Sarkofazi, brodovi, keramika...

Slika korisnika admin
silba_podvodna arheologija_2
Neke od sarkofaga, čini se, naručili su za svoje posljednje počivalište rimski bogataši sa Silbe

Nekolicina znanstvenika s  Odjela za arheologiju  Sveučilišta u Zadru, predvođenih prof. dr. sc. Zdenkom Brusićem, počasnim članom Hrvatskog arheološkog  društva, u protekloj 2010. godini obavili su niz zahtjevnih i  složenih podvodnih arheoloških istraživanja na području sjevernog i srednjeg  Jadrana.

- Riječ je o znanstvenim  istraživanjima koja bitno pridonose cjelovitijem i boljem  poznavanju prošlosti pomorstva istočne obale Jadrana,  istaknuo je prof. Brusić. Naime, ovaj uvaženi znanstvenik,  voditelj podvodnog zadarskog  arheološkog tima, još uvijek,  u svojoj 73. godini života rado  zaroni na dah na velikim dubinama, poput dupina.  

Odmah na početku siječnja  prošle godine, dakle još u  zimskome razdoblju, u priobalju Novog Vinodolskog  podvodni arheolozi zadarskog Sveučilišta su uspješno  odradili zahtjevna sedmodnevna arheološka istraživanja, i to u otežanim okolnostima za ronjenje, u hladnom moru i po kiši. Osim  mnoštva novovjekovne keramike, u prekrasnoj uvali Novog Vinodolskog našli su i  dijelove rimskih amfora. Također, locirali su i drvene  ostatke staroga broda. U tim  podvodnim zaštitnim istraživanjima, osim voditelja  prof. Zdenka Brusića, sudjelovali su ronioci dr. sc. Mato  Ilkić, asistent Mate Parica,  Mario Radaljac i Robert Kordić.

Rijedak rimski brodski  teret

Kasnije, u svibnju, kad je  more zatoplilo, ta je skupina  neumornih podvodnih arheologa obavila još jednu višednevnu podvodnu akciju, ovog  puta unutar uvale u mjestu  Splitska na sjevernoj obali  Brača. Taj srednjodalmatinski  otok je Rimljanima bio vrlo  zanimljiv zbog eksploatacije  kvalitetnog kamena. O tome  svjedoči i reljef Herkula, uklesan na jednoj od litica rimskog kamenoloma. Nedaleko  njega bila je i istovremena  luka. U njoj su podvodni arheolozi otvorili niz sondi. U  njezinim debelim slojevima  otkrili su brojne artefakte iz  rimskoga razdoblja. Naoružani arheološkim entuzijazmom i ronilačkom strašću tada su dokumentirali i zanimljiv te nadasve rijedak rimski brodski teret. Naime, nedaleko od uvale u Splitskoj,  na dubini nešto više od 10  metara leže golemi kameni  blokovi. Oni su možda bili  namjenjeni za gradnju Dioklecijanove palače. Kako god  bilo, očito nisu završili na  odredištu, već su potonuli zajedno s brodom, i to vjerojatno u nekoj iznenadnoj  neveri prije više od 1500 godina. Tada su se na Braču  izrađivali i sarkofazi koji su  brodovima prevoženi diljem  Jadrana.

Neke od njih, čini se, naručili su za svoje posljednje  počivalište rimski bogataši sa  Silbe. Na otoku Silbi predvođeni Zdenkom Brusićem,  podvodni arheolozi sustavno  vrše istraživanja posljednjih  nekoliko godina. Koncem rujna, u vrijeme posljednjih kupača, obavili su treću kampanju istraživanja na tom otoku. Arheološkoj ronilačkoj  skupni tada su se bili priključili dr. sc. Karla Gusar,  vrsna poznavateljica srednjovjekovne i novovjekovne  arheologije, te studenti Frane  Maksan i Mario Sajatovski.  Silba očito krije još mnoštvo  tajni, uvjerena je dr. Gusar.  To je otok o kojemu se gotovo  ništa nije znalo kada je u  pitanju njegova antička  prošlost, nadodat će dr. sc.  Mato Ilkić. 

Imućni Silbenjani

No, kako se čulo od zadarskih arheologa otkriće sarkofaga u uvali Pocukmarak  bitno rasvjetljava tu njegovu  tamnu prošlost. Te monumentalne i skupocjene grobnice  govore o tome da su ljepote  Silbe privukle za život vrlo  imućne ljude još u vrijeme  Rimskog Carstva. Nakon propasti antičke vojne velesile,  vjerojatno u srednjem vijeku  sarkofazi su bili dislocirani i  prenamjenjeni. Premješteni  su u obližnju uvalu Pocukmarak, nedaleko izvora pitke  vode, gdje su poslužili za izgradnju manjega pristaništa.  No, time nije završila njihova  konačna sudbina.

Upravo zahvaljujući zadarskim arheolozima, oni će, nakon što budu u cijelosti istraženi i dokumentirani, biti  prezentirani na mjesta otkrića, dakle u samome moru,  na morskom dnu dubine oko  dva metra kao svojevrsni muzej dostupan svakom kupaču.

- Važnost sarkofaga iz uvale  Pocukmarak je i u tome što su  oni iznimno rijetka pojava u  hrvatskim vodama. Ali to nije  sve, kazat će agilni asistent  Parica, opisujući daljnji tijek  događanja. - U listopada, prije samo tri mjeseca, kad je  more ponovno zahladnjelo,  složni i uigrani tim podvodnih  arheologa sa zadarskog  Sveučilišta obavio je zaštitna  arheološka istraživanja u  priobalju Cresa. Taj zahtjevni  desetodnevni zadatak besprijekorno su odradili zahvaljujući novcu creske Lučke uprave, ali i svekolikoj logističkoj  potpori ravnateljice tamošnjega muzeja, Jasminke  Ćus-Rukonić.

Osim u creskoj uvali, istraživali su i u luci Martinšćica. U nizu sondi otkrili  su mnogobrojne i raznovrsne  pretežno novovjekovne artefakte, često bogato figuralno  ukrašene. Bila je to prigoda i  za upoznavanje iznimno bogate kulturne i prirodne baštine otoka Cresa. Tako su zadarski arheolozi u slobodno  vrijeme uživali u ljepotama  Lubenica, pitoresknog mjesta  koje se ugnijezdilo na strmoglavoj litici nekoliko stotina metara poviše mora, praveći društvo bjeloglavom supu. Također, posjetili su i  Osor, čija arheološka višeslojnost plijeni svojim bogatstvom. Među inim, u njemu se  čuva i jedan iznimno zanimljiv  epigrafski spomenik. Naime,  riječ je o natpisu uklesanom u  kamen koji izrijekom spominje ime jednog od najstarijih  naših moreplovaca i njegov  brod. Bio je to Likej, vjerojatno naše gore list, tj. Liburn, koji je prije približno  dva tisućljeća zapovijedao liburnom, vrstom rimskog broda, koja je nosila ime Lukusta.

U ovoj godini, osim hrvatskoga podmorja, zadarski  arheolozi potkovani znanjem   istraživat će i u rijeci Cetini  kod Trilja. Tamo je, naime, bio  prastari prijelaz preko rijeke,  i to u prapovijesti, antici i  srednjem vijeku. Također, oni  će svoje arheološke rezultate  prikazat na nekoliko međunarodnih znanstvenih skupova,  koje će se tijekom ove godine  održati u Hrvatskoj, jer je  riječ o iznimno bogatoj kulturnoj baštini po kojoj smo  prema procijeni stranih  stručnjaka među najbogatijima u svijetu.

- Cilj nam je cjelovito istražiti, dokumentirati i zaštiti  bogatstvo hrvatskog Jadrana,  te ga tako sačuvati za buduće  naraštaje, zaključili su podvodni arheolozi sa Sveučilišta  u Zadru, predvođeni prof.  Zdenkom Brusićem.

Podvodni turizam

Podvodni turizam sve više dolazi do izražaja, a posebno se to  odnosi na hrvatski Jadran, morski akvatorij sa 1249 otoka,  otočića i hridi. Jadran sa bogatim destinacijama pogodnim za  podvodno ronjenje kako za one profesionalce tako i za one  početnike, amatere, pogodan je za pljačku podmorja. Opće je  poznato da mnogobrojni domaći i strani ronioci u kaosu  nedorečenih zakona i blagih kazni olako pronalaze način za  otimačine koje nikada ne budu otkrivene.

Veliku pomoć u suzbijanju podvodnog kriminala pružaju nam  podvodni arheolozi. Ne samo da konstantno istražuju,  dokumentiraju, proučavaju, arhiviraju već upravo svojim  znanstvenim pristupima u većini slučajeva prvi dolaze do  spoznaje na kojem području Jadrana se krije neprocjenjivo  bogatstvo.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno