Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Teže do spasonosnog liječenja u inozemstvu

02.02.2011. 23:00


Liječničko povjerenstvo HZZO-a može samostalno stopirati nečije liječenje u inozemstvu ako na temelju sličnih slučajeva procijeni da se ono ipak može provesti i u Hrvatskoj


Sedamnaestogodišnja Sara M. liječnicima u  Grazu može zahvaliti što su joj  spasili život. Hrvatski joj kirurzi  nisu mogli pomoći, jer je osteosarkom od kojeg je oboljela  bio lociran na teško dostupnom  mjestu. Jedini je izlaz bilo liječenje u inozemstvu, pa se  mlada Zagrepčanka našla  među više stotina pacijenata  koji po zdravlje odlaze u inozemne klinike.
– Nakon što smo napravili  pretrage, rekli su nam da se kod  nas ne može napraviti ništa. Na  sreću, nismo imali problema sa  zdravstvenom administracijom, a HZZO nam je platio sve  troškove boravka u Austriji,  gdje je Sara nekoliko puta operirana, priča njena majka Elizabeta. Sara je prvi puta operirana 2007. godine, a danas se  uspješno oporavila od zloćudne  bolesti.
Posebno povećalo
  Ova je djevojka jedna od nekoliko stotina hrvatskih pacijenata kojima neophodni medicinski tretman hrvatsko  zdravstvo ne može osigurati, pa  im zdravstvena blagajna pokriva troškove inozemnog liječenja. Nisu svi takve sreće da  im država plati liječenje vani.  Osmogodišnjem Jurju Č. koji  boluje od Prader Willi sindroma, rijetke bolesti rasta, HZZO je umjesto liječenja u inozemstvu odobrio terapiju hormonom rasta u Hrvatskoj, ali je  u međuvremenu teret njegove  terapije, koja mjesečno stoji  4.000 kuna i traje doživotno,  prebačen na bolnički proračun.
Iako je i dosad bilo strogo  regulirano, upućivanje pacijenata u inozemstvo odsad će biti  pod posebnim povećalom HZZO-a koji je, u skladu s politikom štednje, novim pravilnikom postrožio uvjete  plaćenog liječenja izvan granica Hrvatske. Bolnicama je pak  zaprijetio da će, ako se ne budu  pridržavale stroge procedure,  same plaćati liječenje svojih pacijenata u inozemstvu.
HZZO je sebi dodijelio veće  ovlasti u odlučivanju o tome  hoće li netko dobiti plaćeno  liječenje u stranoj bolnici. Dosad su pacijenti mogli krenuti  na put ako bi liječenje u inozemstvu preporučilo liječničko  povjerenstvo bolnice, a potvrdila najmanje dva liječnika specijalista iz drugih bolnica. Prema novom pravilniku, više liječničko povjerenstvo Direkcije HZZO-a ima pravo samostalno stopirati nečije liječenje  u inozemstvu ako na temelju  sličnih slučajeva procijeni da se  ono ipak može provesti u Hrvatskoj.
Raskorak s EU
Osim što odlučuje o izboru  inozemne bolnice u kojoj će se  pacijent liječiti, Direkcija HZZO-a bavit će se i dogovaranjem termina odlaska na liječenje izvan Hrvatske. Pacijent će moći otputovati tek kad  mu HZZO utanači termin, a  prethodno će morati potpisati  izjavu kojom se, u slučaju da na  liječenje ode bez rješenja Direkcije, odriče svih potraživanja prema zdravstvenoj blagajni.
Stezanje remena kad je riječ  o liječenju izvan granica Hrvatske u raskoraku je s odlukom Europskog parlamenta da  će od 2013. godine građani EU  moći slobodno birati državu,  bolnicu i liječnika kod kojeg će  se liječiti. Pacijenti će za dvije  godine dobiti pravo na liječenje  u drugoj zemlji članici EU bez  prethodnog odobrenja iz svoje  države, uz uvjet da tu vrstu  liječenja pokriva zdravstveno  osiguranje u matičnoj državi.  Pacijent će moći platiti liječenje  iz vlastitog džepa, a HZZO će  morati podmiriti trošak, no samo u visini iznosa takvog liječenja u Hrvatskoj.
U 2009. godini HZZO je potrošio 38 milijuna kuna na 367  pacijenata koji su se liječili u  inozemstvu. Lani se vani liječilo 308 osoba, što je u prvih  šest mjeseci koštalo 24,8 milijuna kuna. U inozemstvo se  uglavnom ide radi operacije  srca, zloćudnih bolesti i oftalmoloških zahvata, i to najčešće  u klinike u Austriji, Njemačkoj i  Italiji. Gotovo dvije trećine pacijenata djeca su i maloljetnici.