Možda ćemo plakati za turističkom 2008.

Koliko izloženost Hrvatske turizmu i mogućnost da svjetska kriza dogodine pogodi samo taj naš sektor znači, vidljivo je iz činjenice da je turizam 25 posto hrvatskog BDP-a, a devizno i puno više – Što očekivati na sektoru graditeljstva, nekretnina, potrošnje…
Zbrajaju se rezultati turističke 2008. godine, a u ocjenama se pojavljuju kontroverze. Službena brojenja gostiju i noćenja, ali i dio financijskih iskaza uključenih govore o dobrom rezultatu s načelnim rastom od četiri do 10 posto, što fizičkih što financijskih brojki. No istovremeno neki subjekti tvrde da su brojke pogrešne, a novčani efekti neveliki.
Dok se mi u svom mikrosvijetu bavimo temeljnim sezonskim nadmudrivanjima, svijet grca u krizi, a odjeci krize barem kroz rasprave dovukli su se i do nas.
Kakve veze imaju ova dva odvojena procesa? Sudbonosne za Hrvatsku.
Hrvatska je zemlja pretjerano izložena turizmu. Turizam se procjenjuje na oko sedam milijardi eura, neki tvrde da će to ove godine biti i 7,3 milijarde eura prinosa, uz to mahom deviznog, ovoj zemlji. Naša je zemlja u gospodarskom pogledu ovisna o turizmu u direktnom smislu s 25 posto BDP-a. To je izniman iznos. Ako bi se upustili u procjene totalnih efekata od turizma, pribrajajući mu i sve indirektne učinke to bi nas odvelo jako daleko. Turizam je rizična djelatnost u kojoj subjekti koji se njime bave pa i sama zemlja ne gospodari ključnim inputom. To su strani gosti i njihovi novci. Odluka o tome imaju li sredstava za ljetovanje i gdje će ga provesti je na njima.
Svjetska kriza
Na drugoj strani s epicentrom za sad u SAD-u je svjetska kriza. Hrvatski medijski prostor drugačije je pozicioniran i definiran od niza drugih zemalja. Ovdje se odavno izbrisala klasična novinarska podjela na recimo to dnevno političko novinarstvo, večernje novine i tabloide, a stvoren je jedan komplot jedinstvene novine. Dijelom zato što onoliko čitatelja koliko ih hrvatsko novinstvo ima uzima samo jednu novinu. U takom komplotu postupno su teme ranije karakteristične za večernje listove i tabloide potisnule teme koje karakteriziraju dnevnopolitičke novine. Tako se dogodilo i događa da je Hrvatska jedva okrznuta pričama o krizi. Posljednjih gotovo dvije godine ta je priča dominantna u svim dnevnopolitičkim listovima Zapada, posebice onima koji su u većoj mjeri usmjereni k ljudima koji odlučuju, odnosno poslovnim ljudima i ljudima iz javnog političkog života. Kriza, kriza i kriza, siže je naslova većine takvih novina bilo da se bavi nenormalnim cijenama nafte, troškovima rata u Afganistanu i iraku, antiterorističkim alijansama, deficitom SAS-a, padom vrijednosti dolara, preslagivanjem svjetskog gospodarstva uz rastuće ekonomije Kine, Indije, Rusije, Brazila i opadajuće klasičnih članica G-7.
Mi smo u našim medijskim preokupacijama bili gotovo lišeni takvih članaka. Onda su nam ovih dana kazali da je kriza usporediva s onom 1929. godine. Tu smo pak zapamtili jer svaki prosječan Hrvat sa srednjom školom, a ponešto i osnovnom učio je i zna što je takva kriza značila za tadašnji svijet.
Hrvatsko ignoriranje krize
U Hrvatskoj se tema tek sada otvorila. Ali uz utješne konstatacije da je naš financijski sustav zaštićen, štoviše po nekima među najčvršćima na svijetu. Ako se analizira krizu samo kao financijsku, možda se može ići u takve hvalospjeve. No očito je da se radi o strukturoj krizi, štoviše o krizi i krahu jednog modela vođenja sustava koji karakterizira razvijeni svijet posljednjih najmanje 20, a bit će i više godina – neoliberalnog kapitalizma. Zemlje EU koje su reagirale i SAD koja još čeka odobrenje za takvu rekaciju reagirale su – etatistički i suprotno neoliberalizmu.
Vraćajući se turizmu s početka naše krize možda nam se već dogodine dogodi da plačemo za turističkom 2008. godinom, kojoj sada uz vrline nabrajamo mane i žaimo se na nju. Naime, ne kontrirajući ničemu što su uvaženi predstavnici institucija u Hrvatskoj do sada izrekli o našoj stabilnosti (misleći očito samo na bolesti financijskog sektora), postavljamo pitanje je li to sagledavanje bilo statično ili dinamično. Poslužit ćemo se najbanalnijom dinamikom.
Kriza koja trese SAD previše se i ne tiče našeg turizma kojem su Amerikanci gosti u ispod dva posto slučajeva. No kriza u zemljama EU, kriza je koja nas može debelo stajati u sektoru turizma u kojem je 95 posto naših stranih gostiju iz Europe.
Naime, ako kriza potraje, a sve su najave da joj prave učinke na realan sektor ekonomije i standard stanovnika tek očekujemo, stvar koje se prvo odričemo u kriznim situacijama je – turizam.
Ranjivost turizma
Zamislimo hrvatsku ekonomiju izuzetno izloženu turizmu u situaciji da ukupan broj gostiju padne za 10 posto i da im još toliko padne prosječna potrošnja? Hrvatska bi krajnje pojednostavljeno rečeno ostala bez 20 posto turističkih prihoda. To je po strukturnim računicama pet posto hrvatskog BDP-a. Hrvatska će prema opstimističnim projekcijama ove godine zabilježiti rast BDP-a do četiri posto. S padom iz sektora turizma bilo bi to i pad BDP-a od jedan posto. Najvjerojatnije i više od toga. To je recesija, odnosno kriza.
Samo ako računamo učinak svjetske krize na nas kroz sektor turizma ne računajući niti jedan drugi direktan učinak.
Koliko je realno očekivati pad broja gostiju i noćenja turista iz Europe ako Europu zahvati i protrese ekonomska kriza? Vrlo realno. Optimistično kazano, navijajući za nas, recimo da bi možda prije svih stradala daleka i egzotična putovanja, a održala se ova “poludomaća” i bliska. Kako nam preko 70 posto gostiju dolazi iz susjednih zemalja onda naša pozicija i ne bi bila snažno izložena. No s kolikom vjerojatnosti možemo očekivati da se najveća kriza u 70 godina neće odraziti na smanjenje putovanja, odricanje godišnjeg odmora? Vrlo malom i nikakvom.
Hrvatska mora vrlo ozbiljno, puno ozbiljnije nego to sada činimo računati s ekonomskom krizom u okruženju čak i ako u obzir uzimamo samo turizam.
Posljedice krize na graditeljstvo, nekretnine i potrošnju
Druga iznimno propulzivna grana, štoviše grane u hrvatskom gospodarstvu vezana je za procvat građevinskog posla i poslova s nekretninama. U jadranskoj makroregiji golem dio tog posla počiva indirektno na turizmu i računa na ekonomsku moć i interes stranaca. Ako oni upadaju u krizu koja će se prvo osjetiti u financijskom sektoru, odnosno sektoru kredita, a reflektira se na sektor nekretnina Hrvatska mora smanjiti ambicije na tom planu. Uostalom, tvrdnje koje već prolaze Hrvatskoj su da je nekretninski “balon” u nas prenapuhan i da valja očekivati pad cijena nakon što se zastoj u prodaji već dogodio. Na vanjsku pojačanu prodaju očito se teško može računati s ovakvim prilikama.
Treća stvar koja se direktno i indirektno tiče obaju spomenutih sektora – turizma i graditeljstva, odnosno nekretnina koje gledamo zbirno, je mogući izostanak stranih ulaganja. U turističkom sektoru očekujemo snažnija strana ulaganja koja s produbljivanjem krize vrlo lako mogu barem privremeno otpasti, a nije imuno ni graditeljstvo u kojem, ako ništa, kroz sektor kreditiranja sudjeluje i niz stranih financijskih institucija.
Naravno da bi posljedične efekte krize ako se nastavi širiti snagom kakvu stručnjaci, a očito i političari očekuju (jer teško je vjerovati da bi američka politika ušla u aranžman od 700 milijardi dolara bez žestokog straha i dobrih spoznaja) u Hrvatskoj osjetila i potrošnja, bilo osobna ili državna, a ona je jedan od značajnih razvojnih faktora u Hrvatskoj. Konačno vraćajući se turizmu i s njim isprepletenim nekretninama, a onda i moći hrvatskog stanovništva valja računati na dodatne nedaće. Naime, svi znamo da je obujam sive ekonomije u ovom području snažan upravo na valu turizma, kao što velik broj primoraca ostvaruje prihod od prodaje nekretnina. Oni bi mogli biti znatnije smanjeni kako zbog pada cijena nekretnina tako i pada prodaje unatoč tome.
Ministarstvo turizma i HTZ – (pre)optimistično
Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice prvo je tijelo koje je shodno metodologiji i tempu posla koje odrađuje, moralo iznijeti određene kalkulacije o 2009. godini (izvješće u okviru u prilogu teksta).
Valja nam zaključiti kako se iz diskusije sudionika čulo ponešto o krizi i potrebi brobe za svakog gosta. No osjećaj je da je to učinjeno u optimističnoj i vrlo blagoj maniri u kojoj sadašnja prije svega američka, ali već u uvelike i europska kriza nije previše ozbiljno uzeta u razmatranje. Dakle, projekcija ministra turizma i HTZ-a, odnosno članova Vijeća je slijed dosadašnjeg “konzervativnog optimizma” u kojem se računa na daljnji rast prometa.

Turističko vijeće HTZ-a: Cilj u 2009. nastavak turističkih porasta
U hrvatskom turizmu 2009. cilj je postići rezultate najmanje na razini ove godine odnosno povećanje broja turističkih dolazaka i noćenja za 2 i 3 posto, te prihoda od turizma za 3 posto, na oko 7,31 milijardu eura, prve su projekcije za iduću turističku godinu iznesene na sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
Upozorivši da bi po svim najavama iduća sezona mogla biti puno složenija i neizvjesnija nego ova, član Vijeća i predsjednik Uprave istarske tvrtke Riviera Poreč Veljko Ostojić predložio je dodatne napore u promociji te da privatni sektor učini što više može u redefiniranju svog marketinga i kanala prodaje. Istaknuo je i da se u promociji posebna pažnja i dodatni napor treba učiniti u Njemačkoj, Italiji i Velikoj Britaniji zbog ovogodišnje stagnacije i/ili pada turističkih dolazaka sa tih za Hrvatsku važnih tržišta.
Direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić smatra da bi se globalna nepovoljna ekonomska kretanja mogla negativno odraziti na buking i turistički promet za Hrvatsku iduće godine te da treba pritom dobro razmisliti i o cijenama ponuđenim na pojedinim tržištima.
Nešto slično je istaknuo i član Vijeća te generalni direktor Croatia Airlinesa Ivan Mišetić kazavši da se u promociji hrvatskog turizma osim nacionalne razine treba više okrenuti ciljnim skupinama te isticati određene turističke proizvode.
Ministar turizma i predsjednik HTZ-a Damir Bajs na to sve je kazao da je najvažnije nastaviti pratiti tržišne trendove, te se dobro pripremati za dalje, jer će se i Hrvatska, kao i brojne druge zemlje, morati izboriti za svakog gosta.
Za iduću turističku 2009. godinu kazao je da sigurno neće biti laka, kako u odazivu turista zbog krize u pojedinim zemljama tako i za poslovanje turističkih tvrtki koje je već ove godine bilo znatno opterećeno porastom troškova energenata, hrane i radne snage.
Ponovio je i da je dosadašnji tijek ove sezone, unatoč padovima i usponima, ipak bio zadovoljavajući i nešto malo iznad očekivanja, što je rezultat ne samo dobre ukupne pripreme sezone nego i ulaganja privatnog i državnog sektora koja se ogledaju u porastu kvalitete ponude.
I dalje, kaže, stoji očekivanje, da će ova turistička godina donijeti oko 7 milijardi eura prihoda, čemu u prilog idu već ostvareni rezultati i podaci o 9 milijuna ili 3 posto više dolazaka i oko 50 milijuna noćenja ili 4 posto više u osam mjeseci ove godine.