Sedmaši će učiti pružanje masaže srca i umjetnog disanje

Koliko je važno educirati što veći broj građana za pružanje prve pomoći svjedoči podatak da se sa svakom minutom odgode isporuke električnog šoka ljudima koji dožive srčani zastoj povećava stopa smrtnosti za 7 do 10 posto, zbog čega je od iznimne važnosti da se s postupkom oživljavanja započne odmah, ne čekajući dolazak ekipe hitne medicinske pomoći. Upravo zbog velikog broja osoba koje uslijed srčanog udara umru do dolaska hitne medicinske pomoći jer im osobe koje se zateknu u blizini nisu znale odmah pružiti pomoć u obliku postupka reanimacije, u Hrvatskoj se već dulje vrijeme razmišlja o uvođenju sustavne edukacije pružanja prve pomoći u školama. Takva ideja konačno bi od ove školske godine mogla zaživjeti najavom ministra zdravstva Milana Kujundžića prema kojoj će djeca u sedmom razredu osnovne škole od ove godine učiti postupak reanimacije, odnosno pružanja masaže srca i umjetnog disanja unesrećenom do dolaska hitne medicinske pomoći.
I dugogodišnji zadarski liječnik hitne medicinske službe dr. med. Vlatko Grković nedavno je za naš list istaknuo važnost što ranijega započinjanja pružanja medicinske pomoći osobi koja je doživjela srčani zastoj.
– I nekoliko minuta do dolaska tima HMS za osobu koja je doživjela srčani zastoj iznimno je važno. Stoga bi nakon upućivanja poziva hitnoj medicinskoj službi, svatko tko se zatekne u blizini unesrećene osobe trebao odmah pristupiti mjerama oživljavanja, a ne samo čekati dolazak HMS, istaknuo je dr. Grković i naglasio da čak i sama masaža srca unesrećenom značajno povećava izglede za preživljavanje.
Na žalost, u Hrvatskoj za sada nema sustavne edukacije šireg dijela stanovništva o osnovama reanimacije, osim u sklopu osposobljavanja kandidata za vozače koji polažu osnove pružanja prve pomoći. Nedavna tragična smrt mladića iz Zaprešića još je jednom ukazala na potrebu da se što veći broj ljudi osposobi za izvođenje postupka reanimacije. Hrvatska je, naime, po tom pitanju vrlo nisko u odnosu na neke europske države, prije svega skandinavske u kojima čak oko 60 posto osoba koje se nađu u blizini osobe koja je doživjela srčani arest zna pružiti ovu vrstu pomoći, zbog čega je u tim zemljama i stopa preživljavanja visoka i iznosi oko 40 posto, za razliku od Hrvatske gdje je manja od 10 posto.
Sve su to razlozi da se edukacija o oživljavanju što hitnije počne provoditi kroz obrazovni sustav, što mnogi podržavaju. Spominju se prijedlozi da bi takvu edukaciju u školama trebali provoditi nastavnici tjelesne kulture i(li) biologije, koji bi najprije sami prošli tečaj, ali se u javnosti spominje i mogućnost da se taj posao prepusti već obučenim stručnjacima koji djeluju pri društvima Crvenog križa.
– Apsolutno podržavam ideju da se u škole uvede osposobljavanje pružanja prve pomoći i spremni smo se uključiti u taj projekt i pomoći u edukaciji nastavnog kadra, kaže Bore Galac, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zadar, čije ekipe već niz godina sudjeluju na međužupanijskim i državnim natjecanjima u pružanju prve pomoći, na kojima ostvaruju odlične rezultate.
– Svjedoci smo, nažalost, svakodnevnog stradavanja u prometu, ali i ostalih nesreća na radu i drugdje, kao i situacija da osobe u javnosti dožive srčani udar. Tada je od velike važnosti što hitnije pristupiti pružanju prve pomoći do dolaska liječničke ekipe. U tom lancu pružanja pomoći upravo laici mogu biti od velike koristi ukoliko znaju pravilno obaviti postupak oživljavanja, ali i druge postupke prve pomoći, primjerice, kod gušenja, krvarenja i sl., ističe Bore Galac i navodi kako je Gradsko društvo Crvenog križa u suradnji s ravnateljima i do sada bilo prisutno u osnovnim i srednjim školama, te kako godišnje oko 150 učenika sa zadarskog područja prolazi edukaciju pružanja prve pomoći kroz pripreme za školska natjecanja.
I zadarski ravnatelji osnovnih škola koje smo kontaktirali pozdravljaju ovu ideju, za koju, kako navode, ipak najprije treba pronaći najbolji model prema kojem će se sedmaši educirati o prvoj pomoći.
– Podržavam prijedlog da se u škole uvede sustavna edukacija kroz koju bi učenici naučili postupak oživljavanja, ali sam mišljenja da takvu edukaciju trebaju provoditi stručne osobe, a ne taj posao prebaciti na nastavnike, smatra ravnatelj Osnovne škole Smiljevac Bernard Kotlar.
– Mi ćemo kao škola dati prostor i vrijeme, na satu biologije ili razredne zajednice, da dođu stručno obučene osobe i provedu edukaciju učenika sedmih razreda, tako da onda znamo da su svi sedmaši prošli taj tečaj. Takav način smatram najboljim, dodaje ravnatelj Kotlar. I ravnateljica Osnovne škole Bartula Kašića Katica Skukan podržava ideju o sustavnoj edukciji postupka reanimacije među učenicima sedmih razreda, dodajući kako je važno znati ovu vještinu koja može nekome spasiti život, te dodaje da su učenici ove škole već više puta sudjelovali na natjecanjima u poznavanju pružanja prve pomoći.