Aktualne vlasti pokoravaju se maškarama

Veljača je! Već od blagdana Sv. Stošije i mali i veliki žele postati i biti netko drugi. Jasno, vrijeme je maškara, po mnogima najluđe razdoblje u godini. Neki to zovu maškare, karneval, mesopust, maskenbal i fašnik, a neki to zovu poklade. U svakom slučaju, vrijeme je za navlačenje maske! Ljudska potreba za skrivanjem vlastitog i preuzimanjem nekog drugog identiteta postojala je oduvijek. Uz dobru zabavu to je glavni motiv maškara – biti barem na jedan dan netko drugi. To je vrijeme prerušavanja kad imamo priliku sakriti se iza maske, krinke, obrazine… ili kako se ona sve već zove.
Karnevalski vrapci
Maska nam omogućuje da budemo tajanstveni, da se nekome ili nečemu rugamo, ismijavamo, da se razuzdano veselimo. Diljem Zadarske županije maškare će zablistati do posljednje karnevalske noći na poklade, do 24. veljače, dan prije Pepelnice ili Čiste srijede koja za kršćane označava početak korizme.
– Pod blagoslovom Općine, Turističke zajednice i brojnih dobronamjernih sponzora kulminacija bibinjskih maškara dogodit će se u nedjelju 22. veljače, kad će od jutra do navečer odabrana grupa maškara s pjesmom obići svaku kuću, svako domaćinstvo u naselju. U nedjeljno predvečerje nakon čitanja maškaranog vrapca, kojim će se na šaljivi način pretresti cijelo selo i pojedinci, na Velikoj obali uslijedit će čitanje optužnice i paljenje krnje, ulizice i krivca za sve bibinjske i ine nevolje. Neće nedostajati ni glazbenih točaka. Svoj program imat će i dječje maškare, govore Bibinjci koji još ipak nisu konačno definirali tradicionalna maškarana događanja zbog teške bolesti Denisa Sikirića Pece, legende maškaranih događanja.
Maškare su već preuzele vlast u Benkovcu, Pagu, Kalima, Petrčanima, Ribnici… U Biogradu je sve pripremljeno za glavna karnevalska događanja, a ni Pakoštane, Privlaku, Vrsi, Nin, Preko, Pridragu, Sv. Filip i Jakov, Stankovce, Rivanj, Sali i ostala naselja na otoku, priobalju i zadarskom zaleđu neće zaobići maškarana ludovanja.
Posebne telefonske linije
U povodu dolaska na vlast pojedine maškare su ili će otvoriti i svoju vlastitu telefonsku liniju putem koje se odabirom određenog broja moglo nekom polomiti kosti, poboljšati život ili informirati. Ako je nekome do “ića i pića” neka bira prijatelje, dok za ići leći, neka bira, pak, krevet!
Vještice, vražićci, anđeli, lopovi, majmuni, princeze, vitezovi, Meksikanci i Kinezi… Što je svima njima zajedničko? Na prvi pogled upravo ništa, no u ovo ludo i maškarano vrijeme svi će oni (i mnogi, mnogi drugi) biti “umiješani” u vreli maškarani kotao, koji će vriti do Pepelnice, a svi će se bez iznimke složiti kako se maskiranjem u najluđe kostime u ovo karnevalsko vrijeme često izriču razne, ponekad i prešućivane poruke.
– U ovo vrijeme do zadnje nedjelje prije Pepelnice kuće obilaze male, dječje maškare. U nedjelju na maškaranu scenu stupaju velike, odrasle maškare pod tradicionalnim motom “Sukošanske maškare – munještina i smij”. Nakon skupljanja maškaranih grupa i pojedinaca, meštar od maškara preuzet će ključeve sela općine od načelnika te ih predati novom, maškaranom selonačelniku. Tim činom prestaju važiti dotadašnji zakoni i regule, jer vlast preuzimaju maškare. Potom će maškarana raspjevana kolona krenuti sukošanskim ulicima, odmoriti se na nekoliko okrjepnih postaja, da bi se uvečer u Domu mladeži održao tradicionalni maškarani ples na kojem će se izabrati najljepše, najružnije i najoriginalnije maske, upoznaje nas Mirjana Veleslavić-Nadinić, koordinatorica kulturno-zabavnih događanja u Sukošanu, dodajući kako će se na Poklade održati već tradicionalne tzv. ružne maškare, koje će lugom iz vreća posipati prolaznike.
Maškare, ča mogu maškare
– Navečer će se na trgu Gonja vrata nakon čitanja optužnice osuditi i zapaliti krnju ili po sukošanskom dida, krivca za sve nedaće u proteklih 365 dana. Jedino sukošanski uz one Halubajske zvončare umjesto običnih nose velike maske životinjskih obličja. Jedino ovdje možete vidjeti svu ljepotu zvončara. Buka zvona, miris ovčje kože i luga i na trenutak ćete povjerovati da će zima zaista sutra nestati i ustupiti mjesto proljeću. “Ružne” maškare ovdje predstavljaju posebnosti svoga kraja i na najbolji način prenose kulturno naslijeđe na mlađe generacije, reći će Veleslavić-Nadinić.
Maska je, odmaknemo li se od podrobnije psihološke, mitološke ili magijsko-obredne interpretacije, jednostavno nešto iza čega se skrivamo. Onda, takvi skriveni, djelujemo bilo onako saturnalijski da se ne zna tko je koga u pokladnoj noći, jer ne kaže se bez veze “maškare, ča mogu maškare” ili, mnogo opasnije, dvolično, a to može i usred bijela pokladnoga dana. Upravo su te pokladne kamuflaže zgodan šlagvort za temu, i to vrlo aktualnu, o tajnom, skrivenom marketingu, onomu u kojemu pojedinac nije svjestan da je on sam meta oglasne poruke.
S Čistom srijedom, Pepelnicom, 25. veljače, minut će poklade, vrijeme ludorija i krkanlučenja što svoje korijene vuče još od razuzdanih grupnjaka tijekom rimskih Saturnalija, ako ne i ranije. Nakon Poklada jezikom tradicije kazano, započinje razdoblje korizme, vrijeme kada ljudi poste, odriču se i trude biti bolji, dakako, osim sluga paklene tmine. Iz toga, kažu neki, potječe i naziv karneval, što će reći od carnem vale (okani se mesa), s čime se veže i slavenski naziv – mesopust.
Bilo kako bilo, izgleda da će u idućih 8-9 dana maškarana svita uspjeti šarmirati građane, iako su s (bivšom) vlasti imali “sitnih” problema jer se do gradonačelnika ili načelnika i ne može doći ni “za lijek”, budući da oni uglavnom u gradskim i općinskim, narodnim prostorijama održavaju prezentaciju Zeptera ili posteljine.