Prije desetak dana na Sveučilištu u Zadru doktorsku disertaciju obranila je Vlasta Kučiš. Disertaciju pod naslovom “Prevoditelj kao posrednik interkulturalne komunikacije – Teorijski i komunikološki aspekt” Kučiš je branila pred Stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, prof. dr. sc. Pavao Mikić, prof. dr. sc. Sanja Seljan, prof. dr. sc. Mirko Gojmerac i prof. dr. sc. Josip Vidaković.
Kako ste došli do odabira ove teme doktorata?
– Jezični i kulturni pluralizam jedan je od osnovnih resursa civilizacije, stoga se prema UNESCU i EU kulturna i jezična raznolikost smatra kao najvrednije zajedničko nasljeđe čovječanstva. Od rođenja živim, djelujem i radim u pograničnom bilingvističkom interkulturalnom komunikacijskom okruženju. Jedna od osnovnih karakteristika takvog života je interkulturalnost, to jest susret u dijalogu, susretanje različitih jezičnih kultura gdje ‘jezik susreće jezik’ odnosno ‘kultura susreće kulturu’. Danas milijuni Zemljana žive izvan svoje domovine u komunikacijskom okruženju od približno 6.000 živih jezika. Živimo u komunikacijskom svijetu novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i građana Interneta u kojem nas svakodnevno bombardira mnoštvo jezičnih specijaliziranih pretraživača i stručnih rječnika na stranim jezicima. Svijet je u komunikacijskom smislu više nego ikada višejezični Babilon. Zahvaljujući suvremenim sredstvima globalne komunikacije svjetski plurilingvizam i inerkulturalnost postaju opća karakteristika europskog stila komuniciranja. Europska unija svakodnevno komunicira na 23 službena jezika, a kao novi 24. službeni jezik očekuje se, pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, inauguracija hrvatskog jezika. Time ‘prijevod postaje jezikom Europe’. Europska politika višejezičnosti i multikulturalnosti otvorila je nove putove interkulturalnog dijaloga na svim razinama globalne, regionalne, nacionalne i lokalne komunikacije. EU razvija pluralističku, a ne monolingvističku politiku komunikacije, iako se gotovo 75 posto dokumenata prevodi s engleskog jezika.
Jezični i kulturni pluralizam
Prevoditelji uz pomoć računalne pismenosti uspostavljaju dijalektičku svezu između vječite dihotomije doslovnog prijevoda i slobodnog prijevoda u kojem prevoditelj dobiva dimenziju ‘trećeg’, a to je dimenzija posredničke kulturne i jezične komunikacije. Dakle, ta nova višejezična kulturološko-tehnološka prevodilačka stvarnost i u tom kontekstu maćehinski odnos prema prevođenju kao stoljetne djelatnosti na našim prostorima, utjecala je na izbor teme mojeg doktorata.
O čemu je, zapravo, riječ u Vašem doktorskom radu?
– Tema moje doktorske disertacije jasno je definirana već u samom naslovu: “Prevoditelj kao posrednik interkulturalne komunikacije”. Stoga je predmet mog istraživanja područje teorije prevođenja, tj. prevoditeljstva ili translatologije kao relativno mlade znanstvene discipline, koja se kao interdisciplinarna znanost etablira na europskim sveučilištima sredinom prošlog stoljeća. Možemo reći da je prevođenje dalo veliki doprinos u razvoju interkulturalne komunikacije, stoga u tom kontekstu analiziram i istražujem ulogu prevoditelja-translatora u suvremenom višejezičnom, multikulturalnom, informacijskom društvu koji preuzima funkciju komunikatora, te regulatora informacija i time stječe značajnu komunikacijsku moć.
Status prevoditelja
Prevoditelj kao posrednik interkulturalne komunikacije dobiva novu komunikativnu ulogu na razini društvene, gospodarske, političke, kulturne, umjetničke, vjerske, znanstvene i športske komunikacije. Međutim, usprkos istaknutoj međunarodnoj funkciji status i titula prevoditelja nisu zakonski zaštićeni, tako da prevoditeljske usluge može ponuditi svatko tko se osjeća sposobnim za prevođenje, a poznato je da pogreška u prijevodu može nanijeti jednaku štetu kao pogrešna liječnička dijagnoza ili krivi odvjetnički savjet. Prevođenje postaje društveno uvjetovan fenomen koji je uvijek rezultat komunikativno usklađenih ili poremećenih društvenih procesa.
Koliko vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Za izradu doktorske disertacije vremenski sam utrošila više od tri godine intenzivnog znanstvenog rada u proučavanju literature vezane uz teoriju prevođenja kao i u istraživanju tri temeljne hipoteze koje su postavljene na osnovu činjenice, da 21. stoljeće obilježavaju tri dimenzije: komunikacija, edukacija (znanje) i tehnologija. Stoga u disertaciji istražujem nužnost uporabe prevodilačkih alata i ICT-a u postupku prevođenja kao komunikacijsko-informacijsko-kulturološkog fenomena, nadalje analiziram ulogu i status prevoditelja u Republici Hrvatskoj i ukazujem na potrebu za novim prevoditeljskim obrazovnim modelom sukladnim s postojećim europskim konceptom obrazovanja, koja bi prevoditelju trebala dati legitimnost u obliku diplome. U radu su korištene relevantne komunikološke i translatološke metode koje su služile kao potpora u istraživanju.
Jedno od poglavlja u disertaciji posvećeno je i komunikaciji u EU, koja ima svoje specifičnosti, jer se zalaže za politiku višejezičnosti i multikulturalnosti, koja je jedinstvena na svijetu i koja ima kao osnovni cilj egalizaciju jezične politike, što znači da su svi jezici EU ravnopravni i imaju jednaki status.
Najveći prevodilački ured
Unutar EU nalazi se i najveći prevodilački ured na svijetu – Opća uprava za prevođenje / DGT (engl. Directorate General for Translation), gdje je zaposleno cca. 2.500 prevoditelja koji godišnje prevedu 1.800.000 stranica. Na taj način građani EU imaju mogućnost komunicirati s europskim institucijama na svom materinskom jeziku.
Koliki bi bio znanstveni doprinos ovog rada?
– Doktorska disertacija je u provedenim empirijskim istraživanjima potvrdila postavljene istraživačke hipoteze. Znanstveni doprinos ovog rada je u znanstvenom promišljanju suvremenog prevoditelja kao posrednika interkulturalne komunikacije i njegovo (re)pozicioniranje na društvenoj hijerarhijskoj ljestvici koje prevoditelju daje poseban komunikološki status u okviru prevoditeljstva kao samostalne, interdisciplinarne znanstvene discipline.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Dakako, mogu potvrditi, da ću intenzivno i sustavno nastaviti istraživati problematiku prevoditeljstva zajedno s mojim mentorom prof.dr.sc. Mikić Pavlom, redovnim profesorom Sveučilišta u Zadru, kojem dugujem zahvalnost za konstruktivne ideje u izradi doktorske disertacije. U suradnji s uglednim znanstvenicima sa Sveučilišta u Zadru, Zagrebu, Grazu, Trstu, Ljubljani i Mariboru željela bih doprinijeti uvođenju novog prevoditeljskog studijskog curriculuma u Republici Hrvatskoj, koji bi bio usporediv s uglednim europskim magistarskim programom EMT (engl. European Masters in Translation).
Hrvatski kao prevodilački jezik
Tu vidim veliku razvojnu i programsku šansu za otvaranjem studijskog usmjerenja prevoditeljstva, kao samostalnog odjela na Sveučilištu u Zadru.
Čime se trenutačno bavite?
– Trenutno radim na međunarodnom translatološko – komunikološkom projektu koji nosi naslov: Višejezična interkulturalna poslovna komunikacija za Europu (njem. MIG-KOMM, Mehrsprachige interkulturelle Geschäftskommunikation für Europa), gdje s kolegama iz Njemačke, Češke, Mađarske, Rumunjske, Litve i Estonije razvijamo matricu komunikacijskih obrazaca za turizam i hotelsku industriju te istražujemo ulogu suvremenog turističkog menadžmenta u funkciji komunikacijskih profesionalaca. Stečene nove spoznaje prenosim studentima na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Osim toga aktivna sam na Filozofskom fakultetu u Mariboru na Odsjeku za prevoditeljstvo, gdje uz engleski, njemački i mađarski jezik uskoro planiramo uvesti i hrvatski jezik kao novi prevodilački jezik.
Planovi za budućnost?
– Planova za budućnost ima dosta, koji se ponekad, u međuvremenu, dakako, pod obujmom raznih tematskih novih ideja i planova kontradiktorno mijenjaju i dopunjuju. U svakom slučaju nastojati ću korektno sistematizirati stečenu teorijsku podlogu o prevodilačkim i komunikološkim dvojbama te publicirati nove radove u adekvatnim znanstvenim časopisima koje promiču kulturološku, komunikacijsku i prevoditeljsku stvarnost. Na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti, kojeg uspješno vodi prof. dr. Josip Vidaković, planiram studentima prenijeti svoje komunikološke i prevoditeljske spoznaje te potaknuti ideju o uspostavljanju Instituta za interkulturalnu komunikaciju na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti.
najnovije
najčitanije
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Zadar & Županija
ugovori za 16 projekata
Bolnici za ortopeiju Biograd sredstva za poboljšanje usluga
Sport
Golden fight
Zadarski borci Reljić i Ražov nastupaju u Zagrebu
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Zadarska Svrdlovina poput talijanskog Nebbiola!
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program