Suša urod gotovo prepolovila

Procjenjuje se da će ovogodišnji urod biti od 25 do 30 tona, na razini prošlogodišnjeg. S obzirom na to na Sveučilištu očekuju proizvodnju 20.000 butelja vina, a da je normalna godina uroda, ta količina bila bi za 40 posto viša

Suša i tuča na  proljeće osjetno su smanjile  očekivani urod grožđa i u vinogradu Sveučilišta u Zadru  na Baštici, u kojem je ovih  dana u tijeku berba. Očekivanja za ovu godinu bila su  40 tona grožđa, ali sada se  procjenjuje da će ovogodišnji  urod biti od 25 do 30 tona, na  razini prošlogodišnjeg. S obzirom na to na Sveučilištu  očekuju proizvodnju 20.000  butelja vina, a da je normalna  godina uroda, ta količina bila  bi za 40 posto viša.
– Nije samo problem smanjeni urod, nego će i randmani biti manji. Grožđe je  dosta suho što rezultira manjom iskoristivosti soka.  Suša i visoke temperature su  odradile svoje iako smo se mi  borili na razne načine protiv  njih, kaže Josip Ražov sa  Sveučilišta u Zadru, objašnjavajući koje su sve mjere  poduzete da se u  sveučilišnom vinogradu smanji utjecaj suše.
– Borili smo se dobrim  zaštitnim mjerama i balansiranom gnojidbom. Primjenjivali smo određena sredstva, koja su dopuštena i u  ekoproizvodnji, a koja u  stresnim uvjetima kao što je  suša djeluju stimulirajuće na  lozu. Naravno, tu je i pristup  obrade tla, njegovo zatravnjivanje. Mi u našem vinogradu nemamo navodnjavanje, a da smo ga imali, sušu ne  bismo osjetili. Evo, na primjer, u našem voćnjaku jabuke,  gdje je postavljen sustav za  navodnjavanje, suša se nije  ni osjetila. Ovo je očito pokazatelj da i vinogradu treba  navodnjavanje, ali to zbog financija do sada nije bio moguće, navodi Ražov.
Podsjetimo da je  Sveučilište u Zadru na svom  imanju ukupne površine šesnaest hektara polovinom  travnja 2007. godine krenulo  s podizanjem trajnog nasada  vinograda. Na površini od  šest hektara posađeno je sedamdeset posto crnih i trideset posto bijelih sorti. Od  crnih sorti zastupljeni su cabernet sauvignon, merlot,  cyrah i plavina, a od bijelih  maraština, chardonnay i u  manjim količinama sauvignon.

Šećer nije jedini parametar

Mnogi misle da je za kvalitetu grožđa  i budućeg vina dobar rast šećera  pod utjecajem toplog vremena.
– Šećeri su visoki, moglo bi se reći i  previsoki. Međutim to nije jedini parametar koji treba mjeriti. Problem  su kiseline koje ove godine ostaju  izrazito visoke. Kod nas na ovom terenu to nije toliko izraženo koliko na  drugim u Ravnim kotarima. Suša je i  bobica nema normalni metabolizam.  U normalnim godinama njena fiziologija ide tako da šećeri rastu, a kiseline počnu padati. Sad se događa  da bobice presušuju i kiselina ostaje  prekoncentrirana. Rezultat je disharmonija šećera, kiselina i randmana  soka, kaže Ražov.

Sveučilište mora od nečega živjeti

Dio vinogradara i vinara Zadarske županije tvrdi da su  od Sveučilišta u Zadru očekivali savjetnika koji će otkrivati nove tehnologije u proizvodnji, podizati pokusne  nasade s autohtonim sortimentom, a ne tržišnog konkurenta koji na godinu proizvodi 20.000 butelja vina.  Ražov kaže da su dijelom u pravu, ali ističe da i  Sveučilište mora od nečega živjeti:
– Naši nasadi su podignuti sredstvima Sveučilišta, a bez  pomoći države, kako to mnogi misle. Koristili smo samo  poticaje koji su svima dostupni. Teško je uložiti nekoliko  milijuna u nešto, a da se to nikada ne vrati. Nasad mora  stati na noge da bismo mi mogli nastaviti s pokusima.  Ipak nije da se ništa ne radi u vezi s tim. Već sljedeće  godine podignut ćemo pokusni nasad stolnih sorti  grožđa.