Najteža poglavlja netaknuta

Na otvaranje čekaju Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava, što ovisi o privatizaciji brodogradilišta i suradnji s Haagom
Nakon skoro jednogodišnje slovenske blokade hrvatskih pregovora s Europskom unijom, Hrvatska je konačno – u samo pola sata koliko je trajala pristupna konferencija u Bruxellesu – zahvaljujući ljubljanskom dogovoru Jadranke Kosor i Boruta Pahora, otvorila šest i zatvorila pet pregovaračkih poglavlja.
– Ovo je ključan dan ne samo za Hrvatsku, cijelu regiju i za proces europskog proširenja, kazao je nakon deblokade predsjedavajući EU Carl Bildt, najavljujući da će hrvatsko-slovenski granični spor biti riješen na temelju međunarodnog prava i dobrosusjedskih odnosa.
Hrvatski šef diplomacije Gordan Jandroković nada se pak da će Hrvatska završiti pregovore do sredine sljedeće godine. Hrvatska je otvorila sljedeća poglavlja: Sloboda kretanja kapitala, Porezi, Poljoprivreda, Sigurnost hrane, Pravda, sloboda i sigurnost i Regionalna politika, a zatvorila poglavlja: Sloboda kretanja radnika, Pravo trgovačkih društava, Carinska unija, Statistika i Transeuropske mreže.
Tri poglavlja – Ribarstvo, Okoliš i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika – iako spremna za otvaranje, ostala su blokirana, zbog slovenskih “sadržajnih primjedbi”, koje, međutim, Ljubljana nije javno definirala. Riječ je o slovenskom “osiguraču” da će se dogovor Kosor – Pahor poštovati.
Osim ta tri poglavlja, na otvaranje čekaju još najteža poglavlja Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava, čije otvaranje ovisi o privatizaciji brodogradilišta i suradnji s Haškim sudom, odnosno topničkim dnevnicima. Dakle, da bi zaključila pregovore Hrvatska još mora otvoriti i zatvoriti tih pet poglavlja, jer dan uoči četvrte obljetnice početka pristupnih pregovora Hrvatska ima 28 otvorenih i 12 zatvorenih poglavlja, od ukupno 33 poglavlja. Cijelo europsko zakonodavstvo podijeljeno je u 33 područja, a zemlja kandidat u svakom od tih područja mora se prilagoditi pravilima EU.
Europovjerenik za proširenje Olli Rehn nazvao je otvaranje i zatvaranje 11 poglavlja “probojem” za nastavak pregovora, nadajući se da će to Hrvatsku ohrabriti da završi pregovore. Rehn se nada i skorom potpisivanju sporazuma o arbitraži.
Odmah poslije deblokade hrvatskih pregovora, nastavljeni su i pregovori o granici, no konačan dogovor o arbitražnom sporazumu nije postignut. Ministar Jandroković najavljuje da je dogovor blizu i da će za njega možda trebati još samo jedan sastanak, baš kao i njegov slovenski kolega Samuel Žbogar, koji je i danas bio “spreman za sve”, pa i parafiranje arbitražnog sporazuma.
Pregovori se nastavljaju tamo gdje su i prekinuti 15. lipnja, kada je povjerenik za proširenje Olli Rehn donekle izmijenio svoj “konačni kompromisni prijedlog”, kojeg je prihvatio i hrvatski Sabor, jer Rehnove korekcije Hrvatskoj nisu bile prihvatljive.
Iako su premijerka Kosor i premijer Pahor u Ljubljani dogovorili nastavak pregovora na temelju drugog Rehnova prijedloga, arbitražni sporazum što ga je predložila Pahorova vlada, a koja je po svemu sudeći usuglašena sa švedskim predsjedništvom EU – o čemu je upoznata i hrvatska strana – ipak je za Sloveniju nepovoljniji od drugog Rehnova prijedloga.
To što do ulaska Hrvatske u EU samo treba biti potpisan arbitražni sporazum, a ne i riješen granični spor, ne dopada se ni Ivi Vajglu, utjecajnom članu slovenske vladajuće koalicije i sadašnjem slovenskom zastupniku u Europskom parlamentu, koji misli da bi granični spor trebao biti riješen prije no što Hrvatska postane članica EU.
Slovenska opozicija, predvođena Janezom Janšom, zbog svih tih razloga odbacuje predloženi sporazum, smatrajući ga nepovoljnim za Sloveniju, slično kao i što hrvatska opozicija dogovor Kosor – Pahor smatraju nepovoljnim za Hrvatsku. Slovenski predsjednik Danilo Türk nazvao je primjedbe slovenske opozicije “endemskim pesimizmom”.
 

 OBJAVLJENI DETALJI TAJNOG SPORAZUMA

Prema objavljenim isječcima još uvijek tajnog slovenskog prijedloga arbitražnog sporazuma, buduća arbitraža odlučivala bi o “dodiru Slovenije s otvorenim morem”, no to još uvijek ne jamči da će takva formulacija osigurati Sloveniji izravni teritorijalni kontakt s međunarodnim vodama, jer bi, u tom slučaju, trebala stajati formulacija “neposredan dodir”.
Osim što, dakle, Sloveniji ne jamči izravan kontakt slovenskih teritorijalnih s međunarodnim vodama, premda Pahor uvjerava da će Slovenija dobiti upravo to, dajući “ruku u vatru za takav sporazum”, arbitražni sporazum nema ni odredbu o načelu pravičnosti (ex aequo et bono), nego samo predviđa uvažavanje načela pravednosti (equity), kao i svaki drugi sudski postupak. Načelo pravičnosti omogućava sucima da zaobiđu odredbe međunarodnog prava, kako bi došli do “pravičnog rješenja”.
Uz hrvatskog i slovenskog arbitra, prijedlog predviđa da još tri člana arbitražnog suda bude izabrano s popisa Europske komisije. Sud bi trebao arbitrirati o granici na kopnu i moru, dok bi arbitraža trajala tri godine od prihvaćanja arbitražnog sporazuma.