Kakva Ibiza, kakva Mallorca – Silba je raj!

Iako biste pomislili da su najveći promotori otoka otočani, u slučaju malog otoka Silbe njezin najveći promotor je Nijemac hrvatskih korijena Kristijan Lopac koji je na Silbu došao sasvim slučajno, a onda je odlučio tu stvoriti svoj dom. A da taj dom bude po mjeri čovjeka, Lopac koji na Silbi živi posljednje tri godine, zasukao je rukave i uhvatio se oživljavanja otoka – ljeti i zimi. Tako je pokrenuo Silbensko kulturno ljeto, a potom i Božićnu čaroliju na Silbi, preuzeo je dužnost predsjednika TZ Silba i sve to – volonterski. Po završetku još jednog Silbenskog kulturnog ljeta, na koje su ove godine stigle čak i Glazbene večeri iz Sv. Donata, razgovaramo s Lopcem o upravo zaključenoj manifestaciji, njegovoj otočnoj bajci i naravno – budućim planovima za Silbu.
Prije tri godine Berlin ste zamijenili Silbom. Jeste li se u bilo kojem trenutku pokajali ili pomislili da ste pogriješili?
– Apsolutno ne, niti u jednom trenutku! Baš suprotno, živjeti na Silbi je za mene poput života u malom raju, na otoku koji je toliko poseban i lijep da je gotovo nestvaran. Silba je otok pješaka, bez automobilske gužve, bez stresova, ovdje je priroda čarobna, tirkizno more, pješčane plaže, smilje, lavanda i tamaris… ovdje se živi u jednoj posebnoj harmoniji i skladu s prirodom. Ovdje živimo laganim tempom. Otok ima sedam crkvi. Svi mi otočani svake nedjelje idemo na misu, a potom u cafe bar Turist na najbolju kavu, kod našeg Margita Žunića. Pokušavam vam dočarati kako izgleda život na našoj Silbi na kojoj je lifestyle neopisiv, ispunjen skladom, uz zdrav i kvalitetan život. Ova netaknuta priroda je uistinu nezamjenjiva i ogroman potencijal za razvoj elitnog turizma, a uz Silbu, više je takvih otoka-bisera našeg Jadrana. Sretan sam da sam stanovnik Silbe, a svako malo sam i u Zadru. Ja sam s dolaskom na Silbu postao pravi ambasador ovog otoka, no i to je sve poteklo iz mog srca i silne želje da oživim turizam na Silbi. Tako sam već neposredno nakon dolaska na otok uspio motivirati brojne Nijemce i svoje prijatelje iz svijeta da kupe vikendice na Silbi, a i u Zadru. Mi nismo ni svjesni koliko je ovo neiskorišten potencijal, jer svi su se oni, čim su stigli na naše tlo naprosto zaljubili u Zadar, u Silbu, u naše more i prirodu.

Srce na mjestu
Ima i onih koji me i dan danas pitaju – pa kako si mogao iz velegrada preseliti na malu Silbu. Pa lipo! Ovo ovdje je raj. Cijela Dalmacija je takva da treba samo uživati u našoj obali, prirodi, autohtonim gastro delicijama, bogatoj kulturnoj baštini. Brojni stranci se odmah zaljube u našu zemlju, pa nije čudo da jedan Manuel Neuer, jedan Mats Hummels žele jednim dijelom živjeti u našoj zemlji. Kakva Ibiza, kakva Mallorca – Silba je raj!
Kakav je život na otoku za razliku od života u velegradu poput Berlina? U čemu je najveća razlika?
– Silba je moja stvarna oaza mira, to sam tražio nakon stresnog poslovnog i životnog perioda u Berlinu. U Berlinu sam se rodio i živio 35 godina. Imao sam veliku odgovornost i vodio sam poslove svoje velike tvrtke, surađivao sam s velikim korporacijama i poduzetnicima i poznatim ljudima iz cijelog svijeta. Moji klijenti su između ostalih bili i sama Angela Merkel, Karl-Heinz Rummenigge, Bono Vox, Angelina Jolie i mnogi poznati nogometaši. Često se čujem s mnogima od njih, a kada me pitaju kada ću natrag u Berlin, ja ih zauzvrat pozivam na dođu k meni, pa im pričam o Zadru, o Silbi, šaljem fotke preko whatsappa. Znali su me zaista pitati pa jesam li na Karibima, haha. Ne čudi, jer silbensko je mora upravo takvo. Neprocjenjivo. Zadar često brkaju s Rimom. Uglavnom su svi fascinirani mojim novim domom. Moram vam reći da je meni dolazak na Silbu na neki način spasio život i promijenio ga iz korijena. Izuzetno sam na tome zahvalan. Kad sam bio dječak, uvijek sam maštao da ću živjeti u Dalmaciji, u Zadru. Volio sam od malih nogu dalmatinski život, more, dalmatinsku pismu, pjevače poput Ivčića, Grdovića, klape Intrade i naših klapa. Dalmatinska spiza, kava na Kalelargi, dva tri đira priko Foše, ljudi, pa tko to more platit? Oduvijek sam dolazio u Dalmaciju, a sada mi je srce na mjestu, imam svoj mir na Silbi i za samo sat i četrdeset minuta sam do mojeg Zadra koji je na neki način moj drugi dom.

Volonter 0-24
Otočani se često ljute da su odsječeni od svijeta, da je na otoku sve teže obaviti, da su linije s gradom loše, itd. Kako vi gledate na sve to iz svoje perspektive doseljenika?
– Teži je život na otoku, infrastruktura nije ista kao u gradu, uvjeti za život nisu isti. Otočanima je puno lakše ljeti, kada naši otoci žive, ali tijekom zime, kada na otoku živi po dvjestotinjak stanovnika, jako je teško. Zato je našim otocima uistinu potrebna podrška u razvoju infrastrukture, a i izvansezonskog turizma. Jer svima je jasno da veći dio otočana živi direktno ili indirektno od turizma.
Što se tiče Silbe, moramo pod hitno na otoku poraditi na infrastrukturi. Da vam objasnim slikovito. Zadar je naša kuća, a otoci su nam naši prozori. Otočni turizam je naš najveći potencijal, upravo zbog netaknute prirode i svih jedinstvenosti koje oni posjeduju. Moramo se puno više fokusirati na razvoj turističke ponude na otocima, i to je upravo ono što ja pokušavam, uz pomoć svojih suradnika i volontera postići na Silbi, uz očuvanje prirode. Ne masa – nego klasa, to je moj moto za razvoj otočnog turizma.
U međuvremenu ste postali predsjednik TZ Silba, a uhvatili ste se u koštac i s oživljavanjem otoka kroz adventske događaje te bogato Silbensko ljeto koje je upravo završilo. Što vas je motiviralo na to? Znamo da nije novac jer radite kao volonter.
– Ponosan sam na našu domovinu, volim Dalmaciju, Silba me svojim mirom i prirodom ozdravila i zato svojim angažmanom ovdje, ja vraćam našoj Silbi i mojoj domovini svoju ljubav i privrženost. Želim vratiti život na naše otoke, želim potaknuti naše ljude da više cijene i čuvaju naše bogatstvo. Naši ljudi baš sada masovno odlaze trbuhom za kruhom u Njemačku, Austriju, Irsku… Ja sam se vratio da koristim naše neiskorištene potencijale kako bih pokrenuo i revitalizirao jedan mali otok kao što je Silba. Pokazali smo svi zajedno, upravo na Silbi, što se sve može postići kada se ujedinimo i zajednički pokrenemo. Svi smo volonterski radili tijekom posljednjih godina, pa tako je i moja funkcija u TZ mjesta Silba također isključivo volonterska, iako radim sve dane u tjednu i od jutra do mraka.

Antistresni otok
S obzirom da ste i na mjestu predsjednika TZ Silbe, jeste li zadovoljni turističkim rezultatima i turističkom slikom ovog mjesta? Ako sam dobro shvatila, vi smatrate kako ovaj otok u budućnosti može postati oaza odmora koji pruža bijeg iz stresne svakodnevice, nešto slično kao što se vama dogodilo?
– Definitivno, upravo sam to naglasio. Silba je otok glazbenika i umjetnika i kao takva se počela prepoznavati i brendirati i izvan granica Hrvatske. Kod nas već dugi niz godina ljetuju brojni poznati glazbenici, ne samo iz regije već i iz Europe i svijeta. Dolaze nam brojni glumci, producenti, svi ovdje traže isto – mir, slobodu, uživanje u netaknutoj prirodi. Dolaze u potragu za inspiracijom za svoje umjetničko stvaralaštvo, a neki i za novim životnim početkom. Sve su to veliki aduti ovog otoka koji je i ove godine popunio smještajne kapacitete. Uz ove kulturno-umjetničke sadržaje, Silba je otok idealan za razvoj izvansezonskog turizma za populaciju menadžera, poslovnjaka, kroz posebne antistresne programe, čemu se također želimo posvetiti u skorije vrijeme.
Završilo je ovogodišnje Silbensko ljeto. Kako biste ga ocijenili i jeste li zadovoljni posjećenošću manifestacija. Ove godine čak su i Glazbene večeri u Sv. Donatu stigle do Silbe.
– Sliba je najudaljeniji otok u Zadarskoj županiji, otok bez auta, uz vrlo teške uvjete za rad na otoku i organizaciju bilo kakvih manifestacija. Ovdje sve moraš donijeti s kopna, a katamaran ide u prosjeku jednom dnevno, pa ti vidi kako ćeš, uz ovakvu infrastrukturu, raditi. Toliko smo se namučili ovoga ljeta, ali u svemu smo uspjeli. Uz improvizacije, kreativnost, uspjeli smo učiniti čuda, organizirati preko 100 programa, sportskih natjecanja, koncerata, predstava, radionica i sadržaja za sve uzraste. Silba je tradicionalno otok umjetnika i glazbenika, a nama je pošlo za rukom da organiziramo i povijesni pothvat – koncert sa 75 vrhunskih glazbenika, pripadnika Simfonijskog orkestra HRT-a koji su nastupili u čast Bruni Bjelinskom i Igoru Kuljeriću. Moram još jednom zahvaliti obiteljima Bjelinski, Kuljerić, Dini Bušić i Gradu Zadru, svim našim volonterima i mojim suradnicima, a posebno Almi Kruško i našem toncu i voditelju produkcije, Miletu Kršloviću. Skidam im kapu do poda! Ovih sam dana s više strana čuo da se širi priča da u Hrvatskoj postoji mali otok glazbenika i umjetnika – Silba. To je za mene najveće postignuće.
S obzirom da ste i u organizaciji adventskih događanja, pretpostavljam da je priprema već počela. Hoće li Silba i ove godine imati advent i što nas čeka?
– Već su počele pripreme za 3. Božićnu čaroliju na Silbi, koja je također, uz velike volonterske napore postala prepoznatljiva manifestacija. I ove nas godine očekuje puno rada na programima koji će trajati svakoga dana od 23. prosinca do 1. siječnja 2019. Trenutno smo u potrazim za novim sponzorima i partnerima, a polako počinjemo postavljati i programske detalje. Ovo je manifestacija koja tijekom prosinca motivira goste da posjete Silbu i upravo to je smjer kojim želimo nastaviti.