Uvozimo voće za 170 milijuna, a možemo ga izvoziti za 400 milijuna eura

Kada bi u započete investicije za osuvremenjivanje plantaža i podizanje novih uložili još oko milijardu eura, mogli bismo se oslobodili uvoza voća. Završetkom ovog programa samo u voćarstvu i pratećim djelatnostima zaposlilo bi se oko 80 tisuća radnika, kaže Frane Ivković, predsjednik Organizacijskog odbora savjetovanja i novoizabrani predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

U Hrvatskoj je trenutačno pod nasadima maraške oko 500, od toga u Zadarskoj županiji 450 hektara. Ukupno se proizvodi 1.000 tona, a potencijal sadašnjih nasada, kada dođu na puni rod, bit će oko 5.000 tona. No, sve to je tek mali dio, praktički 10 posto, od potencijalnih mogućnosti, rekao je Josip Ražov, rukovoditelj sektora plantaže Vlačine zadarske Maraske. Njegovo izlaganje pobudilo je veliku pozornost sudionika okupljenih na 7. znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, koje je jučer započelo u Višnjici, mjestu u Virovitičko-podravskoj županiji.
Pustara Višnjica je, inače, Europska destinacija izvrsnosti za 2011. godinu.
Subvencije za otkup
 Najveći skup voćara Hrvatske otvorila je pomoćnica ministra poljoprivrede Božica Rukavina.
– Ministarstvo će podržati sve programe voćara kako bi se osposobili za ulazak u EU, rekla je Rukavina, naglasivši da će posebno podržati udruživanje u proizvođačke grupe i organizacije kako bi naši voćari iz europskih fondova povukli 50 posto od ukupnih investicija potrebnih za njihovo osposobljavanje za utakmicu s europskim voćarima, koji su već odavno udruženi i uspješni na tržištima Europske zajednice.
 Voćari su posebno upamtili obećanje zamjenice Rukavine da će država i ove godine subvencionirati otkup jabuka mandarinki i grožđa s 80 lipa po kilogramu. Znači, otkupljivač će dobiti 80 lipa po jednom kilogramu pod uvjetom da je platio proizvođaču za 1 kilogram 3 kune.
Glavna tema ovog savjetovanje odvijala se jučer kasno navečer pod motom: „Prednosti, nedostaci i opasnosti hrvatskog voćarstva ulaskom u EU”.
 – Imamo puno prednosti, ali i nedostataka, rekao je Frane Ivković, predsjednik Organizacijskog odbora savjetovanja. Ivković, inače rođeni Škabrnjanac, od jučer je i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Propast državnih plantaža
– Hrvatska je, uz Francusku i Italiju, jedina država u Europi koja može proizvoditi sve vrste kontinentalnog, mediteranskog, dijelom i suptropskog voća. Sve osim banana, manga i sličnog egzotičnog voća, pojašnjava Ivković. Što se tiče nedostataka, tu je posebno spomenuo da su, nakon propasti državnih plantaža i kombinata početkom 90-ih godina, voćari počeli podizati nove privatne plantaže, ali ih nisu investicijski do kraja dovršili. Nije uspostavljen sustav za navodnjavanje, sustav protiv tuče, nedostaje suvremena mehanizacija, hladnjače, sortirnice i distribucijski centri. Posljedica svega je smanjena proizvodnja te povećan uvoz. Hrvatska sada prosječno uvozi voća oko 170 milijuna eura godišnje. Kada bi se u započete investicije za osuvremenjavanje plantaža i podizanje novih uložilo još oko milijardu eura, mogli bismo se osloboditi uvoza voća. Štoviše, mogli bismo i izvoziti voća u vrijednosti 400 milijuna eura godišnje. Završetkom ovog programa samo u voćarstvu i pratećim djelatnostima zaposlilo bi se više od 80 tisuća radnika.
Bespovratno iz europskih fondova
Voćarima se, kaže Ivković, još uvijek pruža velika mogućnost da povuku velika  bespovratna sredstva iz europskih fondova i to 50 posto od planiranih investicija pod uvjetom da se udruže u proizvođačke grupe i organizacije kako bi bili konkurentni na europskom tržištu. Osim toga, pojasnio je Ivković, hrvatska država je obvezna pratiti te programe s 25 posto bespovratnih investicija. Prema tome, voćarima ostaje da sami investiraju samo 25 posto od ukupne investicije. Ovo, naravno, vrijedi samo pod uvjetom da se udruže i osposobe kako bi se ravnopravno mogli nositi s europskim voćarima. Europi nije u interesu neorganizirana i neučinkovita proizvodnja, zaključio je Ivković,
 Savjetovanje hrvatskih voćara završava danas obilaskom atraktivne pustare Višnjica gdje ima čak 800 jelena lopatara, velika ergela konja i proizvodnja ekološkog povrća,odnosno batata. Sudionici savjetovanja, među kojima je dobar dio i iz Zadarske županije, posadit će na pustari i jedan ogledan voćnjak u znak sjećanja na ovo, 7. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara.
 

 S TISUĆU NA 10.000 TONA MARAŠKE

Tehnologija uzgoja maraške je zastarjela, a razina znanja manjih privatnih proizvođača je vrlo niska. Neophodno je modernizirati uzgoj, što se osobito odnosi na berbu, na koju otpada veliki dio troška uzgoja. Treba tražiti i nove klonove vrijednih svojstava te unaprijediti rasadničarsku proizvodnju. Time i podizanjem novih 200 hektara nasada mogli bismo, umjesto sadašnjih 1.000, proizvesti između 6.000 i 10.000 tona ploda maraške.

 VOĆARSTVO NA RAZINI 50-IH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA

Današnje hrvatsko voćarstvo me podsjeća na talijansko 50-ih godina prošlog stoljeća, rekao je Kurt Werth s Instituta za voćarstvo u Lainbourgu, Južni Tirol. Tada su na jednoj strani bili proizvođači, a na drugoj otkupljivači koji su plasirali voće u trgovine i tako ubirali profit. To je bilo moguće jer proizvođači nisu bili udruženi, kao što danas nisu u Hrvatskoj. Kada se udruže nestat će otkupljivači, a proizvođači će sami, bez posrednika odnosno otkupljivača, plasirati svoje voće i ostvarivati za 20 do 30 posto veću dobit od sadašnje.

 INVAZIJA ZADRANA

Uz predsjednika Organizacijskog odbora, Franu Ivkovića, na najvećem skupu hrvatskih voćara zapažene uloge imali su i magistar Marijan Tomac, Josip Ražov, Mile Soldo, Marijo Sikirić i brojni drugi stručnjaci i poznati voćari iz Zadarske županije.