Obljetnica Cenmara za novi početak

Slika korisnika admin
cromaris_cobakovic
Vedran SITNICA
Čobanković očekuje daljni razvoj marikulture u zemlji

Ovo je slavlje jer događa nam se nešto dobro, kazao je ministar Petar Čobanković pozdravljajući danas u Zadru okupljene na proslavi 30. godišnjice rada Cenmara i prvog dana rada novoformirane tvrtke Cromaris koju uz Cenmar čine Marimirna, Bisage-Nit i Marikultura Istra, sve pod vlasništvom Adris Grupe.

Čobanković je sa suradnicima Tonćijem Božanićem i drugima našao vremena nazočiti ovom trenutku, jednako kao i čelnici Zadarske županije predvođeni županom Stipom Zrilićem, grada Zadra s dogradonačelnikom Darkom Kasapom, hrvatskog ribarskog gospodarstva s Mirom Kučićem, gospodarstva Zadarske županije s predsjednikom Komore Darijem Jurinom, a na poziv Denisa Pece do jučer direktora Cenmara od danas C romarisa.
Zadar i svjetska marikultura

 Cenmar je pretekavši za prsa Rovinjane u utakmici razvitka marikulture u zemlji osnovan 1979. godine i bio je prva tvrtka u svijetu s industrijskim uzgojem orada i brancina u kavezima. Rovinj je na tom tragu Marimirnu dobio 1981. godine.

- Tada se dogodilo da su ljudi iz struke napustili znanstvene karijere i krenuli u biznis podsjetio je Denis Pece, kao što je Čobanković ponovio da je taj potencijal i pionirska uloga Zadra zasigurno, uz dobar i spram gospodarstva susretljiv rad lokalne i područne samuprave, razlog da je Adris Grupa po prvi put sjedište jedne svoje tvrtke izmjestila iz Rovinja.

Pece, koji je upravo obilježio i 10 godina na čelu Cenmara pozdravio je Čobankovića riječima:

- Prvog ministra poljoprivrede za kojeg ribari s Jadrana kažu "naš ministar", te ponovio osnovne odrednice Cromarisa: održiv rast, proizvodi s dodanom vrijednošću i promocija brenda.

Spremni za 350 posto rasta

Damir Vanđelić, direktor investicija Adris Grupe pojasnio je njihovu kupnju četiri tvrtke kroz ideju zdrave hrane - ribe gdje će organski rast na koji računaju s investicijama od 21 milijun eura dovesti do ekonomije veličine uvećanjem proizvodnje za 3,5 puta. Dogradonačelnik Zadra Kasap zahvalivši na zadržavanju središta tvrtke u Zadru najavio je u Zadru i Institut marikulture u suradnji s Sveučilištem u Zadru i Prehrambeno biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Župan Stipe Zrilić naveo je pomorsku orijentaciju i tradiciju   kraja kojem polovica površine otpada na more, a koji je marikulturno najjači u zemlji:

- Imamo 12 koncesija na pomorskom dobru za uzgoj bijele ribe, pet za plavu (tune) i osam za školjke, i zadržat ćemo primat u zemlji podržavajući razvoj.

Čobanković je bio sretan jer je dočekao replasman kapitala iz jedne u drugu tvrtku unutar svog resore u kojem je Tvornica duhana Rovinj kao jedan od najjačih hrvatskih igrača odlučila razviti marikulturu. To je vjerojatno bio jedan od nedostatak zbog kojih je Hrvatska kao pionir marikulture podučila i dopustila drugima da je višestruko nadmaše u ovoj djelatnosti.

Oda turizmu u interesu - poljoprivrede

 - U marikulturu imamo velike strateške mogućnosti, uvijek u dosluhu s brigom o okolišu i turizmom, a sadašnjih 12.000 tona uzgojnih količina donosi nam preko 100 milijuna eura izvoza.

Čobanković je potom gotovo uvjerljivije nego ministar turizma spjevao odu ovogodišnjoj sezoni i uspjehu  ne zaboravivši poantu:

- Da ti gosti dolaze i konzumiraju ovdje naše domaće proizvode čime bez granice i procedura vršimo "izvoz" ovdašnje poljoprivrede.
Kazao je kako se u predpristupnom poslu upravo vrši usklađivanje ovdašnjih potpora u ribarstvu s onima EU što nije lagan proces a i pohvalio Zadar i Zadarsku županiju:

- Gdje je politika našla sebe u podršci poduzetništvu i stvaranju zdrave ulagačke klime zbog čega i ima bilje rezultate od prosjeka.

 POTICAJI ZA HLADNJAČE VEĆ 2010.
Kao i obično u ovakvim prilikama ministar Čobanković odgovarao je na  mnoga pitanja sa i bez dodira s povodom dolaska u Zadar. Na pitanje o  najavljenim smjenama ministara, s posebnim očekivanjima kad su u pitanju  ministri što "gospodare" velikim javnim poduzećima Čobanković je špekulacije odbacio navodeći da premijerka ne najavljuje nikakve takve  poteze.

Kod konzumacije ribe najavio je očekivanja da bi ovakove aktivnosti  mogle dovesti do povećanja konzumacije ribe koji bi Hrvatsku digli s dna  Europe a posebno Mediterana. Naglasio je kako se to posebno odnosi na  plavu ribu kapaciteta ulova preko 40.000 tona. Na naše pitanje o aktualnom  problemu nemogućnosti hladnjača da prihvate srdele zbog čega ih  ribari  bacaju Čobanković je kazao:

- Svjesni smo problema kod dobrog ulova. Sada kada je osnažena  hrvatska ribarska flota moramo tome posvetiti pažnju te će za iduću godinu  ići u natječaj s državnim poticajem od 25-30 posto za podizanje novih  kapaciteta hladnjača i zaleđivanja. No molimo i ljude iz posla, ribare,  zadruge, tvrtke da shvate da neće netko van njih te probleme rješavati već  oni za to moraju naći interes, kazao je Čobanković najavljujući dakle  program već za iduću godinu te napravio paralelu s jabukama, koju smo imal  pred nekoliko godina:

- Kad su ukupni kapaciteti ULO hladnjača bili 12.000 tona ami poticali  sadnje novih plantaža s kojima onda kod berbe ne bi imali gdje. Nakon što  smo detektirali problem i odredili poticaje i sufinanciranje došli smo do  kapaciteta od 50.000 tona ULO hladnjača što odgovara potrebama i  urodu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno