Za informatički nepismene neće biti posla

Kod čovjeka koji ima želju doći do radnog mjesta javlja se dilema uložiti ili ne uložiti novac u znanje. Ako smo, ipak, uložili u znanje, znači da se želimo maknuti s mrtve točke, a za poslodavca to znači da smo požrtvovni i želimo raditi na sebi, navodi Šuka
Učilište Algebra održalo je HGK Županijskoj komori Zadar besplatno savjetovanje “Kako do boljeg radnog mjesta”. Predavanje je bilo namijenjeno svim zainteresiranima koji traže put do boljeg radnog mjesta te su imali priliku konzultirati se s Algebrinim stručnjacima i predavačima, poslušati korisne prezentacije te obaviti osobni razgovor sa savjetnikom kako bi usmjerili svoje obrazovanje i put prema boljem radnom mjestu.
Trgovina, prodaja, marketing
Algebra je sa svojim partnerima HGK, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i portalom MojPosao pokrenula inicijativu kako bi stavila na raspolaganje svoje dugogodišnje iskustvo, rezultate posljednjih istraživanja i analize tržišta rada.
Predrag Šuka iz Algebre u uvodu je dao pregled najtraženijih radnih mjesta u Hrvatskoj i mogućnosti razvoja karijere.
– Kad se govori o edukaciji kao putu do radnog mjesta, potrebno je znati da su nam potrebne informatičke sposobnosti, i to osobito ulaskom u EU, kazao je Šuka.
U idućih pet godina smatra se da će se otvoriti svega 10 posto poslova na kojima neće biti uvjet informatička pismenost.
– Trendovi u zaposlenosti od 2008. godine pokazuju da je očit pad poslova koji nisu u informatičkom sektoru, dok 2009. stagnira. Recesija koja je zahvatila čitav svijet primorala nas je da se nadogradimo i radimo na znanju, istaknuo je Šuka.
Portal MojPosao proveo je istraživanje objavljenih oglasa te je primijećeno da su trgovina, prodaja i marketing u porastu. Takvu situaciju možemo obrazložiti ulaskom stranih investitora u Hrvatsku. Najmanje objavljenih oglasa vezano je za strojarstvo, elektrotehniku i proizvodnju.
– Kod čovjeka koji ima želju doći do radnog mjesta javlja se dilema uložiti ili ne uložiti novac u znanje. Ako smo, ipak, uložili u znanje znači da se želimo maknuti s mrtve točke, a za poslodavca to znači da smo požrtvovni i želimo raditi na sebi, navodi Šuka.
Isplativo ulaganje u školovanje
Jedini sektori u Hrvatskoj koji u zadnja četiri kvartala ostvaruju lagani rast oglašavanja za posao je informatička tehnologija (IT) i telekomunikacije, ali unatoč tome još postoji nedostatak tih kadrova i relativno se malo ljudi odlučuje školovati za ta zanimanja. Rezultati nedavno provedenih istraživanja koje je provela Algebra u suradnji s portalom MojPosao govore da je u prva dva kvartala ove godine broj radnih mjesta u Hrvatskoj smanjen za oko devet posto, dok je u ICT sektoru to smanjenje bilo znatno manje. Uz trgovinu, ekonomiju, turizam i ugostiteljstvo, ICT zanimanja (posebno internet i telekomunikacije) su sektori koja nude najviše poslova. U toj kategoriji, pak, najviše se oglašavaju mjesta za programere, web dizajnere, sistem administratore i općenito informatičare, što se ne mijenja od 2004. godine.
– Najčešće oglašavana radna mjesta u razdoblju od 2004. do 2010. godine su knjigovođa/samostalni knjigovođa, računovođa/samostalni računovođa i voditelj računovodstva, navodi Šuka.
Pritom je iznio i podatke iz lanjskog istraživanja Microsofta i analitičke kuće IDC provedene na oko 1.400 direktora i zaposlenih u Europi od kojih tek 10 posto smatra da im u idućih pet godina neće trebati ICT znanja i vještine. Svi ostali rekli su da će u idućih pet godina tehnologija trebati u svim zanimanjima i životu općenito.
– U Hrvatskoj svega 2,3 posto ispitanika je odgovorilo da im je obrazovanje bitno. Na Islandu je čak 24 posto ispitanika odgovorilo da im je obrazovanje važno, dok je u Danskoj 31,6 posto stanovništva svjesno uloge obrazovanja, kazuje rezultate Šuka.
Također, u Hrvatskoj je provedeno anketno pitanje upućeno građanima jesu li u proteklih godinu dana pohađali kakvo obrazovanje i ako ne, zašto. Dobiveni rezultati pokazuju da se 39 posto Hrvata izjasnilo da im ne pomaže u životu, 23 posto nema vremena, 19 posto nema novaca, 13 posto ima druge prioritete i 2 posto je kazalo da u njihovu gradu ne postoji kvalitetna edukacija.
Važnost certifikata
U drugom dijelu predavanja Daniel Seinfeld je istaknuo važnost certifikata ili potvrde prilikom traženja radnog mjesta.
– Pri traženju posla možete imati poprilično iskustva, ali ono što je presudno za napredovanje u poslu ili u potrazi za boljim radnim mjestom je certifikat. Potvrda da posjedujete izvjesno znanje ili sposobnost je startna pozicija u potrazi za radnim mjestom. Certifikat daje mogućnost da tražite posao i u inozemstvu, govori Seinfeld.
U nastavku predavanja Seinfeld je istaknuo da računalni stručnjaci iz ekonomski siromašnijih europskih zemalja mogu doći u Hrvatsku tražeći bolje plaćeni posao.
– Jedan od takvih primjera je Bugarska. Tamošnji informatički stručnjaci imaju dva puta manja mjesečna primanja nego u Hrvatskoj. Osim toga, jezična barijera između hrvatskog i bugarskog jezika je minimalna. Tako da se može vrlo lako dogoditi, a o tom se vrlo malo ili ništa ne govori u medijima, da može doći do priljeva inozemnih stručnjaka, navodi Seinfeld.
Ulaganje u znanje i u dodatnu edukaciju te dobivanje certifikata otvara mogućnosti u nalaženju boljeg radnog mjesta. No često se događa da osobe koje traže posao razmišljaju da im tako nešto ne treba.
Seinfelt je istaknuo primjer indijske računalne tvrtke koja je prije nekoliko godina otvorila tvrtku u Novom Sadu te je već u prvoj godini zaposlila 750 računalnih programera s certifikatom, iscrpivši tržište stručnjaka.
– Do kraja 2014. godine tvrtka ima u planu zaposliti 10 tisuća programera, zaključio je Seinfeld.