Kalmeta: Europi isplativo i perspektivno, Hrvatskoj ne?

Slika korisnika admin
gazenica_kalmeta-basic
Zvonko KUCELIN
Božidar Kalmeta kao ministar potpisao je danas "neoborivi" projekt gradnje Gaženice

Izjave o Gaženici novog ministra pomorstva, prometa i veza Siniše Hajdaš Dončića uvelike se tiču sadašnjeg trenutka kao i prespektiva Zadra i Zadarske županije. Gaženica je, naime, najveći državni projekt koji se provodi na ovom području, a uz koji su u svojim izjavama i projekcijama razvoja čelni ljudi ovog područja, kako iz politike tako i gospodarstva, vezivali i razvojne projekcije cijelog kraja. Istovremeno Lučka uprava Zadar koja je formalni nositelj projekta već se peti mjesec nije ustrojila u novom sastavu. Naime, nakon promjene vlasti u zemlji, kako je i očekivano, izabrano je dijelomično novo vijeće, ali do konstituirajućeg sastanka nije došlo. Ivica Burić, ravnatelj Lučke uprave Zadar u odlasku je u mirovinu već mjesecima, stoga nas je zanimalo sadašnje stanje i njegovo mišljenje o ministrovim izjavama.

Burić najavio brzo umirovljenje

- Vijeće se još nije sastalo. Bio sam prekjučer na sastanku s ministrom i ne bih komentirao njegove izjave. Moje je bilo prenijeti informacije o stanju poslova i projekata u ovoj Lučkoj upravi, što sam i učinio. U svakom slučaju, pripremam skori odlazak u mirovinu, a o svemu tome možemo razgovarati potom, kazao nam je Burić.

Božidar Kalmeta, spomenut u izjavi ministra kao njegov prethodnik za čijeg je mandata Lučka uprava Zadar i Vlada RH stala iza projekta Gaženica, i svečano ga potpisala, kazao nam je:

- Europska investicijska banka pristupila je ovom projektu nakon što je uvršten u TEN-T, odnosno Transeuropsku prometnu mrežu (TNT), dakle kada je zadarski prometni pravac uvršten u nju. I Europska investicijska banka i Njemačka razvojna banka radile su svoje "feasibility" studije, odnosno procjene i studije isplativosti ulaganja u luku, odnosno ovaj prometni pravac i nakon prihvaćanja iskaza po kojem se radi o perspektivnom i isplativom projektu, odobrile kredite. Mislim da uvjerljivije nego da ja osobno zastupam interese Zadra ili ih stavljam u odnos spram drugih interesa, takav postupak govori za sebe, kaže Kalmeta.

Gaženica ide, Zadar besperspektivan?

Zadranima ostaje konstatacija ministra koji misli kako je ugovor o ulaganju u Gaženicu "moralno štetan", ali ga nije moguće razvrgnut, odnosno da će se projekt vrijedan 220 milijuna eura kredita ovih dviju razvojnih i bankarskih institucija uz državno jamstvo provesti, čemu treba dodati 16 milijuna eura državnog novca. Ministar dakle misli da je ugovor legalan ali - štetan, odnosno da je studija isplativosti - prenapuhana.

 S ministrom bi se bilo lako složiti kad bi promet ostajao na postojećoj razini, ali je studija i investicija rađena na bazi očekivanja rasta prometa i u perspektivi Zadra i valorizacije novih europskih prometnih pravaca.

 No, mimo Gaženice koja je (sadašnji projekt) u funkciji trajektnog, kruzerskog i eventualno RO-RO prometa, ministar spominje i projekte razvoja kontejnerskih terminala i generalnog tereta - dakle onog što se odnosi na teretnu luku u Gaženici, a ne trajektni terminal. Spram toga se izrazito negativno određuje.

Kako kontejnerski terminal (ni onaj manji niti veći, tek ucrtan u projekcije) nismo ni dobili, a mislili su u Lučkoj upravi eventualno ih kandidirati prema fondovima EU, za pretpostaviti je da od toga neće biti ništa, jer bez suglasnosti viših vlasti nema ni apalikacije prema fondovima.

Dakle, Gaženica će se nastaviti. No, ukoliko zadarska politička i gospodarska javnost ministra ne uvjeri u suprotno, službeni će stav ostati da je ovo u teretnom smislu - besperspektivna luka.

Uz nju, autocestu i brzu cestu, postojeće kapacitete i prostor luke pa i prostor Crnog, Zadar uvelike vezuje svoju razvojnu budućnost.

Perspektive zadarske luke

Ministar, koji je prekratko na tom mjestu, ponavlja staru tezu o perspektivnosti teretnih luka samo kada je riječ o Rijeci i Pločama. Svojevremeno je to pokazala nizozemska studija iz 90-ih godina prošlog stoljeća, dok je za ostale luke predvidjela - putničko-turističku budućnost i simboličan udjel u teretnom prometu. Odnosilo se to i još se očito odnosi na Dubrovnik.

No, odnosilo se i na tzv. "srednjojadranski pravac" koji obuhvaća luke Zadar, Šibenik i Split. Ipak u međuvremenu imamo dva bitna događaja - izgrađen sustav autocesta koji u potpunosti valorizira ovaj pravac te (skori) ulazak Hrvatske u EU. Dakle, u projekciji luka za Hrvatsku apsurdno bi bilo razvijati ih pet ili šest, ali ako se radi o lukama za potrebe Europe, onda su moguće i drugačije računice, na bazi tretmana u sustavu Transeuropske prometne mreže.

Ne spominjemo šire, ali ove tri luke imaju za sobom i (moguću) željezničku vezu mimo očito zaostale Ličke pruge, a odnosi se to na Unsku prugu, koju već desetljeće nitko ne spominje, a kojom je nekad išlo 95 posto tereta s ovog područja.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno