Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

Šimičić: Primijetile smo pozitivan stav mladih Arbanasa prema arbanaškom jeziku

02.12.2018. 12:25
Šimičić:  Primijetile smo  pozitivan stav  mladih Arbanasa  prema  arbanaškom  jeziku


Predstavljanje knjige „Arbanaški na raskrižju: vitalitet i  održivost jednog manjinskog jezika“ autorica Lucije Šimičić i Klare Bilić  Meštrić održano je u prostorijama Kulturno-umjetničke udruge „Vicko  Zmajević“. Promocija ove knjige, koja predstavlja dosad najobuhvatnije  istraživanje sociolingvističke situacije u zadarskoj arbanaškoj zajednici,  održano je u okviru obilježavanja Dana grada Zadra, a u organizaciji izdavačke kuće Srednja Europa i Odjela za lingvistiku Sveučilišta u Zadru.
Pozdravnu riječ održala je Maksimiljana Barančić, predsjednica KUU  „Vicko Zmajević“, udruge koja godinama sustavno njeguje, promiče i  unaprjeđuje baštinu i kulturno-umjetničko stvaralaštvo zadarskih Arbanasa, s posebnim naglaskom na očuvanje prepoznatljivih obilježja arbanaškog identiteta, među kojima je svakako arbanaški govor.
Knjiga je, kako ističu njene autorice, lingvistkinje Lucija Šimičić i Klara  Bilić Meštrić,  rezultat njihova jednogodišnjeg intenzivnog terenskog istraživanja, provedenih intervjua i etnografskog promatranja, a sociolingvistička situacija sagledavana je u svjetlu drugih „ugroženih“ jezika u  zajednicama s malim brojem govornika.
Knjiga se, kako navodi recenzentica knjige dr. sc. Mislava Bertoša, temelji na prikazu i analizi kvalitativnih podataka, kao i na kritičkom propitivanju prikladnosti različitih teorijskih okvira u istraživanju manjinskih jezičnih zajednica.
– Kroz provedeno istraživanje primijećen je pozitivan stav mladih Arbanasa prema arbanaškom jeziku, čiji govornici su svi stariji od 30 godina, te je ovaj trenutak prepoznat kao prijeloman da se istraži sociolingvističko stanje u toj jezičnoj zajednici, kaže Lucija Šimičić, te dodaje da  bi sljedeći korak trebao biti sustavno dokumentiranje jezika.
U Hrvatskoj je arbanaški jezik jedan od dvadesetak govora zaštićenih  kao nematerijalna kulturna baština, a njegovi govornici predstavljaju jednu od najmanjih jezičnih manjina u Hrvatskoj. Iako su stavovi prema  arbanaškom jeziku i potrebi njegova očuvanja, što pokazuju i rezultati  provedenog istraživanja Lucije Šimičić i Klare Bilić Meštrić, pozitivni,  broj aktivnih govornika je, nažalost, u stalnome padu.
Navedimo još kako je na predstavljanju knjige kao moderator i izdavač  sudjelovao Damir Agičić, a knjigu su, uz same autorice predstavile i Anita Skelin Horvat, Mislava Bertoša i Ivana Škevin Rajko.