Papin posjet – poruka mira i tolerancije

Ne kažem da su oni koji se susreću s Papom a priori dobri, ali ne znam zašto bi netko bojkotirao njegov dolazak. Neka pitaju sebe i svoju savjest kuda nas vode ili kuda bi nas odveli. Kad se slavi 20 godina Hrvatske vojske, oni uokolo banče, kad dolazi Sveti Otac, njih nema, ističe Lončar

Cijela zemlja se priprema za dolazak pape Benedikta XVI. Priča se o troškovima posjeta, mjerama osiguranja, prometnoj regulaciji u Zagrebu, tisućama vjernika i značenjem njegova dolaska u Hrvatsku. Javnost su iznenadili i navodi da Zoran Milanović, čelnik najveće oporbene stranke, kao i Vesna Pusić, Radimir Čačić i Damir Kajin, neće doći na susret Pape s uglednicima iz političkog, kulturnog, znanstvenog i diplomatskog života u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Podmetanja
Zadarski političari govore o tome što znači dolazak Pape u Hrvatsku.
Željko Lončar (HDZ) kaže da je dolazak Pape u bilo koju zemlju generalno uistinu velik događaj.
– Posebice kad se radi o Hrvatskoj čije stanovništvo, koliko god neki to htjeli omalovažiti, čini 85 posto katolika. Papa nosi poruku mira i ljubavi i treba li nam išta osim toga? Papa nam dolazi već četvrti put. Papa je bio u Jeruzalemu, susreo se s rabinima, sa svima se susreće. Ne kažem da su oni koji se susreću s Papom dobri, ali ne znam zašto bi netko bojkotirao njegov dolazak. Neka pitaju sebe i svoju savjest kuda nas vode, ili kuda bi nas odveli. Kad se slavi 20 godina Hrvatske vojske, oni uokolo banče, kad dolazi Sveti otac, njih nema, ističe Lončar.
Svetko Šarić (SDP) pak smatra da se dolazak Benedikta XVI. treba gledati na dva načina – kao dolazak državnika i kao dolazak vjerskog vođe.
– Kao kod dolaska svakog državnika, Hrvatska treba učiniti sve da ga dočeka dostojanstveno. Kao državu, Hrvatsku treba zanimati da njeguje dobre odnose sa svakom zemljom, a pogotovo s Vatikanom koji je bio uz nas kad nam je najviše trebalo i priznao nas među prvima. Mislim da se dolazak Pape kao vjerskog vođe, državu ne bi trebao ticati. To je stvar vjernika i njihova odnosa s Papom i oni to trebaju na svoj način obilježiti. Isto je i s odlukom oporbenih čelnika da ne dođu na susret. Ako su pozvani kao oporbeni čelnici, kao dio protokola, to je u redu. Ali, kako nisu ni inače dio protokola kod dolazaka državnika, ne vidim zašto bi bili sad. S druge strane, oni koji su od njih vjernici, po svojoj savjesti odlučuju hoće li doći ili ne, a oni koji nisu – ne vidim razlog zašto bi došli na susret s Papom, kaže Šarić.
Protokolarni gafovi
Kako kaže Irena Devčić Buzov (HSS), dolazak Pape u Hrvatsku znači jako puno.
– Dolazak vrhovnog poglavara katoličke crkve u zemlju s velikim brojem vjernika izuzetno je važan događaj. To se organizira za građane, a ne za zemlju, i za njih će to biti veliki dan. Susret Pape s uglednicima iz društvenog života ne bi se trebao uspoređivati s predizbornim okupljanjem, s niti jedne strane. Taj susret se ne smije spuštati na taj nivo. Ako netko iz nekog razloga ne može doći, u redu. Ukoliko netko nije vjernik, to je njegova osobna stvar. Ali čisto iz kurtoazije, bio bi red da čelnici oporbenih stranaka dočekaju Papu, isto kao što bi dočekali židovske ili muslimanske poglavare, rekla je Devčić Buzov.
Đani Bunja (HSP) kaže da je dolazak Pape Hrvatskoj i njenom narodu potreban.
– Papa donosi poruku mira i tolerancije, univerzalnu poruku koju i onaj tko nije katolik može slijediti. On je moralna vertikala globalnog društva. Tema njegova posjeta je obitelj, koja je osnova društva, a suvremeni život, potraga za instant rješenjima, manjak strpljenja i upornosti, današnju obitelj itekako ugrožava, kaže Bunja.
Bunja dodaje da su odluke nekih oporbenih čelnika da ne dođu na susret s Papom nevjerojatne, za njih kontraproduktivne, a na posljetku krajnje nekulturne i necivilizirane.
Vesna Sabolić (HNS) kaže da je za hrvatske građane vjernike dolazak Pape veliki događaj i ima značenje koje nadmašuje sve oblike ovozemaljskih tumačenja.
– Za Hrvatsku, kao državu s većinskim katoličkim stanovništvom, dolazak Pape ima prije svega praktično značenje. Dolazak Pape ima i diplomatsko značenje i nadam se da će to Hrvatska znati iskoristiti. Što se tiče eventualnih protokolarnih gafova, oni nisu nikakva novost i očito im je cilj imputirati oporbi. Protokolarne pozive za susret s Papom, predstavnicima civilnog društva, političkih stranaka, znanosti i kulture trebalo je poslati na vrijeme i prema svim protokolarnim uzusima. Pitanje o tome hoće li se političari, pa bili oni i predsjednici stranaka, susresti s Papom mimo protokola ne bi trebalo zanimati nikoga, jer u privatnoj sferi svi su građani isti, ističe Sabolić.