SVI SU SVE ZNALI Banožić ipak odobrio prodaju odmarališta u Sukošanu

Nakon što smo izvijestili da USKOK istražuje Hrvatsku poštu (HP) zbog sporne rasprodaje dviju nekretnina, atraktivne poslovne zgrade u Zagrebu i odmarališta u Sukošanu, reagirao je i aktualni ministar obrane i bivši ministar državne imovine Mario Banožić tvrdeći da za takav aranžman nije dao svoju suglasnost i odobrenje. No, službena dokumentacija Hrvatskih pošta ipak ga demantira. Ministar Banožić u reakciji koju smo jučer objavili pozvao se na Odluku Uprave HP-a o pokretanju projekta »Ekonomska aktivacija kapitalnih nekretnina« te imenovanju Projektnog tima koji će upravljati procesom prodaje. Odluka je donesena 8. svibnja 2019., prije nego je postao ministar državne imovine u srpnju iste godine, iz čega je trebalo proizaći da Banožić nije imao nikakva saznanja i ulogu o natječaju koji sad istražuje USKOK. No, Banožić bi trebao objasniti javnosti zašto je 21. siječnja ove godine Ministarstvo državne imovine koje je tada već mjesecima vodio, dalo suglasnost predstavniku države u Skupštini trgovačkog društva HP za prodaju predmetnih nekretnina jednoj od dviju privatnih tvrtki koje su se javile na nadmetanje, kako stoji u dokumentima HP-a.
Motel i bungalovi
Slijedom toga već je ranije objavljeno da istražitelje USKOK-a zanima uloga nekadašnjeg ministra državne imovine, ali i predsjednika Uprave HP-a Ivana Čule u ovom poslu. Sporno je, kako smo izvijestili, što je atraktivna lokacija u zagrebačkoj Harambašićevoj ulici sa zgradom od 2800 četvornih metara korisne površine i 8500 četvornih metara zemljišta, te bivše Odmaralište PTT-a u uvali Dječji raj s motelom i bungalovima na 13 tisuća kvadrata, prodano u paketu privatnoj tvrtki GIP-Pionir za bagatelnih 31 milijun kuna. Na isti natječaj javila se i firma Paron nudeći 40 milijuna kuna, za koju se uspostavilo da je tvtka kći dobitnika natječaja pa je velikodušno odustala od nadmetanja i prepustila ga pobjedniku.
Proces prodaje imovine vođen je od svibnja prošle do 10. ožujka ove godine pa bi doista bilo čudno da resorno ministarstvo i ministar Banožić nisu imali pojma o prodaji koja sada zanima USKOK. Posljedično, pojavilo se tako presudno pitanje zašto su predstavnici države dopustili da se ide u takav natječaj za rasprodaju imovine javnog poduzeća i zašto nije došlo do poništenja nadmetanja ako je postalo jasno da su oba ponuđača fiktivni konkurenti. Tim više što su obje tvrtke bile predmet ranijih USKOK-ovih istraga, mada dugi niz godina imaju unosne poslove s Gradom Zagrebom.
Nekretnine u kompletu
Vlasnik tvrtke GIP Pionir je Ranko Predović, na glasu kao omiljeni graditelj i poduzetnik zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, a ujedno i voditelj projekata famoznih zagrebačkih fontana te sljemenske žičare, tihe patnje zagrebačkih gradskih otaca, čija je gradnja s početnih 200 milijuna skočila na 800 milijuna kuna. Tvrtka Paron u vlasništvu je Dragice Predović, prezimenjakinje pobjednika natječaja i ponudila je 40 milijuna kuna, pa odjednom odustala. Dok iz HP-a poručuju da nisu mogli utjecati »na činjenicu da su se na javni natječaj javile tvrtke koje su međusobno povezane«, iz Ministarstva obrane (MORH) uvjeravali su nas da tadašnje Ministarstvo državne imovine nije sudjelovalo u radu Skupštine HP-a, kao ni u izradi natječaja. Bivši ministar državne imovine koji je tu dužnost obnašao od srpnja 2019. do srpnja 2020. godine nije objasnio koja je bila uloga resornog ministarstva u nastavnom natječajnom procesu krajem prošle i početkom ove godine, mada se izrijekom spominje u dokumentaciji kako su dali suglasnost za prodaju baš predstavniku države u Skupštini HP-a.
Iz HP-a poručuju da je proces kupoprodaje proveden »uz potpunu informiranost i suglasnost svih uključenih«, što je više nego znakovita poruka o informiranosti sudionika, dakle i Ministarstva državne imovine. Podsjećamo, iz HP-a su objašnjavali da su zbog izuzetne atraktivnosti nekretnine u maksimirskoj Harambašićevoj ulici, a s druge strane relativno slabog interesa tržišta za lokaciju u Sukošanu, donijeli odluku da se objekti prodaju u kompletu.
Skupocjeni spor
Riječ je o dvije nekretnine od ukupno 27 u portfelju te državne tvrtke s planom kupoprodaje. Nekadašnje PTT odmaralište uz idiličnu morsku uvalu u Sukošanu otvoreno je još 1963. godine kao jedno u nizu jadranskih odmarališta za radnike i njihove obitelji, kompleks s 250 kreveta, 18 bungalova, motelom i restoranom. Zatvoreno je nakon pola stoljeća rada 2013. godine kao »neperspektivna nekretnina« unatoč fantastičnoj lokaciji. Iako se Općina Sukošan nudila kao kupac s 20 milijuna kuna, iz HP-a tvrde da je njihov iznos ponuđen tijekom neobvezujućeg javnog poziva, no da se na javni natječaj za kupoprodaju nakon 2014. godine više nisu javljali. Iz Pošte otkrivaju kako je lokacija u Harambašićevoj opterećena zabilježbom Grada Zagreba. Za 5.000 od ukupno 8.000 četvornih metara predmetne nekretnine vodi se skupi sudski postupak protiv Grada.
– Prema procjenama odvjetnika, uspjeh HP-a u sporu je izgledan, međutim, trajanje postupka procjenjuje se na 7 do 8 godina, dok je procjena održavanja hladnog pogona godišnje milijun kuna. Harambašićeva se nalazi u infrastrukturnoj zoni te se tek po usvajanju novog Generalnog urbanističkog plana (GUP) Zagreba može očekivati prenamjena u mješovitu stambeno-poslovnu zonu. No, do današnjeg dana novi GUP nije donesen. Uza sve navedeno, vrijednost umanjuju troškovi održavanja, dugoročnog sudskog postupka i odvjetnika, objasnili su nam iz HP-a.
 

Dvije procjene

Za utvrđivanje kupoprodajne cijene u srpnju i prosincu 2019. napravljene su dvije zasebne procjene vrijednosti nekretnina. Obje su pokazale da je vrijednost lokacije u Zagrebu oko 21 milijun kuna, a odmarališta u Sukošanu tek nešto više od 8 milijuna kuna. No, treba uzeti u obzir da prenamjenom zemljišta vrijednost zgrade u Harambašićevoj višestruko raste. Čini se da je novom gazdi, narodski rečeno, »sjekira pala u med«. Uostalom, bliskost sa zagrebačkom gradskom vlasti zasigurno mu neće odmoći, a teško da će požaliti što je u paketu dobio »neperspektivno« zemljište s bungalovima uz more.