Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Znanošću i kulturom branili i obranili naš Zadar

02.10.2018. 10:48
Znanošću i  kulturom  branili i  obranili  naš Zadar


Veliki uspjeh Ogranka Matice hrvatske u Zadru na jubilarnoj, 30. u nizu književno-znanstvenoj manifestaciji "Knjiga Mediterana" u Splitu koju pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), organiziraju Književni krug Split, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu te splitski HAZU.


Buknuo  rad zadarskog Ogranka
– Posebna važnost ovogodišnje sedmodnevne "Knjige Mediterana" je da na njoj sudjeluju predstavnici svih odbora i pododbora Matice hrvatske. Održat će se više predstavljanja knjiga, te više znanstvenih skupova i izložbi. Sudjeluje 70-ak znanstvenika, povjesničara, publicista i književnika, rekao je akademik Nenad Cambi, predsjednik udruge Književni krug Split, domaćin na predstavljanju izdanja Matice hrvatske Zadar.
Nazočni posjetitelji i mediji u splitskoj palači Milesi za sat vremena sasvim su se uvjerili da je 64-godišnji zadarski Ogranak gradio i čuvao kulturni i hrvatski identitet simbolizirajući povijest borbe hrvatskog naroda za svoju slobodu, a da je u promicanju nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnoga stvaralaštva postao istinska tvornica knjiga s područja povijesti, arheologije, povijesti književnosti, jezikoslovlja i književnih ostvaraja.
– Bogata je naša nakladnička djelatnost, osim redovnog izlaženja časopisa "Zadarska smotra" i više zbornika "Domaća rič", zadarski Ogranak je u posljednje četiri godine izdao 23 knjige, 14 znanstvenih knjiga i pet Rječnika mjesnih govora, s ponosom je kazao izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato, urednik knjižnih izdanja.
Pored profesora Vigata o zadarskom Ogranku stručno, izlagali su i dr. sc. Miroslav Jurić Miro, novi predsjednik Ogranka, prof. Božo Došen, dopredsjednik, prof. i dipl. oec. Ivan Paštar, tajnik, i prof. dr. sc. Josip Lisac, glavni i odgovorni urednik časopisa "Zadarska smotra". 
– Nerado se sjećam raznih događanja u ozračju Hrvatskog proljeća nakon zabrane rada Matice hrvatske. Uslijedili su i progoni naših uglednih članova, podsjetio je Jurić, predsjednik Ogranka.
Od obnoviteljske skupštine 1990. godine u osvit stvaranja nove neovisne hrvatske države, ističe Jurić, buknuo je rad zadarskog Ogranka, jednako u predavačkim djelatnostima, nakladničkoj djelatnosti, predstavljanju knjiga, obilježavanju značajnih obljetnica, priređivanju mnogih znanstvenih skupova i drugih priredbi.
– To se posebice očitovalo tijekom Domovinskog rata kad smo se i znanošću i kulturom branili i obranili naš Zadar. Nastavilo se o od 1995. pa sve do danas, rekao je Jurić.
Ogranak Matice hrvatske u Zadru koji djeluje u samom središtu Grada u zgradi koja je spomenik kulture, broji 292 članova. Članarinu plaća njih 111.
– Dajemo potporu stvaralaštvu mladih. Studenti su ponovno u zadarskoj Matici, iz raznih krajeva Hrvatske i hrvatskih povijesnih prostora. Priključuju nam se i drugi mlađi članovi, međutim, nismo za masovno nego za kvalitetno članstvo, poručio je Jurić.


Matica hrvatska slijedi sudbinu hrvatskog naroda
Prof. Božo Došen, organizator više znanstvenih skupova i urednik zbornika, posebice je govorio o djelovanju Matice u Biogradu na Moru, znanstvenim skupovima u Vrani, Pašmanu, Vrgadi, Biogradu nakon kojih su izdani zbornici. U tijeku je priprema izdavanja zbornika sa znanstvenog skupa u Polači (2016.) te sa zajedničkog skupa u Biogradu i Zadru (2017).
– Biogradski zbornik je kapitalno djelo kulture, kojem je prethodio znanstveni skup održan 1988. u biogradskom hotelu Adriatic na kojem je sudjelovalo 40 znanstvenika, naglasio je Došen, autor knjiga "40 godina Srednje škole Biograd na Moru" i "Porušene crkve Zadarske nadbiskupije tijekom Domovinskog rata".
Prof. Ivan Paštar je govorio o zborniku "Domaća rič" koji je po prvi put tiskan 1994. Dosad ih je tiskano 12, dok je "Domaća rič" 13 u pripremi. U tijeku su prijave za "Domaću rič" 14 koja će se dogodine najvjerojatnije održati u Salima na Dugom otoku, a očekuje se 40-ak prijava.
– Posebno je važno što se na skupovima govori o našoj prošlosti, običajima, predaji i cjelovitosti jezičnog blaga kako bi oživjela "Domaća rič", jer je vrlo malo takve građe sakupljano, obrađeno i objavljeno. Težnja nam je da nam na "Domaću rič" dolaze sudionici iz svih krajeva Lijepe Naše, kao i inozemstva gdje žive Hrvati, rekao je Paštar.
Dr. Josip Lisac, redoviti profesor u trajnom zvanju, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao glavni urednik "Zadarske smotre" predstavio je spomenuti časopis za kulturu, znanost i umjetnost. U srpnju je objavljen trobroj časopisa "Zadarska smotra" godište LXVII, broj 1-3, 2018.
– "Zadarska smotra" počinje izlaziti 1992. godine kao nastavak "Zadarske revije". Do 2003. godine izlazi kao dvomjesečnik, a nakon toga kao tromjesečnik. Prethodno su glavni urednici bili Julije Derossi i Šime Batović, naglasio je Lisac čiji je znanstveni interes dijalektologija i povijest hrvatskoga jezika.
Čuvanje domovine, jezika i knjige, dužnost je Matice hrvatske i Ogranka u Zadru.
– Matica hrvatska slijedi sudbinu hrvatskog naroda i čuva njegove slobodarske tradicije. Moramo voditi računa o svojoj zemlji, pa i o jezičnim pitanjima, zaključio je prof. Lisac.




"Nakupine"
Prof. Martina Drobnak, poslovna tajnica zadarskog Ogranka Matice, pročitala je  nekoliko pjesama Luke Paljetka iz najnovije zbirke "Nakupine" koja je nedavno izašla  u nakladi Matice hrvatske Zadar. U opravdanoj odsutnosti autora na zbirku se osvrnuo prof. Lisac.
Luko Paljetak, eminentni je hrvatski književnik i akademik, na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao je kroatistiku i anglistiku. Radio je kao redatelj i dramaturg  Zadarskog kazališta lutaka, zatim kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru i bio  jedan od urednika "Zadarske revije", sadašnji časopis "Zadarska smotra".