Zadrani nisu znali za sudske postupke u kojima im je oduzeta zemlja

Kako su neki Zadrani ustanovili da je na njihovo zemljište upisan kao vlasnik Grad Zadar, nakon što su na zemljištu već izgrađeni i prodani stanovi, a sudski postupak protiv njih proveden, a da za to nisu ni znali

Grad Zadar je naslijedio niz  neriješenih predmeta i okolnosti kada je u pitanju  zemljište i građenje, prvenstveno s vlasničkim košmarom  prethodnog sustava. U prethodnom sustavu na mnoge je  načine ljudima oduzimana zemlja, od konfiskacija, nacionalizacije, do proglašavanja  javnog interesa uz  obeštećenje i slično. Ogroman  dio takvih predmeta u Zadru i  cijeloj zemlji nikad nije obavljen do kraja ili nije obavljen valjano. Čitavi predjeli Grada, nerijetko nekad periferija Zadra, davnih je godina određivan u javne namjene.  Nekada su vlasnici zemljišta  ostali upisani, a tadašnja  Općina Zadar to nije učinila.  Negdje je bilo, negdje ne, čak  ni simboličnih obeštećenja.  Neki su od takvih predjela i  zemljišta višestruko mjenjali  namjene i vlasnike, odnosno  izgrađeni i privođeni raznim  svrahama. No bilo je i onih  koji su novi sustav i Grad  Zadar dočekali u ledini. A  Zadar je nakon rata dugo slovio za najveće gradilište u zemlji i zahvati na zemljištima  bili su ogromni.
Na mnoštvo zemljišta upisana je Općina, prethodnik Grada Zadra, ali je niz  slučajeva gdje to nije učinjeno. U pojedinim predmetima  Grad Zadar, kada upis nije  bio proveden, pokretao je  sudske tužbe protiv prethodnih vlasnika. Tako je bilo i u  slučaju jednog od aktivnih  žarišta gradnje Zadra u posljednjim godinama – predjelu  Višnjika odnosno krugu oko  SAS-a, Bagata, bivšeg Jadrana. Čistoće itd. 
Općinski sud u Zadru, ali i  državno odvjetništvo, bave se  ovog trenutka naizgled bizarnim predmetom zavedenim  pod P-355/02 a koji bi mogao  imati dalekosežne posljedice  na niz dosad ustaljenih načina  postupanja kada je u pitanju  Grad Zadar i gradnja pa i  “gradogradnja” općenito.
Kako doznajemo ponovno  se odlučuje o otvaranju predmeta koji se tiče zemljišta, u  međuvremenu već izgrađenih  i uvelike prodanih stanova Jadran Investa na predjelu od  Višnjika prema Tehničkom  školskom centru ispod sjedišta SAS-a. Stvar se direktno  ne tiče graditelja već Grada  Zadra kao vlasnika od kojeg je  investitor kupio zemljište.
Kako nam je na naš upit  odgovorio Predsjednik suda  Marijan Bitanga, u tijeku je  odlučivanje o ponavljanju postupka u ovom predmetu. Riječ je o predmetu-parnici  Grada Zadra, kao tužitelja  protiv 58 tuženika radi utvrđivanja prava vlasništva nad  sedamnaest katastarskih čestica na području k.o. Zadar.  Zadar je u naznačenom predmetu tužio tih pedesetak osoba tražeći upis prava vlasništva nad zemljom. Sud je  pravomočno okončao predmet u ovoj parničnoj stvari  prvostupanjskom presudom  kojom se Grad Zadar upisao  kao vlasnik nad zemljištem.  Riječ je, dakle, o zemljištu na  kojem su u međuvremenu nikle zgrade i stanovi manje više  i prodani.
No u međuvrmenu je četrdesetak ljudi iz dotičnog predmeta, koji su živi i zdravi, a  očito su za sud ispali nepostojeći, saznalo zato a da prethodno kad su bili tuženi o  tom nisu imali informaciju.  Uzeli su odvjetnički ured iz Zagreba da ih zastupa i zatražili odnosno podnijeli prijedlog za ponavljanje postupka.
– U tijeku je postupanje  suda s tim u vezi, aktualno se  uređuje pitanje valjanosti zastupanja pojedinih punomoćnika stranaka, od kojih se  pribavljaju punomoći, jer za  sada nisu bile uredne, stoji u  dopisu Predsjendika suda Marijana Bitange Zadarskom listu.
– Kako su neke od stranaka  inicirale i pitanje ocjene zakonitosti provedenog postupka, sudska uprava odmah je  nakon zaprimanja njihove pritužbe istu prosljedila nadležnom državnom odvjetništvu koje aktualno ispituje  osnovanost prituživanja.
Ovaj predmet mogao bi dakle otvoriti pravu “Pandorinu  kutiju” kada je u pitanju gradnja i imovinsko pravni predmeti u Zadru, ali i šire.  Običnom građaninu ostaju  neke stvari nejasne. Naime  ako je Grad pokretao tužbe, u  ovom slučaju protiv preko 50  osoba i predmet na sudu  okončan, kako to da ih većina  o tome nije ništa znala. Zašto  kažemo većina? Jer koliko  doznajemo, preko 40 osoba  (točnije 44 ali ne znamo jesu li  sva ovlaštenje valjana) dalo je  ovlaštenje zagrebačkom odvjetničkom uredu da ih zastupa. A to je većina. Ponovno  otvaranje, odnosno ponavljanje postupka može to nadoknaditi. Ukoliko je bivša ledina  izgrađena, a netko je zemljište  platio, prodavatelj, dakle  Grad, trebat će obeštetiti  eventualne oštećene u predmetu. To sud može riješiti.
Ipak, ostaju pitanja .
Netko je trebao zastupati i  te osobe u prethodnom postupku. Sud je trebao i svjedoke. Neke su činjenice valjda  bile podloga prvostupanjskoj presudi. U tom dijelu je bitno  obrazloženje iz dopisa Predsjednika suda  o prosljeđivanju  pritužbi nadležom državnom  odvjetništvu.