U Nacionalni plan uvršteni otočni projekti vrijedni više od šest milijardi kuna

Prometna povezanost, komunalna infrastruktura, s naglaskom na vodovod i odvodnju te razlika cijena na otocima i na kopnu, samo su neki od problema hrvatskih otoka, koji bi se trebali početi rješavati Nacionalnim planom razvoja otoka od 2021. do 2027. godine. Nacrt Nacionalnog plana i Registar otoka predstavljeni su jučer u Preku u Domu na žalu u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Osim visokih dužnosnika, Šime Erlića, državnog tajnika u Ministarstvu regionalnog razvoja, pomoćnice ministra Tajane Huzak, gradonačelnika Zadra Branka Dukića, zamjenika župana Šime Vickovića, predsjednika Županijske skupštine, Antonija Vučetića, zamjenice župana Ličko-senjske županija Jasne Orešković Brkljačić i drugih, na predstavljanju su bili i predstavnici otočkih općina i mjesnih odbora, kao i predstavnici razvojnih agencija tih dviju županija.

Participativno napravljeni Plan
Svi oni su s predloženim projektima sudjelovali u izradi Nacionalnog plana te je, prema riječima Šime Erlića, prvi put parcipativno napravljen jedan dokument koji prepoznaje sve što je otočanima potrebno.
– Taj je dokument poluga za europske projekte, za natječaje, za buduće investitore, ali i za donošenje nacionalnih politika vezanih za razvoj otoka. Unutar Nacionalnog plana se nalazi preko šest milijardi kuna projekata koji su prikupljeni od različitih subjekata s otoka, koji su važni za razvoj i koji će se putem Plana nastojati kanalizirati u one segmente koji će podići kvalitetu života i standard otočana. Naravno, Plan se puno oslanja na europska sredstva, budući da nacionalnih nema dovoljno te će poslužiti kao baza za pregovore koje imamo s Europskom komisijom za definiranje prioritetnih područja ulaganja koje ćemo ugraditi u naše dokumente iz kojih se provode financiranja iz EU. Ima već jako puno naznaka iz otočnih općina i gradova za povlačenje sredstava, oni to stalno traže, rekao je Erlić dodajući kako će, s obzirom na omotnicu koju je Hrvatska dobila, od preko 24 milijarde eura, koja je više nego dvostruko veća od one koje smo imali u prethodnom razdoblju, i sredstva za otoke biti veća nego ikada prije.
Također, otočki projekti će se, osim iz spomenute omotnice i nacionalnih sredstava, financirati i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i iz lokalnog ITU mehanizma koji naglasak stavlja na održivost i zelene otoke.
Jučer je u Preku predstavljen i Registar hrvatskih otoka.

Projekt energetske obnove
– Po prvi puta na jednom mjestu u sklopu internetske platforme kategoriziramo i popisujemo sve otoke. Hrvatska ima vrlo bogatu obalu s 1.244 otoka, otočića i hridi i bilo je krajnje vrijeme da se oni stave pod jedno sučelje, kao kvalitetan online alat koji će biti dostupan svima. Vjerujemo da će to koristiti široj javnosti, da se upoznaju s otocima. Tu su kartografski i različiti analitički podaci koji će se redovno ažurirati, ali i zainteresiranoj stručnoj javnosti kojoj će ti podaci služiti za izradu različitih studija, indikatora, planova za razvoj otoka, rekao je Erlić.
Domaćin ovog predstavljanja, načelnik Općine Preko Jure Brižić, ovom je prilikom od Šime Erlića dobio Ugovor o sufinanciranju europskog projekta Energetske obnove zgrade Općine Preko u iznosu od 446 tisuća kuna.
Brižić je rekao kako je jako dobro što sad postoji ovakav dokument koji definira sve naše ciljeve, a u čemu su otoci direktno sudjelovali.
– Nama je sljedeće kapitalno važan projekt aglomeracija Preko – Kali za koji su sve građevinske dozvole spremne, čekamo još potpisivanje ugovora, a prema nekim informacijama do kraja godine bismo ga mogli i potpisati. Vrijednost projekta je 200 milijuna kuna, a financirat će se 93 posto od Europske unije, Hrvatskih voda te nacionalnih sredstava, dok će sedam posto financirati općine Preko i Kali, što znači da ćemo ići u kreditno zaduženje. Sljedeće na redu nam je još jedna podužnica Doma za stare i nemoćne Zadar, onoga na Sfingi, u Preku, rekao je Brižić, koji je jučer istaknut kao jedan od aktivnijih otočkih načelnika.

Zadarska županija ulaže u otoke
Zamjenik zadarskog župana Šime Vicković, rekao je da je Zadarska županija jedna od onih koja zasigurno najviše ulaže u infrastrukturu svojih otoka.
– Nabrojit ću samo neke od najvećih projekata – dovršene su nova trajektna luka u Tkonu i ribarska luka u Kalima, uskoro će krenuti radovi na dogradnji luke u Salima, a Županija je kao osnivač, dogradnjom postojećeg objekta omogućila jednosmjensku nastavu u ovdašnjoj Osnovnoj školi u Preku, koju pohađaju učenici s cijelog otoka Ugljana. Pomagali smo i u nekoliko projekata dogradnje vrtića, što me posebno veseli, jer znači da se demografska slika na našim otocima popravlja. Za svaki oblik pomoći na raspolaganju im je i naša razvojna agencija Zadra Nova, koja je i regionalni koordinator, a ujedno zapošljava i otočne koordinatore koji stoje na raspolaganju za svaki oblik pomoći upravo za projekte na našim otocima, istaknuo je Vicković.