U godini pred nama nastojat ćemo od Znanstvene knjižnice napraviti kulturni brend

U godini pred nama nastojat ćemo od Znanstvene knjižnice Zadar napraviti kulturni brend. Knjižnica želi i namjerava u suradnji s turističkim zajednicama započeti projekt reprinta prepoznatljivih segmenata kulturnog nasljeđa Zadra i Županije
Za Znanstvenu je knjižnicu Zadar 2011. godina bila vrlo uspješna. Započeti su neki važni novi projekti i organizirana brojna zanimljiva kulturna događanja. O minuloj godini u Znanstvenoj knjižnici, kao i o planovima i projektima za 2012. govori nam mr. sc. Miro Grubić, ravnatelj Znanstvene knjižnice Zadar.
– Kroz čitavu smo 2011. godinu, pored naše redovite i uobičajene aktivnosti kao jedne znanstvene knjižnice, nastavili s našim programima, brojnim promocijama knjiga, časopisa i zbornika, predavanjima i izložbama. Ukupno je takvih događaja, mahom priređenih u našoj izložbenoj dvorani, bilo tridesetak. Prosjek od tri događanja mjesečno, odnosno i nešto više izuzmemo li ljetne mjesece kada se inače malo toga u ovakvim institucijama događa, po mom je sudu i više nego dobar, kazuje nam ravnatelj Grubić i nastavlja:
Nakladnička djelatnost
– Od aktivnosti koje bismo mogli izdvojiti kao vrlo značajne treba spomenuti informatičku edukaciju za slijepe i slabovidne koju vodi naš djelatnik Denis Rudić, a koju, osluškujući njihove potrebe, organiziramo i izvodimo u suradnji s Udrugom slijepih i slabovidnih naše županije. Nadalje, kroz studeni smo nastavili s različitim programima u našem Tjednu otvorenih vrata. Tada smo od 7. do 13. studenog organizirali posjete učenika i studenata našim prostorima, oprostili zakasnine našim korisnicima, te predstavili zbirku pjesama Franka Sorića. U vezi ovog potonjeg valja naglasiti kako se svojom nakladničkom djelatnošću Znanstvena knjižnica Zadar u posljednje vrijeme sve više otvara prema vani. Tako smo u minuloj godini, pored zbirke Franka Sorića, objavili i zbirku pjesama Vinka Hajnca. U Tjednu otvorenih vrata smo predstavili i DIKAZ, našu novu uslugu. Riječ je o tomu da ćemo digitalnim pohranjivanjem naše vrijedne zbirke postići da se ona bolje čuva jer ćemo zahvaljujući DIKAZ-u korisnicima građu moći ponuditi u digitalnom formatu, a tako izvornik neće morati ići u ruke krajnjem korisniku. Ovim projektom naše knjižnice upravljaju djelatnici Tatjana Petrić i Igor Čolak. Najzad, organizirali smo i posjet “Interliberu” gdje smo na nagradno putovanje vodili i našeg najčitatelja.
Znanstvenu knjižnicu Zadar već duže vrijeme krasi i izvrsna suradnja s brojnim kulturnim i znanstvenim institucijama i udrugama našeg Grada, a o nastavku te uspješne suradnje ravnatelj Grubić nam je kazao kako se ističe suradnja sa zadarskim sveučilištem, Studentskim zborom, suradnja s brojnim udrugama manjinskih zajednica, s Maticom Zadrana, Filatelističkim društvom…
U travnju je Znanstvena knjižnica započela s jednim novim pothvatom, Riječ je o formiranju posve nove zbirke – likovnih umjetnina. Tada su zadarskim likovnjacima Mariji Višić Guini, Tomislavu Marijanu Bilosniću, Konstantinu Kostovu i Ines Jurin, umjetnicima koji su donirali svoja djela Knjižnici i tako utemeljili ovu zbirku, dodijeljene zahvalnice i potpisani ugovori kako bi sve bilo transparentno. No, kroz razgovor smo s ravnateljem Grubićem doznali kako je nedavno nekoliko svojih lijepih fotografija velikog formata knjižnici darovao i student Srđan Babić, inače Knjižničin dugogodišnji i vjerni korisnik.
Izdavanje monografije o Paraviji
Izložbena aktivnost jedno je od obilježja Znanstvene knjižnice, a ravnatelj među brojnim izložbama ističe tradicionalnu izložbu “Izdavaštvo na zadarskom području” koju Knjižnica organizira već 18 godina, potom izložbu o zadarskoj županiji u Domovinskom ratu organiziranu u povodu Županijskih dana, te zanimljivu izložbu priređenu u svibnju o tisuću i sto godina veza Hrvata i Mađara.
– Među brojnim zanimljivim predavanjima izdvojio bih ona o slikaru Franji Salghetti-Drioliju koje je organizirala Matica Zadrana, o Michelangelu Bounarottiju, te vezi između umjetnosti i poezije koje je u organizaciji udruge Dante Alghieri održano na talijanskom jeziku, govori nam Miro Grubić.
Među projektima i programima koje Knjižnica namjerava realizirati kroz 2012. godinu, prema riječima ravnatelja se ističu izdavanje monografije o Pietru Alessandru Paraviji koji je donacijom svoje bogate zbirke knjiga 1855. godine utemeljio današnju Znanstvenu knjižnicu Zadar, priprema i priređivanje znanstvenog skupa i izložbe povodom 150 godina Narodnog lista. Naime, Knjižnica čuva i na primjeren način zaštićuje ovaj nekada značajan list od njegova početka 1862. godine. Rad na digitalizaciji nastavit će se i ući u drugu fazu u kojoj će se digitalizirati rijetka djela značajna za proučavanje hrvatskog jezika i književnosti. Nastavit će se suradnja Zadarske i Baranjske županije iz Mađarske, gdje je u planu kroz program “Panonsko – jadranski doticaji” organizirati različita događanja. Nadalje, nastavit će se nabavljati nova, te restaurirati i konzervirati starija građa. Potonji su radovi na oko 20 naslova, kazuje nam ravnatelj Grubić, hitni i neophodni.
– U godini pred nama nastojat ćemo od Znanstvene knjižnice Zadar napraviti kulturni brend. Knjižnica želi i namjerava u suradnji s turističkim zajednicama započeti projekt reprinta prepoznatljivih segmenata kulturnog nasljeđa Zadra i Županije. Izbor građe iz navedenih bi zbirki za ovaj projekt bio predstavljen kroz reprint izdanja starih razglednica i fotografija u obliku kaširanih fotografija i promotivnih materijala. Tako bi se Knjižnica uključila u kulturni turizam nudeći Gradu i Županiji originalne suvenire. Najzad, u planu nam je realizacija jednog projekta preko Razvojne agencije Zadarske županije kojim bismo kompletirali opremu naše čitaonice za slijepe i slabovidne. Projekt se zove „Talking Books” a njime bismo opremili studio za snimanje zvučnih knjiga, završava priču o planovima Znanstvene knjižnice Zadar u 2012. godini ravnatelj Grubić.

Druga faza DIKAZ-a

U Drugoj fazi digitalizacije koja će se obavljati kroz 2012. godinu u DIKAZ, odnosno Digitalnu zbirku Znanstvene Knjižnice Zadar bi trebala ući značajna djela kao što su “Xivot Gospodina Nascega Isvkarsta” Bartola Kašića iz 1638. godine, “Giarvla vressena zvityem od scest vichof svita” Jurja Barakovića iz 1702., “Ispravnik za erei ispovidnici” Juana Alfonsa Polanca iz 1635., “Pochorni i mnozni inii psalmi Davidovi” Šime Budinića (1582.), “Vocabolario nuovov… Italiano in Slavo” (1804.), periodične publikacije kao što su “Almanacco di Zara” (1806. – 1834.), “Lovor” (1897.), “Vuk” (1855.), “Katolička Dalmacija” (1870. – 1898.), te karte “Zara et Sebenici descriptio” (1575.) i “Zara” (1598.). Nadalje, grafička zbirka dopunit će se razglednicama s motivima grada Zadra i okolice iz prošlosti.