Koledari opet obilaze novske kuće

Slika korisnika mkvanja
U Novigradu se obnavlja običaj pristigao iz Dubrovnika prije više od stoljeća
U Maslenici su obitavali inženjeri rudarstva iz Dubrovnika koji su radili u tamošnjim rudnicima boksita. Za velike blagdane, pa tako i za Silvestrovo, u Novigradu su bile organizirane velike fešte, plesovi, na koji su onda dolazili i dubrovački rudari i tako donijeli i taj svoj običaj, pripovjeda Plamenko Anzulović
Suha grana, zvana Barbara i novski koledari

Osim uz ponešto petardi i vatrometa, Novigrad su u prvim trenutcima Nove godine ispunili zvuci pjesme čestitara - koledara  koji nakon ponoći obilaze novske kuće. Nekolicina mještana nosi suhu  granu, takozvanu Barbaru, i kroz pjesmu svakoj kući požele sve najbolje u mladom litu. Domaćini ih počaste s vinom, rakijom, pršutom, sirom, kobasicama, što već imaju. Kratko se pogoste, potom im domaćini na grane i trnje barbare nataknu jabuke, naranče, objese luganige (kobasice), kulenje i daruju novčićima ili novčanicama.

- Dobro jutro mili gosti, za Barbaru sad se prosi. Ovđe, ovđe, na dobro van mlado lito dođe. Otvorite škabeline, izvadite baškotine. Ovđe,  ovđe, na dobro van mlado lito dođe. Otvorite armerune, izvadite botiljune. Ovđe, ovđe, na dobro van mlado lito dođe. A za vaše lipe dare,  Bog van dao svima zdravlje. Ovđe, ovđe, na dobro van mlado lito dođe.  A za našu trud i muku, specite nan jednu tuku. Ovđe, ovđe, na dobro  van mlado lito dođe, tekst je pjesme čestitara.

Sve do Domovinskog rata

Kako kaže Plamenko Anzulović iz KUD-a Novigrad, jedan od čestitara, običaj je u Novigrad došao iz Dubrovnika početkom 20. stoljeća.

- U Maslenici su obitavali inženjeri rudarstva iz Dubrovnika koji su  radili u tamošnjim rudnicima boksita. Za velike blagdane, pa tako i za  Silvestrovo, u Novigradu su bile organizirane velike fešte, plesovi, na  koji su onda dolazili i dubrovački rudari i tako donijeli i taj svoj običaj.  Znali su i komedije od toga praviti. Taj običaj se vršio sve do Domovinskog rata, a prošle godine je krenuo ponovno.  Mještani su nas jako rado dočekivali i darivali i svima je drago što smo obnovili taj stari običaj.  Išli su s nama i mladi i djeca te se nadamo da će nastaviti tu tradiciju,  govori Anzulović.

Kao i mnogi drugi, i ovo je poganski običaj vezan za zimski solsticij i  novu godinu, a uklopljen u kršćanstvo. Tako je povezan s blagdanom  sv. Barbare koji se obilježava 4. prosinca, a u unutrašnjosti Hrvatske se  na njen dan sadi pšenica. Pšenica simbolizira plodnost u nadolazećoj  godini, a želje čestitara za pojedinu obitelj u takozvanoj koledi su uvijek plodnost - što više djece, što više domaćih životinja, stoke...

Od dubrovačkih rudara (inače, sv. Barbara je i zaštitnica rudara)  običaj su preuzeli domaći novigradski momci.

Pekla se tuka

- Oblačili su se u stare kapote, oblačili su se i u žensko. Davalo im se  kulen, kolač, kroštula, suvi smokava, orija, jabuka i po koji novčić. Gledalo se da im se dade što se može objesiti. Davalo im se vina ili rakije, a  za to su imali spremne burače koje su nosili sa sobom. Barbara se nosila do zore, a sutradan se frajalo od onoga što se skupilo i pekla se tuka. Išlo se čestitati Mlado lito, od kuće do kuće, a tko ne bi otvorio, tukli  su mu po vratima dok ne otvori, navodi Jadran Anzulović u časopisu za  kulturu, znanost i umjetnost Zadarska smotra 4-6 iz 1997. godine, Matica hrvatska Zadar, opisujući božićne i novogodišnje običaju u Novigradu.

Ocjena: 
Nije još ocijenjeno