Od 13 najsađenijih sorti grožđa na svijetu osam i ovdje sadimo

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Neka vas ne začudi da za dvije ili tri od prvih pet sorti grožđa na svijetu niste čuli
Kyoho, Cabernet Sauvignon i Sultanina su tri najsađenija grožđa na svijetu, a tek je Sauvignon vinski, a slijedi brat mu Merlot, pa Tempranillo i Airen gotovo samo španjolski, pa najrašireniji - Chardonnay, i tek tu imamo našu poveznicu
Zadarski list
Cabernet Sauvignon je najsađenija vinska sorta na svijetu izvorno iz Bordeauxa

Nakon objava posljednjih svjetskih podataka o vinogradima i svjetskoj vinskoj proizvodnji, potrošnji i trgovini osvrnut ćemo se na sorte grožđa i njihovu zastupljenost u svjetskim vinogradima, kazati par riječi o svakoj i vidjeti gdje smo tu mi, a pod mi mislimo na vinogradarstvo u Zadarskoj županiji. Odradit ćemo to u nastavcima.

Korišteni podaci Međunarodne organizacije za lozu i vino, kao i drugi izvori, navode grožđe uopće, dakle ne samo vinsko, pa će vas neke sorte i njihov plasman iznenaditi. I to počevši od najraširenijeg grožđa na svijetu.

Kyoho - japanska križanjem stvorena sorta zavladala svijetom

Kyoho je rezultat japanskih napora na selektiranju vinove loze otpočetog pred 2. svjetski rat. Ova sorta grožđa je 
rezultat umjetnog križanja između američke sorte Ishihara wase (iz roda Vitis labrusca) i sorte Centennial (iz sorti Vitis vinifera) stvorena 1945. i intenzivno se uzgaja od 1950. godine. Kyoho znači "velika ili velika planina", po planini Fuji, a i cilj je bio stvoriti velike bobice, pa njegove ljubičaste bobice uhvate 12 do 14 grama, veličinu manje šljive. Stolno je odnosno konzumno mesnato grožđe s visoki udjelom šećera, a rodi 12 do 15 tona po hektaru. Najuzgojenija je sorta na svijetu, a većina od 90% je u Kini, te Japanu i Koreji.

Cabernet Sauvignon - crni vinski car

Cabernet Sauvignon je najsađenija vinska sorta na svijetu izvorno iz Bordeauxa nastala prirodnim križanjem Cabernet Franca i Sauvignona Blanca, a po roditeljima nosi ime i prezime. Sorta kasnog pupanja i dugog sazrijevanja karakteristično malih bobica i skromna roda (makar ne uvijek) od svega 2 do 14 t/ha. Zahvaljujući tipičnim aromama, posebno ljubičice i paprike (posebno ako je rano brano, a to mu je roditeljsko nasljeđe od Cabernet Franca), odnosno šumskog bobičastog voća. Zbog visokih sadržaja tanina se najčešće miješa, a izvorno u Bordeuxu vino istog imena je kupaža (cuvee) Cabernet Sauvignona, Merlota, Cabernet Franca, a dopušteno je još ubaciti Malbec i/ili Petit Verdot. Jednosortno su ga počeli proizvoditi prvenstveno vinari Novog svijeta. Pogodan za starenje, posebno u bačvama (i Barriqueu) gubi biljne, a razvija složenije okuse. Zauzima 4% površine svjetskih vinograda, Najviše ga je u Kini, Francuskoj, Čileu, Sjedinjenim Državamama... Osobno, od onih u Hrvatskoj, najboljim smatram ravnokotarski, makar ga ima u svim vinogorjima.

Sultanina - prastara zobatica nadmašena kreiranom

Sultanina je drevna bijela sorta grožđa porijeklom iz Afganistana mali ovalnih bobica pogodnih za sušenje (grožđice) i konzum, makar se pomalo (mahom u Turskoj ali i SAD-u) koristi i za vino. Tamo se koristi i za destilat odnosno raki (turska riječ odakle svima na Balkanu naziv rakija). Prinosi između 20 i 80 t/ha, a uzgaja se na Bliskom Istoku (Turska, Iran, Irak, Afganistan, Pakistan) i Srednjoj Aziji (Uzbekistan, Turkmenistan, Tadžikistan), gdje je zovu Kishmish. Bila je u prošlom stoljeću najraširenija sorta na svijetu ali je, posebno zbog ubrzane sadnje prethodnih dviju sorti u Kini, pala na treće mjesto.

Merlot - svjetski kolonizator

Sorta crnog grožđa iz Bordeauxa nastala prirodnim ukrštanjem istih roditelja kao i Cabernet Sauvignon, dakle Cabernet Franca i Sauvignona Blanca, zbog zauzetosti imena dobila je naziv prema malom kosu (ptici) zbog sjajne crne boje, a identificira se kroz 18., a opisuje i ubrzno koristi od 19.st. Makar je Caberent sađeniji, Merlot je zbog popularnosti svog vina najrašireniji na svijetu i sadi se - svugdje odnosno u 37 zemalja. Ranopupajuća, ranocvjetajuća i srednjeg vremena zriobe, ranorodna je, odnosno kod nas u Kotarima prva crna sorta. Zbog toga je 8. travnja od mraza nešto postradala, no malo u usporedbi s Bordeuxom gdje se štete cijene do 30% iz istog razloga. Jedno od najpopularnijih vina svijeta, prvo kojeg će ev, i Francuzi raditi jednosortno od bordoških sorti, jer s manje tanina daje ugodnije vino od subrata Caberneta. U Bordeauxu i regiji Midi daje između 6 i 11 t/ha, kod nas u kamenim tlima manje. U Hrvatskoj se prvi sadio u Istri, po Drnišu i Vrgorcu, sad ga ima svugdje, U nas u Nadinu ne toliko zastupljen kod prvih sadnji koliko granach crni, ali su ga nakon Korlata mnogi masovno sadili. Istarski je elegantniji odnosno "manje moćan" i na kontinentu nam daje vrsna slična vina. Ovdašnji je robusniji, ekstraktniji izraženijih tanina ali ugodnog balansa kiselina koje znaju neutralizirati 15 i 16 pa i 18 (?!) posto alkohola (Božo Bačić je zbog toga ubacio marašku, a Šimi Škaulja su ga zbog tog svojevremeno vratili s Decantera jer kao da je likersko vino ala Porto) u tom mu mogu konkurirati tek naši Merloti s Dunava. Tržište svijeta je sklonije elgantnijim sa recimo 13- 14% alkohola. Na 3% je ukupne svjetske površine pod vinovom lozom.

Tempranillo - španjolski vladar drugima nezanimljiv

Ova sorta crnog grožđa i vina iz Španjolske je peta na svijetu, i makar ga nešto ima u 17 zemalja svijeta malo migrira van Španjolske, koja proizvodi 88% svjetskog Tempranilla. Rana je sorta, dobre rodnosti, a većina dobrih španjolskih Tempranilla ne izlazi na tržište prije 3, 5 i više godina odležavanja. U toplim klimatskim uvjetima daje duboko obojena vina s visokim udjelom alkohola, a niska kiselost, što zna biti problem.

Airen - grožđe koje napuštaju

Sada na 252,000 ha, sa 306,000 - 2004, kada je bio najsađenije grožđe na svijetu, makar se sadi gotovo jedino u Španjolskoj (22% španjolskih vinograda), ipak je još najraširenija bijela vinska sorta, Bujna i plodna sorta visokog prinosa daje blago mirisna i tanja bijela vina, odnosno destilate. Najviše ga je u regiji La Manche.

Belina - vinski Kazanova hrvatskih korijena

Gouais blanc ili Weißer Heunisch bijela je sorta grožđa koja se danas rijetko uzgaja, ali je važna kao "vanbračna majka" Chardonnaya. Ime Gouais potječe od starog francuskog pridjeva "gou", pogrdnog izraza za seljačko.

U Njemačkom "hunsko" za razliku od "francusko", koje podrazmjevala otmjenost (nobl), znači drugorazredna "divljačka" vina.

Zna se da je Gouais u srednjovjekovlju bio široko sađen u središnjoj i sjeveroistočnoj Francuskoj. Koristilo se za jednostavna, kisela bijela vina, a uzgajalo na nepovoljnim parcelama siromaha, dok su visoko cijenjeni pinot crni ili sivi sađeni na padinama. Kao vino seljaštva, da ne kvari vina plemstvu i kleru, po Burgudniji se i zabranjivalo saditi ga. No, sađen u dodiru s Pinotom crnim križenjem je izrodio - Chardonnay.

DNK otisci provjereni na Sveučilištu Davis u Kaliforniji 1990-ih od strane prof. Carole Meredith su to otkrili. Seljačina Gouais na tom nije stao već je križanjem stvorio francuske sorte: Aligoté, Aubin vert, Auxerrois, Bachet noir, Beaunoir, Blaufränkisch, Franc Noir de la-Haute-Saône, Gamay Blanc Gloriod, Gamay noir,... "Seksalo" se i po Njemačkoj najviše s Tramincem pa je rodonačelnik Räuschlinga, Rrizlinga i Elblinga. Križanjem s Chenin blancom, proizveo je Colombard, Balzac blanc i Meslier Saint François, a s Bastardom (Tressot) proizveo je Genouillet....

Tako je "seljačina" ili "huniš" predak većini plemenitog ili "frankiš" grožđa. Jedna teorija kaže da je to grožđe koje je Galima dao Marcus Aurelius Probus odnosno Prob (rimski car 276-282), koji je bio iz Panonije (kao ljubitelj vina poništio Domicijanov dekret o zabrani uzgajanja grožđa sjeverno od Alpa). Druga hipoteza tvrdi da potječe iz Hrvatske, makar Međunarodni katalog sorti Vitis trenutno navodi da potječe iz Austrije, što bi trebalo protumačiti kao "vjerojatno da potječe negdje iz srednje Europe", odnosno bivšeg Austrijskog carstva (slična je greška s prenosom Zinfandela iz carskog vrta u Beču u New York, a na kraju se otkrilo da je naš Tribidrag ili Crljenak).

U Francuskoj ga zbog filoksere više nema, osim u zbirci u Montpellieru, dakle genskoj bazi.No, dok je tamo muzejska zanimljivost u Moslavini smo ga se lijepo napili, a gazda se pohvalio sa "5 sa panja". Ja pitam "kila?" Litara - odgovori mi?! Ta je rodnost i bila razlog da ga seljaci s malo zemlje, a velikim apetitom za vino, sade po Burgundiji, makar pili kiseliš. Danas se nastoji vratiti hrvatski ponos na Belinu, kako joj glasi naše ime i porijeklo, posebno u Zagorju. Priznat ćemo, dok nismo shvatili da je "Kazanova" ili najveći vinski šarmer na svijetu, često smo je zvali Štarjerska belina. Sad je Štajercima ne damo ni pod razno.

Chardonnay - bijeli vinski kralj

Chardonnay je bijelo grožđe iz Burgundije i najsnažniji je kolonizator, raširen u 41 zemlji svijeta. Prema genetičkim istraživanjima (Carole Meredith) Chardonnay je nastao prirodnim križanjem Gouais Blanca s Pinotom crnim (Noir), a o tom ćemo nešto kazati jer je "po majci Hrvat". Osjetljiv na proljetni mraz jer rano krene i sazrije (u nas i sredinom kolovoza). Male bobe i grozdovi daju vrhunsko vino, aromatično i svih stilova (normalna i pjenušava, do žestica) sa paletom aroma ovisno o klimama vinograda (od svježih jabuka i bresaka i proljetnog cvijeća do tropskog voća, suhog voća, oraha ili maslaca,...). Rodi od 3 do 10 t/ha. Danas je raširen jednosortni i etiketiran imenom (rjeđe u Francuskoj koja ostaje vjerna svojim nazivima poput Chablis i sl.). Uspjeti sa Chardonnayom znači biti spreman za pokoriti svijet - sjetite se Mikea Grgića koji je bio enolog Chateau Montelena i osvajanja Pariške presude 1976., s boteljom koja je sad u Smithsonianu s njegovom torbicom s kojom je došao iz Hrvatske i čuvenom beretom. Šampanjac od njega najčešće se označava kao Blanc de Blancs (jer od ostale dvije sorte radi se bijeli od - crnih sorti - mlinarskog i klasičnog cnog Pinota).

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno