Grad Zadar će s roditeljima dogovoriti zamjenu ploče

Slika korisnika admin
ploca
Neprimjeren sadržaj spomen ploče poginulom hrvatskom branitelju

U kojoj mjeri razumijevanje prema boli obitelji čiji je sin i brat poginuo kao hrvatski vojnik u Domovinskom ratu smije vlastima služiti kao opravdanje za dugogodišnje zatvaranje očiju pred činjenicom da je ožalošćena obitelj na javnu gradsku površinu dala postaviti spomen-ploču čiji sadržaj nedvosmisleno priziva duhove ustaškog režima?

Pitanje je to koja je teško ne postaviti pred spomen-pločom koju su roditelji, braća i sestre poginulog Rajka Loze podigli na vanjskom zidu ispred zgrade Ureda državne uprave, odnosno neposredno prije raskrižja koje, dolazeći iz pravca "Male pošte", vodi uz park Vruljica, te prema zgradi Hitne pomoći i Tankerkomercovoj marini.

Na spomen-ploči podignutoj 1996. godine poginulog Lozu naziva se "ustaškim sinom", a u daljnjem se sadržaju priziva ostvarenje "životnog sna - Nezavisne države Hrvatske". Na ploči je, kao "crtež ispod teksta", ugravirana i pretenzija za teritorijem BiH.

Nije poginuo za NDH

Iz odgovora gradonačelnika Zadra Zvonimira Vrančića proizlazi kako tadašnja gradska vlast nije dala suglasnost za postavljanje spomen obilježja s navedenim sadržajem, ali i kako ova spomen ploča neće doživjeti sudbinu one koju su 2008. godine samoinicijativno, u prolazu koji vodi s mosta na Poluotok, bili postavili članovi udruge "Hrvatska sloga". Spomen-ploču, na kojoj su bila označena razaranja spomenika kulture u Domovinskom ratu, komunalni su redari promptno uklonili budući da nije imala suglasnost gradskih vlasti.

- Kada se govori o ljudima koji su položili život za obranu neovisne Hrvatske, treba govoriti s velikim pijetetom i uvažavanjem boli najbližih. Treba, međutim, napomenuti da nije riječ o nekome tko je život dao za Nezavisnu Državu Hrvatsku, već o osobi koja se borila za slobodu, a to je dijametralno suprotno. Naravno da se nakon trinaest godina, upravo zbog sadržaja spomen ploče, postavlja pitanje što su radila, i zašto nisu reagirala, nadležna tijela počevši s Gradom Zadrom?, komentirala je vijećnica u Gradskom vijeću i saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović (SDP).

Dogovor s roditeljima

- Iznimno cijenimo žrtvu svih branitelja koji su sudjelovali u Domovinskom ratu i obrani od agresije, a naročito je velik naš pijetet prema hrvatskim braniteljima. Prema našim saznanjima, pokojni Rajko Lozo je u prvim danima Domovinskog rata, a tada je Zadru bilo najteže, 5. listopada 1991. dao najveću žrtvu za naš grad i domovinu, a to je svoj život. I ovom prilikom mu odajemo poštovanje. Međutim, naravno da se ne slažemo s dijelom teksta koji veliča NDH. Također, prema našim saznanjima, nikada nije zatražena suglasnost od Grada Zadra, odnosno Gradskog vijeća za postavljanje ovog spomen obilježja. Stupit ćemo u kontakt s roditeljima i obitelji pokojnog Rajka Loze i pokušati naći rješenje, a to je, možda, postavljanje druge ploče, s izmijenjenim tekstom i uz suglasnost Gradskog vijeća, odgovorio je gradonačelnik Vrančić.

- Kad je u pitanju izmještanje spomen-ploče, mislim da se, isto kao i kad je u pitanju postavljenje obilježja u spomen poginulima u prometu uz cestu, to treba riješiti na jednoobrazni način, sustavno, odlukom koja će vrijediti u svim slučajevima, a ne donositi odluke za svaki pojedini slučaj, ocjenjuje Antičević Marinović.

Elastične zakonske odredbe

Bez obzira dođe li ili ne do dogovora obitelji poginulog Loze s Gradom Zadrom i odluke Gradskog vijeća da se spomen-ploča čiji sadržaj veliča NDH zamijeni obilježjem primjerenijeg sadržaja, malo je vjerojatno kako će itko protiv naručitelje spomen-ploče podnijeti kaznenu prijavu zbog "izvikivanja" ustaštva na javnom mjestu. Zakonske odredbe po tom su pitanju prilično elastične, pa primjerice osobe koje na koncerte Marka Perkovića dolaze s ustaškim obilježjima ili izgovaraju ustaške pokliče zarade prekršajnu prijavu temeljem remećenje javnog reda i mira ili kaznenu prijavu temeljem sumnje u kazneno djelo rasne i druge diskriminacije na štetu RH i njenih građana te nacionalnih manjina ili u kazneno djelo povrede ugleda Republike Hrvatske.

- U Noveli iz 2003. godine koja je kasnije ukinuta bilo je u Kaznenom zakonu izrijekom uvedeno kažnjavanje teških oblika veličanja ustaštva, nacizma i fašizma, što ovdje, moram napomenuti, nije slučaj, već je to slučaja kada se radi o kampanji veličanja, i pri čemu se kažnjavanju organizatori takvih kampanja i oni koji proizvode i distribuiraju obilježja, kazala je Antičević Marinović.

 SADRŽAJ SPOMEN-PLOČE

"Rajko Lozo

31.VIII. 1967. u Imotskim Poljicima

Hrvatski viteže, ustaški sine!

Poslije bitke prsa u prsa, s ručnim bombama protiv jugotenkova na Bokanjcu, braneći Zadar 5.X.1991, izdajom s leđa, smrtno si pogođen jugometkom, na ovomu mjestu.

Progoni, optužbe, mučenja, zataje, izdaje, nisu prekinuli tvoj životni san

Nezavisnu državu Hrvatsku

mi ga nastavljamo i vjerujemo da će biti stvarnost

Neka ti je vječna slava i pokoj!

Tvoji roditelji, braća i sestre

1996."

 TKO JE BIO RAJKO LOZO?

Na internetskoj stranici www.imotski.hr posvećenoj braniteljima Imotske krajine navedeno je kako je Rajko Lozo rođen 31. kolovoza 1967. u Poljicima, u obitelji Ivana i Lucije, koji su imali još desetero djece, kako se u  Domovinski rat uključio 1991. godine kao pripadnik 3. imotske bojne, kako je junački poginuo pred kasarnom JNA 6. listopada 1991. u Zadru, te je pokopan 10. listopada 1991. u Poljicima.

 SPOMENIK POGINULIM IMOĆANIMA

Godine 2008. je u okviru obilježavanja 15. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Maslenica" u Zadru u Ulici Ante Starčevića postavljen spomenik Imoćanima poginulima u Domovinskome ratu u obrani Zadra i Zadarske županije, djelo akademskog kipara Kruna Bošnjaka.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)