Udar na obitelji koje žele sagraditi kuću

Zadar je do sada bio grad koji je imao manji komunalni doprinos, a sad smo uz Split i Dubrovnik jedini grad koji će imati maksimalne doprinose. Ne znam čija je to ideja, mislim da nije od stranke na vlasti, kazao je Gregov
Najavljeno povećanje komunalnog doprinosa, koje je u ovo recesijsko vrijeme udar na standard građana, kao i obustava radova na rekonstrukciji mosta između Ugljana i Pašmana bila je tema jučerašnje konferencije za novinare u prostorijama Hrvatske narodne stranke – liberalni demokrati. Konferenciju su održali Damir Miletić, predsjednik Interesnog odbora za komunalne djelatnosti podružnice Zadar, Denis Barić, predsjednik Interesnog odbora – Dalmatinskog saveza za otoke te Ivo Gregov, predsjednik Interesnog odbora za samoupravu i gradski vijećnik. Samu konferenciju otvorio je Damir Miletić koji je kazao kako najava o povećanju komunalnog doprinosa sa 70 na 180 kuna uzbudila građane, na što su oni morali reagirati.
– Ovo je nije trenutak kada bi trebalo doći do bilo kakvih povećanja. Zadar je dobrim dijelom baziran na individualnoj izgradnji i obiteljskim kućama, a samo povećanje opterećuje i kreditnu sposobnost, kao i ishođenje bilo kakvih dozvola i papira, kazao je Miletić te dodao kako bi komunalni doprinos za izgradnju jednokatnice s ovim povećanjem u startu bio oko 32 tisuće kuna.
Svi osim Varaždina imaju četiri zone
Ivo Gregov kazao je kako su se već pojavljivale špekulacije o povećanju doprinosa, a građani su imali ružne reakcije te kako je ovo maksimalna cijena tog doprinosa, što je neprihvatljivo.
– Zadar je do sada bio grad koji je imao manji komunalni doprinos, a sad smo uz Split i Dubrovnik jedini grad koji će imati maksimalne doprinose. Ne znam čija je to ideja, mislim da nije od stranke na vlasti, mislim da predstavnici HDZ-a ne žele tako ružne stvari svojim građanima u ovo recesijsko vrijeme. Ne vjerujem ni da je to djelo njihovih koalicijskih partnera. Odakle ideja gradonačelniku Vrančiću, kao predlagaču, to samo on zna, kazao je Gregov i napomenuo kako je Zagreb spustio cijenu naknade, a u proteklih godinu dana povećanje je bilo samo u Puli i to devet posto, dok je u Zadru povećanje od gotovo 150 posto.
– Navodno bi po toj odluci, koju bi vijeće trebalo prihvatiti na sljedećoj sjednici, ako su točne informacije iz medija, Zadar sada trebao imati samo dvije umjesto dosadašnje četiri zone. To ima samo Varaždin, a svi ostali gradovi u RH imaju četiri. Nije isto živjeti na Puntamici i na Bokanjcu, to nije ista zona i diferencija se mora napravitu. To je napad na gradnju obiteljskih kuća, jer nije svatko u stanju dignuti ogroman kredit i kupiti stan koji je potreban njegovoj obitelji, kazao je Gregov dodajući kako je do sada bilo lakše ljudima napraviti kuću.
– Je li moguće da i ovdje rade određeni interesni lobiji? U svakom slučaju to su špekulacije koje mogu imati osnovu. Neprihvatljivo je to povećanje i smatram da će vijećnici i iz drugih stranki to podržati te da nećemo u ovo recesijsko vrijeme podržati pad standarda građana, kazao je Gregov dodajući da je gradu potrebno novaca te da je lijepo imati nove ceste i infrastrukturu, ali da ne treba zatrti izgradnju stambenih kuća.
– Povećanje naknade je nedopustivo i što to znači te odakle je krenulo još ne znamo, nadam se da ćemo znati više na vijeću. Građani su razočarani i vjerujemo da neće biti zadovoljni s ovakvom odlukom, ako do nje dođe.
Na temu se nadovezao Denis Barić, koji je kazao da bi povećanje naknade bilo i udar na otočane, ali se najviše pozabavio obustavom radova na rekonstrukciji mosta između Ugljana i Pašmana.
– Provođenjem u djelo odluke o naknadi poskupili bi ionako veliki troškovi otočana, no moja tema je prolaz Mali Ždrelac i prekid radova koji su počeli 2008., kazao je Barić te iznio kronologiju radova.
Radova nema na Malom Ždrelcu
– Ukupni trošak radova bio je 35 milijuna kuna, a na rekonstrukciju je utrošeno 17,5 milijuna. Kanal se otvara uoči turističke sezone 2009. uz ograničenje i nadzor plovidbe, a zatvara se u 10. mjesecu 2009. godine zbog nastavka radova na proširenju kanala. Cijena je trebala biti 17,5 milijuna, dakle 50 posto, a službeni rok kraja radova je kraj ožujka 2010. Nažalost taj rok će se debelo prekoračiti jer radova u prolazu Mali Ždrelac nema, kaže Barić dodajući kako je izmjenom i dopunom Državnog proračuna RH prije nastavka predviđenih radova u kanalu iznos sredstava s 8 pao na 6,5 milijuna, a u proračunu za 2010. nema niti jedne kune.
– Recesija je učinila svoje. Riječi direktora Mate Perišića da je ovo jedini projekt na kojemu se radi nisu istinite, jer miruje i radova nema. Mora se čekati rebalans proračuna, a troškovi rastu, kazao je Barić dodajući kako su najveći troškovi nastali u prijevozu i potrošnji goriva koja je mjesečno povećana za 326 tisuća kuna te kako je do sada samo u tom segmentu potrošeno 5, 5 milijuna, a do kraja će se troškovi popeti na vrtoglavih 8,5 milijuna na račun poreznih obveznika.
Denis Barić kazao je kako se sada kanal ne može koristiti za plovidbu te da je otvoren i problem s linijama.
– Brod na liniji Zadar-Sali-Zaglav u večernjim satima pristaje na Iž s učenicima koji idu u srednju školu u Zadru. Završetkom radova oni ostaju bez linije, MO je tražio i da nakon radova taj brod pristaje na Iž. O tome je progovorio i gradonačelnik 10. studenog 2009. godine i zaključio kako se daje potpora otočkim MO te kako smatra da je to nužno za održavanje kvalitete života na otocima. Tražimo od svojih vijećnika da na dnevnom redu jedne od sjednica, prije završetka radova na kanalu, bude i problematika povezanosti otoka sa Zadrom, kazao je Barić.

“Konstatacija o interesnim skupinama je špekulacija”

Na samom kraju konferencije Ivi Gregovu su postavljena i pitanja u vezi njegovih izjava, o samom povećanju je kazao da smatra kako sada nije vrijeme za bilo kakvo povećanje u sljedećih četiri do pet godina, dok se stanje ne popravi.
– Rekao sam da se o tome špekulira, a ako se radi o stanovima i graditeljstvu može se misliti o kome se radi. Nisam rekao da imam informaciju o tome, već da bi povećanje nekima dobro došlo, s obzirom da, ako je to točno, ima dosta neprodanih stanova, kazao je Gregov ponavljajući opet kako je sve to na razini špekulacija.
Upitali smo ga i misli li da je netko u cijeloj priči korumpiran.
– Ne, to bi bilo već nešto drugo. Lobiranje ne mora biti korupcija, završio je Gregov.