina, njegov lik, djelo i smrt i danas prate kontroverzije.

Odbija ići u JNA

- Miro je već kao mladić došao u sukob s jugoslavenskim sustavom, odbija služiti vojni rok u JNA s obrazloženjem da su Hrvatima ugrožena ljudska prava, za što je osuđen na šest mjeseci zloglasnog Golog otoka, navodi Ante Barešić
Potom bježi u Švedsku gdje se povezuje s hrvatskom emigracijom.
- Tih godina Švedska kao i ostale europske zemlje postaju mjesta gdje hrvatske političke emigrante Udba proganja i likvidira. U Švedsku za ambasadora stiže Rolović, iskusni komunistički borac od 1935., sudionik NOB-a, od 1945. visoki funkcioner Ozne i upravitelj logora na Golom otoku, objašnjava Barešić.
Stigao je upravo u vrijeme dok su emigranti spremali akciju oslobađanja Miljenka Hrkaća, koji je u Jugoslaviji osuđen za podmetanje bombi. Barešić s dvojicom prijatelja 7. travnja 1971. organizira otmicu ambasadora Rolovića kako bi ga razmijenili za Hrkaća.
- Miro nikad nije bio terorist, već borac za slobodu. Nije imao namjeru ubiti Rolovića, već ga oteti i zamijeniti za Hrvate, uvjeren je Barešić.

Toni Šarić, Božidar Smotalić, Marko Marić

- Ušli su u ambasadu, u Rolovićev ured i pozvali ga da se preda, međutim došlo je do pucnjave. Barešić i prijatelji se predaju, a Rolović od dobivenih rana umire za sedam dana. Osuđeni su na doživotni zatvor, a godinu poslije skupina emigranata otima švedski zrakoplov tražeći njihovo oslobađanje. Švedska im udovoljava i odlaze u zatvor na 12 godina, poslije su pomilovani. Barešić je godinu i pol dana odležao i u Španjolskoj, detaljno podsjeća Barešić.
Miro Barešić potom emigrira u Paragvaj gdje mijenja ime u Toni Šarić. Služio je u paragvajskoj vojci i postaje tjelohranitelj paragvajskog veleposlanika u Washingtonu.
- Barešićev identitet je otkriven i u svibnju 1980. izručuju ga u Švedsku, gdje je nakon sedam godina potjeran u Paragvaj. U svibnju 1991. pod imenom Božidar Smotalić vraća se u Hrvatsku gdje uzima i novo ime, Marko Marić. Istaknuti hrvatski domoljub poginuo je već u prvoj akciji, 31. srpnja 1991. pokraj Miranja Donjih u zaobalju Pakoštana, naglasio je Barešić.
Dan njegove pogibije, 31. srpnja 1991., je i Dan općine Pakoštane.

Bojnik hrvatske vojske

- Spomenik kojeg je u povodu 25. obljetnice pogibije hrvatskog viteza podigla njegova rodbina uz pomoć donatora, a izradio akademski kipar Ivan Kujundžić, blagoslovio je ličko-senjski nadbiskup miru Mile Bogović, ističe Barešić.
Miro Barešić je poginuo u borbenoj akciji, kaže on, u nerazjašnjenim okolnostima. Nakon što je pokopan pod pseudonimom javni pokop bio je održan 1992. na Mirogoju u Aleji branitelja.
- Pokopan je sa svim državnim počastima i promaknut postumno u čin bojnika Hrvatske vojske, istaknuo je Barešić.
Pritom dodaje kako ga se sjećamo kao hrvatskog branitelja i domoljuba koji je bio junak Domovinskog rata i simbol borbe za slobodu.
- Hvala ti, Miro, za samostalnu, suverenu i slobodnu Hrvatsku, zaključio je Ante Barešić.

Izlagači na skupu u Dragama

Na znanstvenom stručnom skupu su izlagali: Bože Vučetić (Otmica švedskog ambasadora, oslobađanje Mira Barešića iz zatvora i boravak u Paragvaju), dr. sc. Marin Sopta (Miro Barešić u švedskom zatvoru, štrajk glađu i aktivnost u Hrvatskom državotvornom pokretu), prof. dr. sc. Stjepan Ćosić (Miro Barešić u dokumentima jugoslavenskih sigurnosnih službi), doc. dr. sc. Vlatka Vukelić (Miro Barešić – terorist ili borac za slobodu), Antonio Lekić (Povratak Mira Barešića u Hrvatsku i pogibija)), mr. sc. Ivan Kozlica (Miro Barešić kao simbol hrvatskog borca iz emigracije na početku Domovinskog rata), Davor Šesto (Miro Barešić kao športaš) i Andrea Barešić, kćer pok. Mira (Miro Barešić kao suprug i otac).​

Ocjena: 
Prosječno: 3.7 (3 glasova)