Pljeskom nagrađene špelancije

Praizvedena je Novogodišnja špelancija (tamburaška polka) Siniše Leopolda, zatim su se pjevali i svirali songovi i arije iz mjuzikla i opereta “Jalta, Jalta”, arija Marice iz operete “Spli’ski akvarel”, arija Sadija iz mjuzikla “Dundo Maroje 008”, Contradanza (B Papandopulo – obrada M. Makar), Arija Silve iz operete “Knjeginja Čardaša”

U vedrom i  svečanom ozračju održan je  na Novu godinu, 1. siječnja  2011. godine, u HNK-u u Zagrebu 8. novogodišnji koncert  Tamburaškoga orkestra  HRT-a. Koncert je prekidan  oduševljenim i spontanim  pljeskom razdragane publike,  a imao je posebno značenje.  Naime, ovaj raritetni hrvatski  ansambl počinje s obilježavanjem 70. obljetnice neprekinutog profesionalnog djelovanja. Od osnutka orkestar s  velikim uspjehom promiče hrvatski tradicijsku i suvremenu  glazbu, predstavljajući raznovrsne mogućnosti tambure.
Tamburaški orkestar  u prepunom Hrvatskom narodnom  kazalištu predstavio se program pod imenom “Valceri,  polke i druge špelancije”. Bile  su to jedinstvene izvedbe i  raznovrsni prigodni program:  od arhaičnih valcera, koračnica i polki hrvatskih skladatelja, do bravuroznih glazbenih špelancija domaćih i stranih autora orkestriranih i skladanih baš za ovaj koncert.
Tako je praizvedena Novogodišnja špelancija (tamburaška polka) Siniše Leopolda,  zatim su se pjevali i svirali  songovi i arije iz mjuzikla i  opereta “Jalta, Jalta”, arija  Marice iz operete “Spli’ski akvarel”, arija Sadija iz mjuzikla  “Dundo Maroje 008”, Contradanza (B Papandopulo –   obrada M. Makar), Arija Silve   iz operete “Knjeginja Čardaša”. Solisti su bili Valentina  Fijačko, Renata Sabljak, Đani  Stipaničev, Vid Balog, Tomislav Ištok, violina, Marjan  Krajna, harmonika, a voditeljica programa bila je Rosanda Tometić.
Solistica Valentina Fijačko,  sopranistica mlade generacije, nagrađena je brojnim nagradama i priznanjima. Godine 2004. proglašena je  najuspješnijima mladim glazbenikom Hrvatske. Debitirala  je 2001. godini u HNK-u u  Zagrebu u ulozi Laurette u  Puccinijevoj operi “Ganni  Schicchi”. Od tada je ostvarila  niz hvaljenih uloga u kazalištima diljem Hrvatske i inozemstva. Na ovogodišnjem je  koncertu, prvi put uz Tamburaški orkestar HRT-a, zapjevala poznate operne arije.
Đani Stipaničev i Renata  Sabljak, zvijezde naših  rock-opera i mjuzikala, podsjetili su na prepoznatljive  songove iz domaćih kazališnih  predstava. Marjan Krajna jedan je od najistaknutijih predstavnika hrvatske harmonikaške škole. Violinist Tomislav Ištok profinjenim glazbenim senzibilitetom dočarao  nam je ljepotu i sentiment  neprolaznosti valcera P. I. Čajkovskog. Vid Balog, omiljeni  kazališni, televizijski i filmski  glumac-pjevač, redatelj i prevoditelj, jedan je od najsvestranijih scenskih umjetnika u  Hrvata. Gdje je Vid, tu je i  dobro raspoloženje. Njegova  izvedba podigla je temperaturu u gledalištu i dobio je  veliki, zasluženi pljesak.
I na kraju je Tamburaški  orkestar HRT-a s dirigentom  Sinišom Leopoldom zaželio  Sretnu novu 2011. godinu.
 

O Tamburaškom orkestru HRT-a

Tamburaški orkestar HRT-a osnovan je 1941. godine kao profesionalni  ansambl tadašnje Radiostanice Zagreb. Od tada pa do danas orkestar je  u emisijama Radija i Televizije predstavlja hrvatsku narodnu glazbu.
Velik dio programa tvore koncertna djela pisana za tambure. U  posljednih desetak godina uvelike je proširena programska orijentacija  Orkestra pa se sada izvode i djela s područja ozbiljne, zabavne i lake  orkestralne glazbe. Vokalni i instrumentalni solisti svih žanrova česti su  gosti i suradnici Tamburaškoga orkestra na snimanjima, koncertima i u  emisijama Hrvatskog radija i televizije. Orkestrom su dirigirali ugledni  dirigenti i skladatelji kao što su Lovro pl. Matačić, B. Papandopulo, M.  Prohaska, I. Gjadrov, Z. Černjul, I. Kuljerić i dr.  Od godine 1985.  Tamburaško orkestar HRT-a djeluje pod umjetničkim vodstvom prof.  Siniše Leopolda, dirigenta i skladatelja, glazbenoga pedagoga i publiciste.  Orkestar ima 18 stalnih glazbenika. U promicanju tambure i tamburaštva  ovaj je orkestar odigrao jednu od najznačajnijih uloga koje osim glazbene  sastavnice imaju i kulturološku pa je ta njegova vrijednost prepoznata ne  samo u Hrvatskoj i u svijetu.