Najveći pritisak na Internu i Kirurgiju

Bolja, odnosno drugačija organizacija zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, smanjila bi pritisak na zadarsku Opću bolnicu, odnosno njezine hitne prijeme po odjelima. To podrazumijeva objedinjavanje hitnog bolničkog prijema, što i jest u daljnjoj strategiji razvoja hrvatskoj zdravstvenog sustava, pa tako i Opće bolnice Zadar

Iako su za nama tri udarna turistička mjeseca – lipanj, srpanj i kolovoz – liječnici na hitnim prijemima u zadarskoj Općoj bolnici još uvijek imaju pune ruke posla. S prvim rujanskim danima, kao i u špici turističke sezone, najveći pritisak je na Kirurgiji i Internoj, odnosno njihovim hitnim prijemima. Udvostručeni broj medicinskih intervencija, koji je karakterističan za lipanj, srpanj i kolovoz, nastavlja se i u rujnu, što svjedoči o željenom produžetku turističke sezone na zadarskom području.
U prilog tome govore i statistički podaci iz zadarske Opće bolnice, odnosno hitnog internog i kirurškog prijema, čiji voditelji dr. Jogen Patrk i dr. Robert Karlo ukazuju trend rasta medicinskih intervencija. Gledajući nekoliko godina unatrag, drastično se povećavaju godišnje brojke i to prije svega zahvaljujući ljetnim mjesecima, kada se broj medicinskih intervencija poveća i do 60 posto.
Zaboravljena terapija
– Iz godine u godinu raste broj medicinskih intervencija. Prije dvije godine, dakle 2008., imali smo 3.500, a lani 3.700 intervencija na hitnom internom prijemu. Ovu godinu, po svemu sudeći, završit ćemo s više od 3.800 intervencija. Udarni mjeseci su lipanj, srpanj i kolovoz, kada na zadarskom području boravi veliki broj turista, stranih i domaćih gostiju. Posljednjih godina, zbog produženja turističke sezone, pritisak se nastavlja i u rujnu, a brojke se nerijetko penju i do 70 dnevnih intervencija. Ljeti, broj intervencija se kreće od 50 do 70, a u ostalom dijelu godine od 30 do 40, govori dr. Jogen Patrk, voditelj hitnog internog prijema, dodajući kako i tijekom ljeta, mjesečno pregledaju i preko 300 pacijenata s boravištem izvan Zadarske županije ili Hrvatske, dakle, ljude koji se odmaraju ili ljetuju na zadarskom području.
Zimi je takvih pacijenata mnogo manje. Kao usporedbu, dr. Patrk navodi mjesec ožujak, kada je na hitnom internom prijemu obrađeno tek 100 pacijenata izvan Zadarske županije. Dakle, ljeti se te brojke utrostruče.
– Više ljudi, više posla, to je logično. Riječ je o klasičnim ljetnim boljkama, ljudi se opuste na odmoru, zaborave na uzimati terapiju, a istovremeno se oglušuju na preporuke liječnika. To najčešće dovodi do pogoršanja osnovne bolesti, zbog čega u konačnici završavaju kod nas, na hitnom internom prijemu. Na ljetovanju ljudi se slabo pridržavaju kulture uzimanja lijekova, a umjesto preporučenog boravka u hladu izlažu se suncu. Vrućina sama po sebi čini svoje, a jedno s drugim vodi pogoršanju osnovne bolesti, zbog čega je neizbježna hitna medicinska intervencija, kaže dr. Patrk, pojašnjavajući kako hitan interni prijem podrazumijeva minimalno jednosatnu obradu pacijenta tijekom koje se isti pregledava, nadzire, vade mu se nalazi…
Za ljetne mjesece, kako navodi Kristina Bačkov, glavna sestra na hitnom internom prijemu, karakteristični su i slučajevi utapanja. Ovisno o težini slučaja, pacijenti ostaju na Internoj ili se prebacuju u Jedinicu intezivnog liječenja.
– Dvadeset posto od ukupnog broja dnevnih intervencija odradi se noću. Sada, iako je rujan, još uvijek imamo noću od 10 do 12 intervencija, što je gotovo kao u špici turističke sezone. Kad noćne brojke padnu ispod 10, možemo reći da ulazimo u mirniji dio godine, kada dnevno imamo između 30 i 40 intervencija, kaže Kristina Bačkov, ističući kako prve rujanske brojke ni po čemu ne odaju da se turistička sezona bliži kraju, odnosno da manje ljudi boravi na zadarskom području.
Traume i ozljede
Pune ruke posla, početkom rujna imaju i zadarski kirurzi. Na hitnom kirurškom prijemu još uvijek se ne smanjuje broj medicinskih intervencija. Za ilustraciju, dr. Robert Karlo, voditelj hitnog kirurškog prijema, navodi kako je tijekom srpnja kroz hitan kirurški prijem prošlo 5.678 pacijenata. Ako se tome dodaju i pacijenti u ambulantama plastične, dječje, abdominalne… kirurgije, obrađeno je gotovo devet i pol tisuća osoba tijekom srpnja i kolovoza ove godine. Od navedenih ukupnih brojki, u 60 posto slučajeva riječ je o hitnim medicinskim intervencijama, u principu različitim traumama.
 – U ljetnim mjesecima broj medicinskih intervencija se poveća za 60 posto. Kod nas idu sve traume, zbrinjavamo rane, ozljede, upalne procese na koži… Najgore je vikendima, tada smo stvarno zatrpani poslom. Na zadarskom području ljeti se drastično poveća broj ljudi, samo na Viru i Pagu, koji gravitiraju Zadru, u sezoni boravi preko 100 tisuća stranih i domaćih gostiju. Ljudi se opuste na odmoru i dolazi do različitih vrsta ozljeda, a mi sve to moramo zbrinuti, tako da je ljeti pritisak na hitan kirurški prijem strašan, govori dr. Karlo, ističući kako zadarska Opća bolnica pokriva cijelu sjevernu Dalmaciju, otoke i pola Like.
Bolja, odnosno drugačija organizacija zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, smanjila bi pritisak na zadarsku Opću bolnicu, odnosno njezine hitne prijeme po odjelima. To podrazumijeva objedinjavanje hitnog bolničkog prijema, što i jest u daljnjoj strategiji razvoja hrvatskoj zdravstvenog sustava, pa tako i Opće bolnice Zadar. Dr. Patrk i dr. Karlo smatraju da suvremena medicina zahtijeva multidisciplinarni pristup, što može pružiti samo jedinstveni hitni bolnički prijem. Zadarska bolnica u budućnosti planira njegovu izgradnju na mjestu nekadašnje bolničke kuhinje u prizemlju zgrade Interne, no u kriznim vremenima ne može se računati na skorašnju realizaciju tog projekta. Pored nedostatka hitnog bolničkog prijema, zadarski liječnici ukazuju i na dislociranost Doma zdravlja, odnosno Hitne pomoći, u odnosu na Opću bolnicu. Na putu između bolnice i Hitne pomoći gubi se mnogo vremena, koje, kad je u pitanju zdravlje, život znači.

 DEŽURNI ADMINISTRATOR NA KIRURGIJI

Na Kirurgiji, točnije hitnom kirurškom prijemu, prvi put je uvedeno radno mjesto administratora zbog učinkovitije naplate računa za liječenje. Administrator radi 24 sata dnevno, od 1. lipnja do 1. listopada ove godine. Dr. Robert Karlo pojašnjava da se zapošljavanje višestruko isplatilo jer je rezultiralo učinkovitom naplatom računa za liječenje. Prošle godine administracijom su se bavile medicinske sestre, koje su bile rastrgane između papira i pacijenata.