STAKLENE PERISKE »Krhkost stakla simbolizira krhkost opstanka jedne vrste«

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Izložba skulptura Zvonimire Karavida i predavanje Brune Petani
Uz izložbu staklenih periski, različitih oblika i veličina, postavljenih uz zanimljivo osvjetljenje koje staklo reflektira, dr. sc. Bruna Petani u kratkom predavanju pojasnila je kako je došlo do masovne smrtnosti endemske vrste, plemenite periske, u Mediteranu te što se čini da bi se vrsta ipak spasila
Vedran SITNICA
Zvonimira Karavida je akademska kiparica, a svoj je izraz pronašla u staklu

Prva samostalna izložba kiparice, Zvonimire Karavide, pod nazivom Staklene periske otvorena je jučer u Muzeju antičkog stakla, uz predavanje Plemenita periska: prošlost, sadašnjost... dr. sc. Brune Petani s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Bio je to zanimljiv spoj znanosti i umjetnosti, kako su autorice to i zamislile.

Doprinos periske biološkoj raznolikosti

Mlada zadarska kiparica Karavida diplomirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Splitu 2016. godine i svoj je izraz našla u staklu.
- Kako sam odrasla uz more i uvijek inspiraciju nalazila u prirodi, tako su me svojom ljepotom i osjetljivošću privukle periske. Počela sam se s njima baviti prije dvije godine, kada još nisu bile toliko ugrožene kao što su, nažalost, danas. Upravo krhkost stakla, simbolizira krhkost opstanka jedne vrste u prirodi, rekla je Karavida.
Uz izložbu staklenih periski, različitih oblika i veličina, postavljenih uz zanimljivo osvjetljenje koje staklo reflektira, dr. sc. Bruna Petani u kratkom predavanju pojasnila je kako je došlo do masovne smrtnosti endemske vrste, plemenite periske, u Mediteranu, te što se čini da bi se vrsta ipak spasila.
- Populacija plemenite periske je kroz povijest prolazila brojne izazove - izlov, zagađenja kemijska, biološka, zatim mehanička zbog nautičkog turizma, oštećivanje sidrenjem na livadama morskih cvjetnica s kojima često živi na istim staništima... Zbog svega toga, zaštićena je u međunarodnim konvencijama, kao i u Hrvatskoj od 1992. godine, rekla je dr. sc. Petani, ističući izniman doprinos periske biološkoj raznolikosti.

Repopulacija u budućnosti

Do masovne smrtnosti došlo je zbog bolesti uzrokovane dvjema bakterijama. Krenulo je od krajnje zapadne obale Mediterana 2018. godine da bi postepeno krajem prošle godine došlo i do uvučenog Jadranskog mora, s vremenom sve do najzavučenijih uvala. Izgubljeno je oko 90 posto populacije, a na spašavanju vrste rade i strani i domaći znanstvenici, uključujući one sa Sveučilišta u Zadru.
- Bolest kao takva se ne može liječiti, dolazi zima i bit će bolje kad se temperatura mora spusti ispod 13 stupnjeva. Ono što se može učiniti jest da se pronađene jedinke koje su preostale stave u akvarije u kontrolirane uvjete s recirkulacijskim sustavima. Radi se i na tome da se razjasni dinamika širenja bolesti i da se pronađu preostale jedinke. Također, postavljeni su kolektori za prikupljanje mlađi. Mrijest se odvijao tijekom ljeta i u narednim mjesecima će se provjeriti je li se uspjelo nešto prikupiti i može li se s tom mlađi napraviti repopulacija u budućnosti, kazala je Petani, sa zaključnom porukom da se plemenita periska sačuva i od prirode i od čovjeka.
Izložba je u MAS-u otvorena do 15. listopada.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno