Zadarskim voćarima pet puta manje novaca nego Slavoncima

Dvanaesto znanstveno stručno savjetovanje hrvatskih voćara jučer je u Vodicama otvorio je Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića. Ivančić je tom prigodom predstavio Program ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. godine i mogućnsosti financiranja u sektoru voćarstva.
Odmotavanje čvorova
– Program je tu, dvije godine su se odmotavali čvorovi, a sada u tri mjeseca trebamo postaviti sustav provedbe kako bi korisnici mogli do novca brže i s manje papirologije. Radi se, rekao je Ivančić, o ukupno 2,3 milijarde eura od kojih je do sada iskorišteno svega 16 posto ili 370 milijuna eura.
– U 2017. planiramo pokrenuti 50 natječaja u vrijednosti 500 milijuna eura, najavljuje Ivančić. Osvrnuo se i na podatke koliko je koja županija dosad povukla novaca. Od 2015. do danas Zadarskoj županiji je odobreno 17 projekata u sektoru voća i povrća u iznosu od 19.673.000 kuna. Zadar može više. Za usporedbu Osječko-baranjskoj županiji je za 18 projekata dodjeljeno 72 milijuna kuna. Znači pet puta više nego Zadarskoj.
U usporedbi sa Jadranskim županijama zadarski voćari i povrćari su među najboljima. Tako je recimo Šibensko-kninska županija povukla tri puta manje sredstava. Ivančić je sudionike savjetovanja upoznao i sa izmjenama pravilnika za provedbu mjera, koje su u tijeku, a radi se o investicijama u višegodišnje nasade kao i programe u stočarstvu. Procedure i kriteriji odabira će biti pojednostavljeni, programi realnije valorizirani, a novi natječaj se očekuje u travnju. Po novim procedurama korisnici bi do ugovora za najviše 120 dana, a do sada je to trajalo i do dvije godine.
– Savjetovanje hrvatskih voćara traje tri dana, a organizira ga Hrvatska voćarska zajednica zajedno sa Savjetodavnom službom, a u suradnji sa znanstvenim i stručnim institucijama, naveo je uvodno dr. sc. Krunoslav Dugalić, predsjednik Organizacijskog odbora savjetovanja, i dodao da je tema ovogodišnjeg savjetovanja “Voćarstvo, otočnog obalnog probalnog područja”.
Nazočne je potom pozdravio i predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Željko Banjavčić. On je naglasio da posebno Zadarskoj županiji treba dati pozornost i potaknuti voćare da više koriste sredstva iz programa ruralnog razvoja kako bi velike zapuštene površine u Ravnim kotarima pretvorili u suvremena plantažne voćnjake – maslina, bajama, maraške i smokve.
Banjavčić je izrazio nadu da će s novim ministrom poljoprivrede Tolušićem stvari krenuti na bolje. Naravno, uz angažman voćara i Hrvatske voćarske zajednice. Pročelnik poljoprivrede Zadarske županije Daniel Segarić, zahvalio se u ime zadarskog župana Stipe Zrilića i izrazio zadovoljstvo što se savjetovanje, osim u Vodicama, održava i u Škabrnji, a zasluge za to svakako pripadaju angažmanu Frane Ivkovića, najuzornijem hrvatskom voćaru koji je i počasni predsjednik Organizacijskog odbora ovog savjetovanje.
– Vjerujem da će današnje savjetovanje u Škabrnji pomoći da se voćarstvo u našoj županiji vrati na staze stare slave, rekao je Segarić.
Nedostaje 63.700 hektara novih nasada
Najveće zanimanje izazvalo je predavanje mr.sc. Frane Ivkovića koji je predstavio temeljne odrednice za spas hrvatskog voćarstva.
– Ovo je zadnji trenutak da oni koji odlučuju o hrvatskom voćarstvu poduzmu mjere, počevši od zakonske regulative do sadnje novih nasada. Dosad smo, nažalost, svake godine uvozili voća u vrijednosti 170 milijuna dolara. To znači da smo od osamostaljenja u ovih 25 godina uvezli voća u vrijednosti od 4,5 milijardi eura. Da bismo se riješili uvoza i stvorili preduvjete da zadovoljimo domaće potrebe i izvezemo voća i prerađevine od voća za 350 do 370 milijuna eura godišnje treba nam novih 63.700 hektara novih nasada. Najveći dio tih nasada kao što su zimske sorte jabuka, krušaka, bresaka, marelica, trešnje, maraske, bajama, smokve i maslina može biti u Zadarskoj županiji koja ima idealne uvjete za te voćne sorte. Znači od ukupno 63.700 novih nasada na području Zadarske županije treba biti 21.000 hektara novih nasada, kaže Ivković.
U tijeku je izmjena Zakona o poljoprivredom zemljištu.
– Svo šumsko zemljište koje praktično i nije šuma, treba pretvoriti u voćnjake. Naš je prijedlog da i neobrađeno zemljište u privatnom vlasništvu, treba ući u funkciju poljoprivredne proizvodnje. A državno i šumsko zemljište ne dati u najam nego prodati pod povoljnim uvjetima zainterisiranim budućim proizvođačima kako bi, na temelju vlasništva nad tim zemljištem, mogli aplicirati na srestva iz ruralnog programa, ali i banaka. Za podizanje jednog hektara nasada voćnjaka koje iznosi od 30 do 60 tisuća eeura nijedna banka neće dati kredit ako proizvođač nije vlasnik zemljišta, pojasnio je Ivković.
U slučaju da taj koji kupi zemlju za poljoprivrednu proivodnju ne radi po programu koji je prijavio država može povratiti zemlju i dati drugome.
– Tako čak rade u Alžiru, a mi u Hrvatskoj još ne, dodaje.
Za podizanje maslinika, bajama, smokava i drugih nasada valja osnivati proizvođačke organizacije koje bi trebale biti nositelji voćarske proizvodnje u Zadarskoj županiji. Kako to ostvariti bit će više govora na današnjem savjetovanje u Škabrnji, koje ravnokotarski voćari očekuju s velikim zanimanjem.

 OSAM PRIZNANJA ZASLUŽNIMA IZ ZADARSKE ŽUPANIJE

Jučer su dodijeljena i priznanja najboljim voćarima među kojima osmorici iz Zadarske županije. Povelju za razvoj voćarske struke i znanosti dobio je Zdravko Bušić. Povelje za poseban doprinos razvoju voćarstva dobili su župan Stipe Zrilić, županijski pročelnik Daniel Segarić, PZ Maslina i vino i Općina Škabrnja. Priznanje uzorni voćar dodjeljeno je Željku Uzelcu, Dariju Buljatu i Rajku Arbanasu.
– Ova priznanja nas obvezuju da svi zajedno, regionalna i lokalna samouprava, znanost, struka i poljoprivredni proizvođači još tjesnije surađujemo u korištenju poljoprivrednih potencijala Zadarske županije, rekao je Daniel Segarić.

 ZA NEPOSTOJEĆE ORAHE 42 MILIJUNA KUNA

Frane Ivković je iznio i neke paradokse hrvatskog voćarstva. Tako, prema najnovijim podacima iz evidencije ARKOD-a voćka orah zauzima 5.229 hektara i to ekološkoj proizvodnji. Iz te brojke netko bi mogao zaključiti da imamo oraha i za izvoz, a prava istina je domaćih oraha uopće nemamo pa Maraska, Badel, Zvečevo i Podravka za proizvodnju svojih pića uvoze orahe iz Bugarske.
Ali to još nije sve. “Papirnati” proizvođači oraha dobivaju državne poticaje i to oko 8.000 kuna po hektaru. Kad se sve zbroji iz državne kase za nepostojeću proizvodnju oraha ode oko 42 milijuna kuna. Sličan je slučaj i sa ljeskom, šljivom i nekim drugim voćnim vrstama.
– Da bi se ovakve i slične prevare onemogućile nužno je provesti reviziju i utvrditi stvarno stanje hrvatskog voćarstva. Sada u sustavu ARKOD-a ima upisanih 32.000 ha različitih voćnih stva, a usuđujem se reći da od te proizvodnje imamo u funkciji negdje oko 13 do 15.000 hektara pravih voćnjaka koji imaju proizvodnju. Sve ostale treba otpisati, zaključuje Frane Ivković.