Oskvrnuta Kalelarga, pojeo vuk magare

Ovim brutalnim činom potpuno je uništeno desetak ploča lavdarskog kamena koji je postavljen nakon bombardiranja Zadra u II. svjetskom ratu. Kroz godine su ga uglancale cipele njegovih građana i turista koji mu se dolaze diviti

Mnogi Zadrani su ogorčeni, a turisti iznenađeni od prije nekoliko dana dok prolaze Kalelargom, odnosno Širokom ulicom. S jednog na drugi kraj u širini od oko 70 centimetara kamene ploče su vidljivo, grubo i nepopravljivo uništene dok je nemarni radnik, a saznajemo da se radi o djelatniku Vodovoda, spajao priključak vode u radnju u kojoj su se donedavno prodavale cipele.
Kamene ploče su nakon ove nemarne intervencije u ulici koja je zaštitni znak grada, vraćene na mjesto i betonskim vezivom naknadno uklopljene u pod.
Ovim brutalnim činom potpuno je uništeno desetak ploča lavdarskog kamena koji je postavljen nakon bombardiranja Zadra u II. svjetskom ratu. Kroz godine su ga uglancale cipele njegovih građana i turista koji mu se dolaze diviti.
Radnik koji je obavljao radove činio je to usred bijela dana, pikamerom. Dizao je ploču po ploču, što se inače radi ručno, i nitko nije reagirao. Zaprepašćuje i činjenica da nakon prve uništene ploče nije stao, već je nastavio s uništavanjem ploča kao da nisu bitne, kao da su, u najmanju ruku, u podu neke staje a ne na najsjajnijoj gradskoj ulici.
Mlikota: Nema nikakvog reda
Antonija Mlikota sa Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru šokirana je prizorom koji ju je prije nekoliko dana dočekao na Kalelargi.
– Zapravo je šokantno vidjeti da se to događa u današnje vrijeme kada mislimo da je svijest o važnosti i potrebi zaštite kulturnih dobara na visokoj razini. Gotovo je nevjerojatno da si netko može uzeti za pravo na ovakav način devastirati javno dobro, te ploče je netko jednom isklesao a građani Zadra su svojim novcima platili te iste kamene ploče, kao i njihovo postavljanje i održavanje tijekom godina. Neodgovornost prema povijesnoj jezgri je nažalost opća pojava, automobili i kamioni se voze po Kalelargi u svako doba dana, očito je da nema nikakvog reda, odnosno ako i postoji on se ne poštuje. Sami sadržaji na toj našoj najvažnijoj ulici u povijesnoj jezgri su na određeni način devastirali i Kalelargu i povijesnu jezgru, u njima život polako umire. Umjesto živosti kakva je uobičajena za centar grada građanima i posjetiteljima se noću nudi pogled na zatvorene banke i pokoji fastfood, umjesto najživopisnije ulice dobili smo Wall Street, zaključuje Mlikota.
O svemu je obaviještena i glavna zadarska konzervatorica Anastazija Magaš, a reagirao je i predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Darko Franceschi, no do njih nismo uspjeli doći do zaključenja broja. Zadarski list će svakako nastaviti pratiti ovaj slučaj.

“Rušilački pohodi u povijesnoj jezgri”

Antonija Mlikota dovršava doktorski rad u kojem se bavi obnovom i razvojem Zadra nakon bombardiranja u Drugom svjetskom ratu.
– Kalelarga je prije bombardiranja bila žila kucavica građanskog života, na njoj se nalazio čitav niz trgovina i ugostiteljskih objekata, od luksuznih trgovina tekstilom, prodavaonica umjetničkog zanatstva i satova, trgovina duhanskim proizvodima do slastičarnih, kavana, caffea i na kraju luksuznog Grand hotela s velikom kavanom koji se nalazio ispred zvonika sv. Stošije u palači Bonaldi. Danas je Kalelarga otužan primjer kako se i najljepša ulica u gradu može pretvoriti u beživotno gradsko tkivo u kojem se nitko ne zadržava duže od prosječne šetnje ili kupovine pizze ili sladoleda, što je izgleda postalo osnova naše turističke ponude. Svijetli primjer u povijesnoj jezgri su prostori oko ulica Stomorice i sv. Nedjeljice gdje se dobrim, moglo bi se reći “zadarskim” razmišljanjem vlasnika, odabirom sadržaja i autohtonom ponudom oživio i osmislio jedan, do tada poprilično zamrli dio povijesne jezgre. Mislim da ovakve rušilačke pohode u povijesnoj jezgri treba sankcionirati iznimno velikim novčanim kaznama ali i plaćanjem troškova povratka u prvobitno stanje od strane onog tko je štetu i napravio.