Mali, ali intenzivni svijet arheologije broda uplovio u Zadar

Završila je Međunarodna konferencija o arheologiji broda, događanje koje okuplja renomirane svjetske stručnjake u području povijesti pomorstva, etnologije i arheologije broda, a održava se od 1976. godine.
Kako je istaknuo prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, glavna tema povezana je s brodom i značenjem mora kao medija komunikacije, istovremeno i izvora života, a Jadransko more tijekom povijesti je kao dio Sredozemlja bio važna poveznica između tri kontinenta, Europe, Afrike i Azije, a time i arena za komunikaciju među ljudima i kulturama Jadranskog mora kao dijela Sredozemlja.

Razmjena iskustava
– Plovidba je bila važna za razmjenu ideja, dobara, ideologija, religija. Zbog svega toga jako smo zainteresirani za proučavanje ove problematike i povezivanja s drugim znanstvenim disciplinama poput geografije, povijesti i povijesti umjetnosti, dodao je Faričić.
Izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi, uime organizatora, ispričala nam je o konferenciji koja se održava svake tri godine i na kojoj stručnjaci koji se bave arheologijom broda izmjenjuju nova znanja i iskustva.
– Konferencija je na temu broda i okupili smo stručnjake koji se bave proučavanjem brodova od prapovijesnih vremena do novog vijeka, koji se bave iskopavanjem, rekonstrukcijom, proučavanjem starih nalaza, usporednim istraživanjima, ikonografijom, etnografijom itd. Ovakav kongres daje presjek što se događa u svijetu, u tom malom, ali intenzivnom svijetu arheologije broda, primjerice na kojim se projektima radi, do kojih se novih spoznaja došlo, kakve se nove tehnike i tehnologije polako uvlače u naš posao, rekla je Radić Rossi i dodala kako tehnologijama valja oprezno pristupati.
Kako saznajemo od Radić Rossi, već neko vrijeme prisustvuju tim kongresima koji se svake tri godine održavaju u drugom gradu.

Hibridni kongres
– Prije tri godine, u Marseilleu se pojavila prilika da predložimo da se kongres organizira kod nas. Predložen je bio i Portugal, ali nakon prezentacije koju smo održali, i mi i Portugalci, većina je glasala za Hrvatsku. Tad smo dobili priliku organizirati kongres ovdje. S obzirom da sam ja sa Sveučilišta u Zadru, Sveučilište je glavni organizator, ali u suradnji s Arheološkim muzejom Zadar, s Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzejom antičkog stakla, Gradom Zadrom i Gradom Šibenikom, kazala je Radić Rossi koja je kao najveći izazov istaknula odluku održati kongres ili ne, s obzirom na epidemiološke mjere i preporuke, kao i učestalo otkazivanje.
Naposljetku, organizirali su hibridni kongres na koji je odaziv bio itekako zadovoljavajući.
– Oko stotinu je prisutnih, a omogućili smo i digitalno sudjelovanje, odnosno da sudionici putem mrežne stranice izlože svoje prezentacije, da prate kongres virtualnim putem i da aktivno sudjeluju u raspravama, otkriva Radić Rossi optimalno rješenje.
Katarina Batur, tajnica kongresa, kao i mnoštvo pomagača vrijedno su radili kako bi se kongres mogao održati.
– Sve je teklo savršeno. Ljudi su željni druženja, kongresa, dvije su godine, može se reći, izbrisane iz našeg života. Uživaju i hvale kongres. Imali smo diskusiju i idući će se kongres održati u Aleksandriji u Egiptu, to je, dakle, prvi kongres izvan Europe, ali se zadržavamo u Mediteranu i svi se jako veselimo i nadamo se povoljnijim uvjetima koji će nam omogućiti susret, zaključila je Radić Rossi.