Intelektualci – lijevi i desni – protiv arbitražnog sporazuma

U javnom apelu, uz 26 potpisa, poziva se saborske zastupnike da “jednodušno odbiju diktat i ucjene koje nas ponizuju”
Popis protivnika arbitražnog sporazuma sa Slovenijom sve je duži. Nakon stručnjaka međunarodnog prava i hrvatskih biskupa, nad prijedlog premijerke Jadranke Kosor, o kojem će danas odlučivati Hrvatski sabor, nadvija se novi crni oblak: 26 intelektualaca poslalo je jučer javni apel u kojem pozivaju sve saborske zastupnike, bez obzira na stranačku pripadnost, da im “u ovom trenutku na prvome mjestu bude vjernost Hrvatskoj” te da “jednodušno odbiju diktat i ucjene koje nas ponizuju, omalovažavaju i grubo bacaju na koljena”.
Potpisnici apela, bez obzira na svjetonazorske i političke razlike, osjećaju se dužnima progovoriti o arbitražnom sporazumu u kojem je, bez obzira upotrijebili termin “dodir” ili “spoj”, i slovenski zahtjev za “teritorijalnim koridorom kroz neprijeporno hrvatsko državno područje, hrvatsko more”. Riječ je o prisiljavanju Hrvatske na odricanje od državnog teritorija dugog 26 i širokog 5,4 kilometara, što je u suprotnosti s konvencijom UN-a o pravu mora.
“Apsolutno je nedopustivo ulazak u EU plaćati teritorijem”, poručuje se u apelu, odbijajući argumente Vlade i predsjednika države da će nam Slovenija, ako odbijemo sporazum, ponovo blokirati pregovore, pa će Hrvatska još dugi niz godina ostati izvan EU. Njegovi potpisnici zagovaraju priključenje Hrvatske EU, ali na principima ravnopravnosti i uz poštovanje međunarodnog prava i principa da se granični sporovi rješavaju pred Međunarodnim sudom u Haagu, a ne političkim ucjenama.
Arbitražnim sporazumom Hrvatska pak pristaje “na otuđenje vlastitoga teritorija usuprot hrvatskome Ustavu, međunarodnim konvencijama i praksi država, pa se o takvome sporazumu u Hrvatskome saboru može odlučivati jedino striktnom kvalificiranom većinom svih sabornika”.
Od samog teksta apela, zanimljiviji je samo popis njegovih potpisnika, koji na jednome mjestu okuplja Slobodana Šnajdera, Mirjanu Kasapović, Zvonka Makovića, Josipa Paladina i Ivu Banca, ali i Ivana Aralicu, Milana Vukovića, Zdravka Tomca, Dubravka Jelčića i Davorina Rudolfa. Tu su još i generali Imra Agotić i Petar Stipetić, Zvonimir Baletić, Ivan Zvonimir Čičak, Ivan Đikić, Nedjeljko Fabrio, Ante Gavranović, Emil Havkić, Vladimir Ibler, Dubravka Kocijan Hercigonja, Božidar Novak, Davor Pavuna, Velimir Pravdić, Milan Ramljak, Vlatko Silobrčić i Marija Ujević-Galetović.
Inicijator apela, kao i njegov suautor, nezaobilazni je akademik Rudolf, a u prikupljanju potpisa pomogli su mu čelnici HHO-a Banac i Čičak, koji nam je objasnio da su u HHO-u razmišljali o posebnoj izjavi jer arbitražni sporazum predstavlja svojevrsno kršenje ljudskih prava i međunarodnog prava. No onda su se suglasili s apelom, koji podjednako okuplja i lijeve i desne intelektualce, “što se nije dogodilo još od Stojedinice devedesetih godina”.
Prije intelektualaca – a poslije stručnjaka međunarodnog prava – arbitražni sporazum odbacili su i hrvatski biskupi. Od tog sporazuma, kako u svom priopćenju navodi komisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije, bolji je i nastavak blokade, pa i neulazak Hrvatske u EU. U zahtjevu Slovenije za dodirom s međunarodnim vodama biskupska komisija vidi ništa drugo do teritorijalni zahtjev prema Hrvatskoj, na koji Hrvatska ni po koju cijenu ne smije pristati.
Stoga crkvena komisija poziva i ostale znanstvene i kulturne institucije da pomognu da se teritorijalnim pretenzijama i ustupcima koji nisu pravno utemeljeni ne bi stvorili presedani koji bi u ovom dijelu Europe i svijeta “mogli ugroziti teško postignuti mir i sigurnost država i naroda”. Štoviše, u slučaju realizacije arbitražnog sporazuma u sadašnjem obliku i kršenja međunarodnog prava, crkvena komisija vidi opasnost po mir i dobrosusjedske odnose između hrvatskog i slovenskog naroda.
Iako se danas očekuje prihvaćanje arbitražnog sporazuma u Saboru, naročito jer će za to, po tumačenju Vladimira Šeksa, biti potrebna samo obična većina, sve je manje izgleda da arbitražni sporazum bude parafiran u srijedu u Stockholmu, kako je prvotno bilo predviđeno. Pahor je najavio da neće potpisati arbitražni sporazum ukoliko se švedsko predsjedništvo EU potpiše kao svjedok pod hrvatsku jednostranu izjavu o tome da Hrvatska ne prepušta Sloveniji svoje teritorijalno more. Zanimljivo je da Pahor od drugog svjedoka hrvatske izjave – Sjedinjenih Država – ništa nije zatražio.

Antunović: SDP donio odluku

Članica Predsjedništva SDP-a Željka Antunović u jučerašnjoj HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2” rekla je da je SDP donio konačnu odluku o arbitražnom sporazumu sa Slovenijom o kojem će se danas raspravljati u Hrvatskom saboru. Iako nije htjela precizirati kakva je odluka donesena, Antunović je rekla da “može garantirati da SDP neće opstruirati najbolja moguća rješenja za Hrvatsku, pa makar do njih došao i HDZ”. Osobno je rekla da se će ona zalagati za to da se podrži taj sporazum.
HINA

Pahor: Odlazim ako dogovor ne uspije

“Ako ne budete zadovoljni rješavanjem graničnog spora s Hrvatskom, neću više dugo biti predsjednik slovenske vlade”, dobacio je usput Pahor jednoj slovenskoj novinarki, izazvavši šok i nevjericu u slovenskoj javnosti. Na tu je izjavu Pahorov ured reagirao trenutačno, odmah zanijekavši da slovenski premijer uopće razmišlja o ostavci, a kamoli da je namjerava podnijeti.
Bivši američki predsjednik Bill Clinton, koji je u Ljubljani održao predavanje o gospodarskoj krizi i ostalim izazovima suvremenog svijeta, poručio je da je granični spor između Slovenije i Hrvatske zapravo nevažan, jer će se, u slučaju da se ostvare najave o globalnom zatopljenju i podizanju razine mora, sporno područje ionako nalaziti ispod vodene površine.