Lani 30 kaznenih djela nasilja među mladima

U 2008. godini počinjeno je ukupno 30 kaznenih djela iz navedene problematike, od čega je njih 18 za posljedicu imalo lakše ozljede, dvije su imale teške ozljede, zabilježena su dva kaznena djela “prijetnje”, a njih 8 je rezultat nasilničkog ponašanja, odnosno remećenja javnog reda i mira, istaknula je Dujmović

Većina ljudi će se složiti da su vijesti koje svakodnevno stižu iz medija, informirajući ljude o događanjima u zemlji i svijetu, svakodnevno sve tmurnije. Iako nerijetki za medijima posežu u nadi za vedrim informacijama koje će svakome, bilo izravno ili ne, dan učiniti ljepšim, podaci o ubojstvima, nasilju, krizi i neimaštini dio su svakodnevice. No, ono od čega se zasigurno cijela nacija grozi je nasilje među mladima, ljudima čiji bi primjer starijim generacijama trebao ulijevati nadu u bolju budućnost, u to da će svijet jednog dana biti složno i civilizirano mjesto.
U razgovoru s Ljiljanom Dujmović, voditeljicom Grupe za maloljetničku delinkvenciju pri Odsjeku općeg kriminaliteta u Policijskoj upravi zadarskoj, doznajemo da unatoč sve učestalijim vijestima o brutalnom nasilju među maloljetnicima u drugim krajevima Hrvatske, na zadarskom području stanje još uvijek nije alarmantno.
Nadzor maloljetnika
Naime, kaže Lj. Dujmović, prema podacima PU zadarske u 2008. godini zabilježeno je ipak 25 posto više kaznenih djela nasilja među mladima čiji su počinitelji maloljetnici u odnosu na raniju godinu, no ti se podaci mijenjaju iz godine u godinu zbog čega se ne može zaključiti da maloljetnička delinkvencija u Zadru bilježi tendeciju rasta.
– U 2008. godini počinjeno je ukupno 30 kaznenih djela iz navedene problematike od čega je njih 18 za posljedicu imalo lakše ozljede, samo dvije su imale teške ozljede; zabilježena su dva kaznena djela “prijetnje”, a njih osam je rezultat nasilničkog ponašanja, odnosno remećenja javnog reda i mira. Po podnošenju kaznene prijave Policija je dužna obavijestiti Državno odvjetništvo i Centar za socijalnu skrb, pojasnila je Lj. Dujmović, istaknuvši da su u 2007. godini zabilježena 24 kaznena djela nasilja među mladima te da, na sreću, tučnjava koje su rezultirale nekim težim ili smrtnim posljedicama na zadarskom području još uvijek nije bilo.
Maloljetnicima se smatraju mladi od 14 do 18 godina, među kojima su najčešći počinitelji tinejdžeri između 16. i 18. godine i to osobito dječaci, dok su djevojčice rjeđi počinitelji kaznenih djela, i to najčešće kaznenog djela nanošenja lakše povrede. Ako su počinitelji kaznenih djela osobe do 14 godina, znači da je riječ o djeci koja nisu kazneno odgovorna, a u tim situacijama Policija Državnom odvjetništvu i Centru za socijalnu skrb prosljeđuje posebno izvješće, odnosno obavijest.
Kao što je bilo za pretpostaviti, najčešća poprišta delinkventnog ponašanja jesu mjesta na kojima cirkulira veliki broj mladih ljudi, a to su, kao što je Dujmović potvrdila, škole i prostori u blizini škola ili, primjerice, autobusni kolodvor, osobito u vrijeme između 13 i 14 sati kada se na istom mjestu susreću dvije školske smjene, te, naravno, noćni klubovi u kojima se okuplja sve mlađa populacija.
– Policija provodi postupanja radi preveniranja maloljetničke delinkvencije, a između ostalog i zapažanje osoba mlađih od 16 godina u vremenu između 23 i 5 sati, kada nije dopušteno sukladno Obiteljskom zakonu da se te osobe bez roditeljskog nadzora nalaze vani. Akcije se provode prema potrebi, a najčešće tijekom vikenda, od petka pa do nedjelje. Osim toga svaki policijski službenik u svom svakodnevnom radu, ako takvu osobu zatekne vani u nedopušteno vrijeme, ima pravo dovesti je u policijski prostor, nakon čega se pozivaju roditelji i upozoravaju se na odredbe Obiteljskog zakona, kazala je Dujmović, naglasivši kako se zaticanjem njihovog djeteta, ne čini prekršaj, ali je policija dužna o tome obavijestiti nadležni centar za socijalnu skrb.
To je djelo koje prema roditeljima ide s mjerom upozorenja ili težim mjerama ukoliko se ne pridržavaju dužnosti obveze nadziranja svoje djece. U slučajevima učestalog nepridržavanja odredaba Obiteljskog zakona Policija može provesti izvide kako bi eventualno utvrdili i dokazali da roditelji zapuštaju djecu. Ako se utvrdi da postoje elementi zapuštanja, roditelja se može kazneno prijaviti.
– Potrebno je naglasiti da svrha primjene navedene odredbe Obiteljskog zakona nije takozvani “policijski sat”. Naš je prvenstveni cilj pomoći djeci i pružiti podršku roditeljima koji jednostavno ne smiju dopustiti da dijete u noći bude vani bez nadzora. Također, u Zakonu postoji odredba koja kazuje da roditelj mora znati s kim se njegovo dijete druži. Stoga, ako utvrdimo da je maloljetnik u kontaktu s osobom iz kriminalnog miljea i da roditelj to zna, i o tome se obavještava Centar za socijalnu skrb, kazuje Dujmović, napomenuvši da nema ružnije slike od djeteta koje je pijano i iznemoglo samo u mračnoj ulici. Službenici koji zateknu takvo dijete nerijetko ga i sami odvezu kući i predaju roditeljima.
Noćni prizori na rivi
– Roditeljska je obveza da vode brigu o svojoj djeci, o tome kad dolaze kući i u kakvom stanju. Kada bi svi oni na to obratili pozornost, Policija ne bi imala što raditi. No, roditelji koji po našem pozivu dođu u policijski prostor uglavnom su neugodno iznenađeni, gotovo da ne mogu prepoznati svoje dijete, odnosno ponašanje zbog kojeg je privedeno povezati s njim i to je znak da ne znaju što radi kad izađe iz kuće. Naravno, ima i onih roditelja koji svoje dijete brane, uvjeravajući nas da ono ne može biti krivo, ističe Ljiljana Dujmović.
Mnogi Zadrani, osobito stanovnici Poluotoka koji žive u neposrednoj blizini rive, složit će se da su tamošnji noćni prizori veoma neugodni. Redovita galama, vika i pijano naguravanje remete javni red i mir, narušavajući sliku zadarske rive koja i jest predviđena za druženje mladih, ali nikako ne u ovakvom svjetlu.
– Sa situacijom na rivi smo itekako upoznati, no tamo se oduvijek skupljala zadarska mladost i mi im to ne možemo zabraniti. Reagiramo ako imamo dojavu ili uočimo remećenje javnog reda i mira te podnosimo optužni prijedlog zbog remećenja javnog reda i mira, navodi Dujmović.
Poznato je da u smislu zaštite maloljetnika i sprječavanja delinkventnog ponašanja Policija provodi i kontrolu točenja alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina u ugostiteljskim objektima, klađenja u sportskim kladionicama i prodaju cigareta u trgovinama.
– Ako Policija u ugostiteljskom objektu zatekne maloljetnu osobu koja ispija alkohol, može postupiti po Zakonu o ugostiteljstvu te podići optužni prijedlog protiv odgovornih osoba u ugostiteljskim objektima, odnosno, ako je riječ o prodaji alkohola i cigareta, poziva se na Zakon o trgovini, a izvješće o zaticanju podnosi Državnom inspektoratu. Na području PU zadarske sve se rjeđe maloljetnici zatiču u sportskim kladionicama, što je veliki napredak i dokaz da ovaj dio policijskog posla ipak bilježi pozitivne rezultate, ističe Ljiljana Dujmović.
Osim spomenutih akcija, radi prevencije nasilja među mladima Policija kontinuirano surađuje i sa školama koje, ako imaju saznanje o dogovorenoj tučnjavi, obavještavaju policiju. Policijski službenici tada preduhitre tučnjavu te obave razgovor s glavnim akterima, a bez obzira što do tučnjave nije došlo, obavještava se i Centar za socijalnu skrb.
– PU zadarska ima 11 službenika koji provode policijske radnje prema djeci i maloljetnicima. U cijelom ovom procesu najvažnije je utvrditi što je dovelo do nasilničkog ponašanja, odnosno je li riječ o situacijskom nasilnom ispadu, odnosno želji za isticanjem, uvažavanjem, samopotvrđivanjem u društvu, iskušavanju snaga i mogućnosti ili je ta mlada osoba usvojila agresivno ponašanje i naviku da nekome namjerno nanosi zlo. Nažalost, fizičko nasilje je najzastupljenije, a najčešće situacije su jači protiv slabijeg ili grupa protiv pojedinca, kazala je Dujmović, pojasnivši da se u tučnjavama promatrači, oni koji samo stoje i gledaju ili navijaju bez da pozovu pomoć i tako pokušaju zaustaviti tučnjavu, svejedno stavljaju na stranu onoga koji tuče.
U slučaju nasilja među mladima škola obavještava policiju i roditelje, pruža se pomoć djetetu ako je ozlijeđeno i s njim se obavlja razgovor, bilo u policijskom prostoru ili u njegovu domu, a nad počiniteljem se provodi kriminalistička obrada.

 UVERTIRA U ESKALACIJU NASILJA

Zlatko Miliša, sveučilišni profesor i čovjek koji se neumorno zalaže za mlade, zbog čega je ponudio nekoliko kreativnih projekata, poput osnivanja centra za mlade ili posljednjeg “Deset dana bez ekrana”, ipak navodi da je sve što se trenutačno događa tek uvertira u ono zlo koje iz ovoga može proizaći.
Prema njegovim riječima, nasilje među mladima je najviše maha uzelo u 2008. godini, a u 2009. će eskalirati, zbog čega treba znati da je sve što se događa na razini cijele Hrvatske tek početak zla koje slijedi.
– Kao prvo, nikada još nismo imali suvremeni način zlostavljanja među mladima, a to je onaj elektronski, putem interneta ili mobitela koji vlada danas. Druga stvar, nasilje je trend koji se širi, osobito u zemljama u tranziciji. Razlog tome je prvenstveno frustracija mladih ljudi koji danas nisu zamijećeni, a da bi privukli pažnju, oni idu u kriminal te se odlučuju nanositi zlo sebi i drugima kako bi došli do izražaja, ističe Miliša, navodeći da uza sve to mladi čovjek za svoja nedjela dobiva i nagradu, a to je medijska pozornost, slaba kazna i priznanje “ekipe”.
Miliša navodi da prezire riječ “delinkvent” ili “huligan” i to zato što se kroz takav način etiketiranja pojedine mlade ljude odbacuje i smatra ih se tuđima. To je, kaže, amnestiranje od odgovornosti, a treba znati da to nije problem zatvorene skupine, nego duboki sociološki problem društva u cjelini. Potrebno je, stoga, “ne prati ruke” od odgovornosti, nego uložiti zajedničke napore kako bi se mladima pružilo što više kreativnih aktivnosti kojima će popuniti svoje slobodno vrijeme, ono koje većina danas provodi na ulici, prema Milišinim riječima, “sivoj zoni” današnjice.