Nikad lakša krađa identiteta na internetu

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Nemaš profil na facebooku?!

"Ako nemaš fejs ne  postojiš", dosjetka je koju često  možemo čuti. No, u posljednje  vrijeme uz popularnu društvenu mrežu sve češće se spominju  i pojmovi kao što je krađa identiteta, odnosno "provala" u Facebook profil kao i krađa slika. 

Internet je danas postao  ogledalo cijelog života neke  osobe, ljudi ostavljaju komentare na članke, postavljaju isječke ili fotografije iz privatnog  života, razmjenjuju razne datoteke s nepoznatim osobama,  plaćaju račune, kupuju robu,  pronalaze stare ili nove prijatelje.

 Iako facebook i twitter nude  određene postavke kako bi se  zaštitila privatnost te korisnici  sami biraju tko će im biti "prijatelj" na društvenim mrežama,  uz malo znanja ili uz pomoć  određenih programa moguće je  nekome promijeniti lozinku i  tako ući u tuđi facebook profil.  Često se osobe koje su ušle u  tuđi profil i nastave koristiti  profilom te osobe i samim tim  se predstavljaju kao netko drugi. Kako doznajemo, nedavno  su otvoreni neki facebook profili s imenom i prezimenom  osoba koje već imaju svoj profil  na facebooku te su "ukradene" i  fotografije kojima se osoba  predstavlja kao netko drugi.

Društvene mreže nude i  vraćanje lozinke u slučaju hakiranog profila, no to nije uvijek moguće te tako profili zauvijek ostaju u tuđim rukama.  Hakeri često promijene i lozinku e-mail adrese koja je vezana uz facebook profil, čime  građani gube možda i vrijednije  podatke negoli je sam facebook  profil. Osim zloporabe tuđih  podataka, stručnjaci za  cyber-kriminal upozoravaju kako su poseban problem i djeca  koja uz slike ostavljaju i adrese  ili brojeve telefona čime mogu  postati meta pedofila.

Osnivanjem i sve učestalijim  korištenjem tzv. društvenih  mreža na internetu se pojavio i  novi pojavni oblik izvršenja  kaznenih djela iz grupe koja se  naziva računalni kriminalitet.  U ovu grupu kaznenih djela  spadaju kaznena djela zloporabe tuđih podataka iz čl. 133  Kaznenog zakona, računalne  prijevare iz čl. 224 KZ, krivotvorenja isprava iz čl. 311 KZ  i druga kaznena djela.

 Kako doznajemo iz PU zadarske, korisnici interneta mogu biti "oštećeni" i tuđim ponašanjem koje ne ispunjavaju  obilježja kaznenog djela ili prekršaja, a koje se ogledaju upravo u "krađama" profila na  društvenim mrežama koja,  ipak, ne ispunjavaju obilježja  kaznenog djela krađe u smislu  nedozvoljene uporabe osobnih  podataka.

 - Osim konkretnih kaznenih  djela, građani prijavljuju i razna  uznemiravanja, vrijeđanja ili  prijetnje putem interneta. Svaki ovaj događaj se s dužnom  pažnjom ispituje i sukladno zakonu, na njega se i reagira,  kazao je Elis Žodan, glasnogovornik PU zadarske.

 Ukoliko su ispunjena obilježja kaznenog djela, protiv  počinitelja se podnose adekvatne kaznene prijave, a ako  ipak nema obilježja kaznenog  djela počinitelj se ipak može  upozoriti na neprihvatljivo ponašanje ili se oštećenoj osobi,  kada su za to ispunjene zakonske pretpostavke, mogu dati njegovi podaci zbog eventualnog podnošenja privatne  tužbe, naglašavaju iz PU zadarske.

- Za traganje za počiniteljima  ovih kaznenih djela, policija koristi zakonske metode koje nam  stoje na raspolaganju, a koje se  provode u suradnji s nadležnim  državnim odvjetnikom i sudom, uz suradnju davatelja usluga interneta i telekomunikacijskih tvrtki, ističe Žodan.

 U slučajevima kada se internet i društvene mreže zloupotrebljavaju, građani koji se  smatraju oštećenima, mogu se i  sami direktno obratiti davateljima usluga interneta (internet  providerima) koji neprihvatljive sadržaje i sami "skidaju" sa  svojih servera.

- Inače pojam "krađa identiteta" nastao je u SAD-u, a  uglavnom se vezuje uz kaznena  djela kod kojih počinitelji koristeći tuđe identitet ostvaruju  protupravnu imovinsku korist i  to najčešće krađom podataka o  bankovnim karticama (broj  kartice i PIN), naglašava Elis  Žodan.

Prema nekim istraživanjima  čak je 41 posto korisnika facebooka spremno odati osobne  podatke nepoznatim osobama,  a upravo ti podaci olakšavaju  kako pogađanje korisničkih lozinki, tako i praćenje korisnika  te krađu identiteta. Dakle, svim  korisnicima se preporučuje da  dobro razmisle i provjere kome  će dopustiti da im postane "prijatelj" te da koriste prikazivanje  što manje osobnih podataka na  svojim facebook profilima, a  posebice svoje e-mail adrese.

Ulični trač pronašao svoju web varijantu

Asistent s Odjela sociologije na Sveučilištu u Zadru  Krešimir Krolo naglašava kako krađa identiteta nije  pojava koja je došla s digitalnim medijima i društvenim  mrežama. Postoji relativno duga povijest ovakvog oblika  kriminala, još od početka druge polovice 20. stoljeća, a s  digitalnim medijima je samo dobila dodatne dimenzije.

- Teško je govoriti o općim motivima posezanja za  krađom identiteta, ali moglo bi se reći da se temeljni  razlozi svode na nezakonito stjecanje materijalne dobiti te  (inter)personalne sukobe. Drugo, ovakvom vrstom krađe  identiteta stvara se dojam svojevrsne emulacije trača  koje poznajemo u offline kontekstu. Naime, diskreditacija  osobe u njegovom svakodnevnom socijalnom kontekstu  najbolje se odvija konstrukcijama o životu te osobe, a  koja se još bolje realizira plasiranjem izmišljenih ili  prenapuhanih biografskih elemenata, pojašnjava Krolo te  dodaje kako u tom slučaju, facebook predstavlja dobru  podlogu da kreiranjem ili oduzimanjem jednog takvog  profila počinitelj stvori snažniju impresiju koju želi kreirati  o svojoj žrtvi.

- S obzirom da facebook može predstavljati svojevrsni  digitalni napor "upravljanja impresijama o sebi", te je kao  takav odraz onoga što želimo i da drugi misle o nama,  intervencija takvog tipa u socijalnu sliku sebe predstavlja  i rušenje nečijeg izgrađenog društvenog identiteta i  statusa. Posljedice mogu biti u vidu već prije spomenute  emocionalne štete, poput osjećaja srama i poniženja, ali  i one socijalne kao što su narušen ugled i gubitak  prijatelja, kazuje Krolo, ističući pritom i širinu značenja  društvenih mreža za društvo.

- U kontekstu političkog života jedna od primjetljivih  funkcija medija ovakvog tipa je supstitucija javnog  prostora te mobilizacija javnosti oko relevantnih društvenih tema. Naime, u medijskom sustavu tzv. starih i  hijerarhičnih medija poput tiska, televizije i radija, teško  se izboriti za ravnopravnu zastupljenost ili iznošenje ideja  koje se cenzuriraju zbog političkih ili ekonomskih interesa dominantne grupe. Društvene mreže premošćuju  ovaj oblik isključenosti i omogućuju koordinaciju i organizaciju onih koji nemaju jednak pristup relevantnim  društvenim i kulturnim resursima, ističe Krolo, dodajući i  to kako društvene mreže imaju svoju snagu i u učvršćivanju osjećaja pripadnosti lokalnom (gradskom, regionalnom ili nacionalnom) kontekstu budući da se mreža  odnosa generira iz realnih (kvartovskih, školskih, poslovnih), a ne virtualnih (međunarodnih) poznanstava.

I. JURJEVIĆ

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno