Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

TURIZAM I KULTURA Kada će Sv. Donat biti za Zadar isto što i Eiffelov toranj za Pariz?

03.01.2019. 11:13
TURIZAM I KULTURA Kada će Sv.  Donat biti za  Zadar isto  što i Eiffelov  toranj za  Pariz?


Ovih dana objavljena je knjiga „Turizam i kultura“ doc. dr.  sc. Marije Valčić. Na preko 300 stranica autorica, dobro upoznata s tematikom, ulazi detaljno u problematiku povezanosti turizma i kulture, a  njezini istraživački interesi, vezani uz područje strateškog menadžmenta  i marketinga sa specijalizacijom u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, uključujući industriju turizma, kulturu, baštinu, kulturni turizam i ekonomsku valorizaciju baštine, upečatljivo se ocrtavaju u spomenutoj knjizi koja nudi niz adekvatnih odgovora na jedno od danas u  Hrvatskoj najvažnijih pitanja: kako što bolje valorizirati kulturne potencijale zemlje u kontekstu povećanja turističkog utrška.
Marija Valčić je autorica mnogih znanstvenih i stručnih radova (76 objava na međunarodnim konferencijama) iz područja povijesti umjetnosti, ekonomske valorizacije baštine, a prije ove knjige napisala je i knjigu  „Hrvatska umjetnost u europskom kontekstu“. Njena su istraživanja  višestruko nagrađivana i to s nekoliko prestižnih nagrada za znanstvene  radove na međunarodnim konferencijama. Sudjeluje i kao istraživačica  te i evaluator na mnogim projektima Europske unije i Svjetske banke te  je nositeljica brojnih kolegija na visokim školama i sveučilišnom studiju,  što je samo dio njenog profesionalnog djelovanja i više nego dovoljan razlog za čitanje „Turizma i kulture“ kao i povod za intervju u Zadarskom  listu.


Potrošači (turisti) imaju određene zamisli 
*Zašto "Turizam i kultura", što vas je motiviralo da detaljno obradite tu temu?
– Zbog svog osobnog iskustva u najvećoj mjeri kroz predavanja i seminare o turizmu, kulturnom turizmu, održivom turizmu, no i ostalim  oblicima turizma, zaključila sam da ju trebam napisati. Knjiga je namijenjena svima koji su, ili namjeravaju biti uključeni u tokove turističke  industrije, bez obzira na posebna polja interesa. Turizam je poput bilo  koje druge industrije. Premda nudi neopipljive, kratkotrajne usluge,  premda je karakteriziran globalnom konkurencijom, i premda ovisi o  političkim razvicima, turizam je poput bilo koje druge industrije,  određen po svojoj najznačajnijoj, tržišnoj karakteristici: potrošači imaju  određene zamisli o tome što žele, što preferiraju, te odabiru onu ponudu  koja će najbolje zadovoljiti njihove potrebe. Stoga je ključno imati podrobno razumijevanje prema tome, koje sve zamisli turisti imaju o svome budućem putovanju iz snova, medenom mjesecu za pamćenje,  avanturističkom putovanju, učenju ili jednostavno uživanju u ljepoti  svih duhovnih oblika kulture. Turističkoj organizaciji ili odredištu potrebno je razumjeti zamisli potrošača da bi bili sposobni oblikovati ponude koje bi najviše odgovarale preferencijama potrošača, te time povećati prodaju, po mogućnosti i zadovoljstvo, i na kraju povećati vjerojatnost ponovljene kupnje istog turističkog proizvoda. Bilo bi uistinu jasno i jednostavno kad bi pojedinci svi bili jednaki. Kad bi imali zajednički  pogled, istu zamisao svojeg putovanja iz snova, mogao bi se stvoriti i plasirati na tržište jedan savršeni proizvod turizma pa tako i kulturnog turizma. No, kompleksnost problema značajno raste s priznanjem da se  potrošači u turizmu razlikuju po svojim preferencijama: različiti pojedinci imaju različite zamisli o svojim idealnim putovanjima. Za turistički  menadžment to znači da postaje nužno ne samo razumjeti pojedinačan  skup preferencija, nego i mnoštvo različitih idealnih turističkih proizvoda: divlja avantura po Čileu kako bi se promatrala i istražila kultura davnih naroda u Andama s dodirom stvarnosti za mlade turiste; mirne i  opuštajuće toplice u Topuskom, još iz rimskog doba, za umirovljeni  bračni par; ili petodnevna ekskurzija autobusom kroz Europu za kulturno ambiciozne grupe Japanaca. Knjiga je stoga rezultat stanovite potrebe za ovakvom zbirkom tekstova jer postojeća literatura se usredotočuje  uglavnom na ekonomske teme vezane za turizam.


Ljudi dolaze vidjeti – Zadar 
*Koliko je kultura važna kod turizma u odnosu na druge segmente  poput mora, sunca, ugostiteljstva…?
– Kulturni se turizam zasniva na mozaiku lokaliteta, tradicija, umjetničkih oblika, slavlja, fešta, običaja i iskustava koje portretiraju naciju i  njene ljude, reflektirajući raznolikost i njihov karakter. O kulturnom se  turizmu mora razmišljati jer zapravo ne postoji druga vrsta turizma. Turizam jest upravo to. Ljudi, primjerice, ne dolaze u Zadar i Zadarsku  županiju zbog cesta, zračne i pomorske luke, oni  dolaze, prije svega,  zbog naše kulture: visoke kulture, niske kulture, srednje kulture, desne,  lijeve, stvarne ili zamišljene – oni dolaze vidjeti Zadar.
*I što vide, što nedostaje?
– Zadru nedostaje koncertna dvorana, nedostaje kongresna dvorana,  hoteli za smještaj sportaša, nedostaje definiranje prostora u cijeloj županiji i sakralizacija pojedinih mjesta, poput Aserije. Nedostaju kvalitetne i  posebne izvedbe izvedbene umjetnosti, zvučna imena estrade, tzv. visoke kulture. S izložbenim događanjima Kneževe palače i s aktivnostima  Muzeja antičkog stakla Zadar je obogaćen kulturnom ponudom no zaostaje Arheološki muzej, nekako je tih, a imao bi s čime privući posjetitelje  u grad. Turizam u još uvijek ruralnim dijelovima županije nedovoljno je  istaknut, a posebno je zanimljiv turistima, zbog posebnosti i načina  života i kulture obrade zemlje i raslinja, biljaka.




Važnost turističke infrastrukture
*Turizam je danas veliki posao i okreće milijarde eura stoga je itekako važno dobiti dio tog „kolača“?
– Da, izdaci za putovanja danas su glavni izvor prihoda i zapošljavanja  za mnoge nacije. Globalni turizam zapošljava više od 222 milijuna ljudi  širom svijeta. Internacionalni i domaći turizam je industrija koja vrijedi  oko 4,7 trilijuna dolara globalno, a ta brojka i dalje raste. Što se nas tiče,  daljnji razvoj hrvatskog turizma u mnogome ovisi o spremnosti svih sudionika da se uključe u europsku matricu ponašanja. Putovanja i turizam prerasli su danas u najveću svjetsku industriju u kojoj mnoge zemlje, pa tako i Hrvatska, vide mogućnost rješenja rastućeg problema nezaposlenosti, povećanja izvoza i stimuliranja investicija. Navodi svjetske  turističke organizacije i Svjetske banke potvrđuju da najveću korist od  turizma imaju industrijski razvijene zemlje koje apsorbiraju više od 50  posto međunarodnih turističkih putovanja te oko 65 posto prihoda ostvarenih na toj osnovi. To je i logično s obzirom na to da zemlje koje ostvaruju niski bruto nacionalni proizvod ne mogu same investirati u turističku infrastrukturu bez koje, pak, turistički razvoj nije moguć. Analiza  kretanja suvremenog turizma prognozira da se za 2020. godine očekuje  se 1,6 milijardi inozemnih turističkih dolazaka.


Uključivanje u europsku matricu ponašanja
*I gdje je u toj priči Zadar?
– Daljnji razvoj hrvatskog turizma, pa tako i turizma grada Zadra i Zadarske županije u mnogome ovisi o spremnosti svih sudionika da se  uključe u europsku matricu ponašanja. U tom kontekstu sam Grad treba  pokazati poseban interes da izgradi s Europom i svijetom model suvremenog komuniciranja koji pridonosi aktiviranju svih raspoloživih resursa. Broj turista koji na svoja putovanja kreću motivirani potrebom upoznavanja kulture i kulturne baštine je sve veći. Najčešće se to obrazlaže  višom razinom obrazovanosti samih turista, te znatiželjom za upoznavanjem različitosti kultura. Pri tome se ne smije zanemariti snažan utjecaj  javnih medija: televizije, satelita, interneta, publikacija i slično kroz koje  se dobiva snažna poruka o turističkom odredištu. Živimo u društvu visokih tehnologija. Ako nisi na televiziji, nisi u novinama, dakle ne postojiš!  Tim putem turističko odredište nije više prvo upoznavanje, već ono postaje kulturno iskustvo u kojem turist želi aktivno sudjelovati. Analitičari  koji prate turizam u Velikoj Britaniji smatraju tako kulturnu baštinu uzdanicom njihova turizma i turističkog razvitka. Iskustvo Amerikanaca  potvrđuje da više od 100 milijuna turista posjeti godišnje spomeničke lokalitete. Tako je jedan od najposjećenijih povijesnih mjesta Alamo u Texasu, koji godišnje posjećuje 3 milijuna turista. To je zbog toga što cilj  takvih putovanja nije samo odlazak na odmor ili neki od tipova obrazovanja već neposredno upoznavanje s okolišem i okruženjem (regijom) u  kojem se odigrao taj konkretni povijesni događaj. Primjerice, kada  kažemo Eiffelov toranj, kažemo i Pariz. Pitanje je stoga koliko još toga  moramo učiniti da postignemo snažan učinak pa da kada kažemo Sv.  Donat, Forum, Pozdrav Suncu, Morske orgulje, Aserija proizvedemo isti  učinak kao kada kažemo Eiffelov toranj.


Učinci prekomjernog turizma
*Postavlja se i pitanje prekomjernog turizma?
Do 2025. godine bit će 37 mega-gradova s populacijom iznad 10 milijuna ljudi.
Do 2025. godine 600 gradova će biti odgovorno za stvaranje 65 posto globalnog  BDP-a.
Prekomjerni turizam može se pojaviti u malim ili velikim, urbanim ili ruralnim destinacijama.
Overturisam, tourism fatigue i tourisamophfoia nisu posve novi uvjeti ili nedavni fenomen.
Desetljećima, prosvjedi stanovnika u popularnim destinacijama (npr. u Veneciji) i  politike lokalnih vlasti za borbu protiv učinka pretjeranog turizma (npr. Dubrovnik)  ukazuju na to da problem postoji već duže vrijeme.
Kultura i stvarne posebnosti destinacije racionalizirane su u idealizirane, sigurno,  pristupačno i lako konzumirajuće iskustvo putovanja ili pak odmor.


Robotizirana putovanja i masovni  turizam
*Kako veliki broj turista utjče na kulturnu baštinu?
Na turističkim putovanjima većina ljudi putuje kako bi vidjela McDonalizirane  oblike (ne)autentičnosti. Sve što se događa u zabavnom parku kao što je Disney  World dizajnirano je da bude učinkovito, predvidljivo, proračunato i kontrolirano.  Posjetiteljima se daje točno ono što očekuju, a koristi se maksimiziraju. Kako se masovni turizam u svijetu širio, ta se načela primjenjuju u gradovima poput Barcelone,  Venecije i Amsterdama stoga nemojmo dopustiti da se to dogodi našim gradovima  jer je Zagreb već blizu toga.
Širenje niskotarifnih prijevoznika diljem Europe učinilo je jeftinijim i lakšim no  ikad, dosegnuti gradove koji su obično bili nedostupni zbog skupog prijevoza. Slobodno dopuštanje zaustavljanja brodova na kružnim putovanjima u gradovima poput  Venecije i Barcelone, sada Zadra, također je potenciralo problem. Kako putovanje  postaje sve više robotizirano, lokalne zajednice sve više osjećaju posljedice jer najvećim dijelom turističke tvrtke ubiru nagrade i zaradu. Uvijek treba imati na umu kako ne postoji jedna idealna veličina turista koja bi odgovarala svima i rješila problem.
Utjecaji se moraju ocjenjivati od slučaja do slučaja. Interakcije koje proizlaze iz  turizma teško je predvidjeti, mnogo je tu različitih prilika s tek neznatno nekoliko dosljednih obrazaca ili odnosa koji se pojavljuju. Na primjer, utjecaji na gradske atrakcije i zaštićena baštinska područja, prirodna područja i reakcija zajednice na turiste  variraju ovisno o situaciji i mjestu. Prisjetimo se samo Plitvica, a sada su već i Slapovi Krke na udaru. Uvala Mir na Kornatima odavno je na udaru prevelikog broja turista. Vlasnik grada mora upravljati gradom u cijelosti i potpuno kako bi domicilno  stanovništvo a i njihovi gosti dobro i kvalitetno živjeli.