Poluotok ne može ponuditi pravu zabavu za doček Nove godine

Moramo razgovarati na način da shvatimo da je zima zima, a ljeto ljeto. Ne možemo se uspoređivati s jednim Rijemm, u kojem je lijepo i toplo vrijeme cijele godine te se stoga tamo tijekom cijele godine mogu neometano održavati. To što se zimi smanjuje intenzitet života na Poluotoku, ne treba smatrati tragedijom dokle god ljudi tijekom dana ima na Poluotoku, kaže Grgurović

Prvi dani prosinca uveli su nas u predstojeću blagdansku groznicu. Usprkos recesiji veliki broj ljudi se ipak usudi nadati dobroj zabavi tih najveselijih, posljednjih dana u godini. Grad polako počinje dobivati svoje blagdansko ruho, ukrasi su najvećim dijelom na svojim mjestima i samo čekaju trenutak kad će nam bar svojim lampicama zagrijati dušu i stvoriti pravi blagdanski ugođaj.
Bor na Narodnom trgu i mnoštvo blještavih lampica mnogima će, na žalost, biti jedini luksuz koji će im dati do znanja da će uskoro Božić i ispraćaj starog ljeta. Iako, tih nekoliko dana u prosincu mnogi gradovi poput Dubrovnika, Zagreba, Splita itd. izdvajaju velika financijska sredstva kojima bi privukli neka od najzvučnijih imena hrvatske estrade na koncerte što u hotelima ili gradskim trgovima, te automatski priredili vrhunsku zabavu za narod gladan kruha i igara, ali i njihove goste, s druge strane Grad Zadar se odlučio poslužiti prošlogodišnjim konceptom organizacije Dočeka Nove godine na Poluotoku.
Iako u Gradu smatraju kako se ne isplati trošiti financije na nekog kvalitetnijeg izvođača koji bi nastupio na otvorenom, drugim gradovima pak to nije kamen spoticanja. Znači li to da samo Zadranima smeta hladnoća i kiša da bi se veselili i pjevali uz pjesme, primjerice jednog Gibonnija ili je problem u nečemu drugome?
Mediteranski doček
– Mi smo prošli doček prema mišljenju mnogih koji su sudjelovali u organizacijskom i idejnom smislu izveli najbolje do sada. Taj jedan mediteranski doček u stilu malih feštica po Varošu na nekoliko mjesta pokazao se savršenim rješenjem za naše podneblje. Platili smo glazbu te još neke zanimljive sadržaje što se pokazalo kao izvrstan koncept za buduće organizacije događanja u blagdansko vrijeme. Nikada naše ulice nisu bile punije posljednje večeri u godini kao tada. Dobar odaziv očekujemo i ove godine. Osim toga, mi na Poluotoku kojeg većina ljudi percipira centrom grada i svih važnijih zabavnih događanja nemamo dovoljno veliki prostor na kojemu bismo organizirali doček Nove godine za veliki broj ljudi. Imamo dosta skučen Narodni trg, dok Forum u zimskim mjesecima nije pogodan jer je otvoren prema jugu i buri. S druge strane, milijunske cifre koje traže izvođači u drugim gradovima djelomice su pokrivene iz proračuna hotela visoke kategorije koji dijelom organiziraju takve zabave, a kojih nama kronično nedostaje. Mi bismo, dakle, te milijunske cifre u ovim kriznim vremenima trebali izdvojiti za doček na otvorenom kako bi jedan mali, ograničeni dio ljudi uživao. Mislimo da je bolje dati puno manja sredstva kako bi Zadrani i njihovi gosti, kojih ipak ima u to doba godine, doživjeli na Poluotoku nešto slično ljetnom ugođaju te osjetili naš mediteranski duh grada i njegovih stanovnika, nešto specifično za nas i naš prostor, kaže dogradonačelnik Zadra Dražen Grgurović, dodajući kako ne treba inzistirati na alpskom ugođaju za božićne blagdane jer ga mi u našoj klimi gdje snijeg koji se najčešće vezuje uz te blagdane ovdje rijetko pada, teško ili nikako ne možemo postići.
Sasvim je sigurno da Grad i Turistička zajednica ove godine odustaju od manifestacije Advent na Poluotoku, jer se nije pokazao financijski isplativim. Za loš odaziv građana na ovu manifestaciju ne okrivljuju organizatore već jednostavno nepostojanje adekvatnog prostora na Poluotoku gdje bi se takvo nešto u prosincu, hladnom i kišovitom mjesecu moglo odvijati. Rijetki opstali obrtnici s Poluotoka ipak negoduju zbog ukidanja ove manifestacije čiji je prvobitni cilj bio oživljavanje Poluotoka, odnosno privlačenje ljudi u “grad”, kako ga mi zovemo, kako bi dali tamošnjim obrtnicima prigodu da se bar u prosincu izbore za dio kupaca koje nemilosrdno otimaju šoping centri.
Za Advent na Poluotoku prehladno
– Ove godine neće biti manifestacije “Advent na Poluotoku”, no ne iz razloga jer je organizator loše radio svoj posao ili je ponuđeni program bio nezanimljiv, već stoga jer mi na Poluotoku nemamo natkriveni, zatvoreni adekvatni prostor. To je doba kiša i hladnih dana te je slabiji odaziv ljudi koji tada radije ostaju u svojim domovima. Šator koji smo svojevremeno imali na Jazinama je ispao dosta nesretno rješenje po ugostitelje, a i naši sugrađani, ali i gosti smatraju da sve što je vezano uz zimske ili ljetne manifestacije isključivo pripada Poluotoku, što na kraju rezultira time da se neke stvari jednostavno silom prilika ne mogu i ne isplate održavati. Moramo razgovarati na način da shvatimo da je zima zima, a ljeto da je ljeto. Ne možemo se uspoređivati s jednim Riom, u kojem je lijepo i toplo vrijeme cijele godine te se stoga tamo tijekom cijele godine mogu neometano održavati. To što se zimi smanjuje intenzitet života na Poluotoku ne treba smatrati tragedijom dokle god ljudi tijekom dana ima na Poluotoku, kaže Grgurović.
Bilo je razgovora natkrivanju Kalelarge, pomičnom krovu koji bi bio postavljen zimi, no ta ideja će čekati neka bolja vremena. Također, nije izvjesno da bi s ovako razvijenom ponudom šoping-centara ljudi uopće došli u grad i u tom slučaju.
Noćni život sam po sebi u Zadru nije pretjerano uzbudljiv, pa se posebno uspješni dočeci ne organiziraju niti po kafićima. Mnogi Zadrani odlučuju za toplinu svoga doma, dok su gosti osuđeni na tumaranje starim ulicama, a onda u krpe ili se pridružiti našoj mladeži na rivi, s bocom jeftinog vina i provesti “romantičnu” zimsku ili ljetnu noć pod zvijezdama.
– Gosti nisu došli spavati već se zabavljati u našem gradu te iza ponoći imaju izbora otići u nekakav hotelski kompleks gdje su organizirana zabavna događanja ili u nekakav noćni klub koji mogu raditi do ranih jutarnjih sati jer u Zadru. U najužoj gradskoj jezgri neće biti glazbe nakon ponoći na otvorenim prostorima. Veliki problem je što takvih klubova nedostaje, no to nije naš problem, pa neće ih valjda Grad ili država otvarati. Mi smo svjesni da su noćni klubovi standardni dio turističke ponude jednog grada, ali njihovo postojanje i brojnost ovisi o privatnim poduzetnicima. Oko odredbe o radnom vremenu u ugostiteljskim objektima često se lome koplja, no mi moramo paziti da noćni život bude u korelaciji s dnevnim životom grada. Tu se mora naći kompromis između stanara koji žive na Poluotoku i gostiju te sugrađana koji žele uživati u blagodatima noćnog života grada. Stanovnici moraju razumjeti da ti turisti koji im stvaraju nešto buke ispod prozora troše novac u našem gradu od kojeg se poslije plaća bolnica za njih i njihove obitelji ili neki drugi slični važni sadržaji, jer od plaćenog PDV-a se financira zdravstvo, mirovine itd. Korist se uvijek prenosi na čitavu zajednicu, a ne samo na iznajmljivače apartmana i ugostitelje, istaknuo je Grgurović.

 STVARAMO NOVIJI I ZANIMLJIVIJI GRAD

U Gradu Zadru su puni planova da od Zadra učine najpoželjnije turističko odredište u ovom dijelu Europe. Stoga je u povijesnoj jezgri u planu i rekonstrukcija ostatka donje rive, od Morskih orgulja i Pozdrava Suncu prema Foši. Mnogi su skeptični na brojne inovacije i građevinska zadiranja u staru gradsku jezgru jer smatraju da se time gubi autentičnost, izvorni izgled staroga grada koji je opjevan u mnogim pjesmama, odnosno, da se gubi onaj duh grada kojeg su stvorile generacije naših Zadrana na starim autentičnim lokacijama koje se sada nadopunjavaju novim modernističkim sadržajima.
– Činjenica je da su gosti zahtjevniji, stoga mi podupiremo projekte izgradnje hotelskih smještaja visoke kategorije i ostalih sličnih sadržaja, a jednako tako i zahvaljujući našim stručnjacima stvaramo noviji i zanimljiviji grad, kako sugrađanima, tako i našim gostima kojih je svake godine sve više. S druge strane i na samim poduzetnicima je da svojom ponudom privuku kupce, odnosno potrošače, o čemu najviše ovisi život na Poluotoku. Život ide dalje, Zadar više nije grad povijesti, već grad budućnosti koji uvažava svoju prebogatu povijest, a svi moderni zahvati rade se kako bi se što bolje uklopili u onaj izvorni vizualni identitet grada, objašnjava Grgurović.