OSPICE U Zadru mirna epidemiološka situacija

Nakon što su prije par dana u Splitu i Solinu potvrđena dva slučaja ospica, koje su u Dalmaciju "uvezene" iz Sarajeva, kod tri člana obitelji jednoga od oboljelih, 39-godišnjaka iz Solina, pojavile su se sumnje na nove slučajeve ove vrlo zarazne bolesti.

Tko ima povećan rizik od obolijevanja?
Prije točno godinu dana veći broj zaraženih od ospica u Dubrovniku potaknuo je žitelje ove najjužnije županije na povećano cijepljenje djece, no ono je i dalje na razini cijele države nezadovoljavajuće, odnosno u nekim županijama nisu dosegnuti kriteriji procijepljenosti od 95 posto populacije. Kakva je situacija na području Zadarske županije kad je u pitanju ova visokozarazna bolest upitali smo dr. Jagodu Šarunić-Gulan, spec. epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo Zadar.
– Na zadarskom području vlada mirna epidemiološka situacija, a posljednjih godina nije zabilježena niti jedna epidemija ospica, što govori o zadovoljavajućoj stopi procijepljenosti u Zadarskoj županiji, kaže dr. Šarunić-Gulan, te naglašava da je dobra procijepljenost najbolji jamac sigurnosti građana od pojave ove nimalo bezazlene dječje bolesti.
– Cijepljenje je jedina zaštita od ospica koje se brzo prenose kapljičnim putem, odnosno izravnim dodirom s bolesnikom, najčešće preko sluznice dišnih putova i očne spojnice, navodi dalje zadarska epidemiologinja, te kaže kako su od ospica ili morbila najugroženije upravo necijepljene osobe.
U povećanom riziku od obolijevanja, doznajemo dalje, su i imunokompromitirane osobe neovisno o dobi, neimune trudnice, te djeca mlađa od šest mjeseci čije majke nisu cijepljene niti su preboljele ospice prije trudnoće, a ospice mogu biti posebno opasne i kod osoba starije životne dobi.
Inače, inkubacija bolesti iznosi prosječno 14 dana (7 do 18 dana), a osoba je zarazna četiri dana prije izbijanja osipa i još četiri dana nakon izbijanja osipa.

Do danas nije pronađen lijek
– Bolest se manifestira povišenom tjelesnom temperaturom, konjunktivitisom, hunjavicom, kašljem i karakterističnim makulopapuloznim osipom po koži i bukalnoj sluznici (tzv. Koplikove pjege). Od trećeg do sedmog dana bolesti izbija osip, najprije na licu, pa na trupu i ekstremitetima, nakon čega se može javiti sitno perutanje kože. Kod oboljelih od ospica mogu se razviti i komplikacije, što produljuje vrijeme oporavka, ali može dovesti i do težih zdravstvenih posljedica. Komplikacije mogu biti od upala srednjeg uha i pluća, do najtežih, a to su upala srčanog mišića (miokarditis) i središnjeg živčanog sustava (najčešće encefalitis odnosno upala mozga). Također, komplikacije se češće javljaju u osoba mlađih od 5 i starijih od 20 godina, kaže još dr. Jagoda Šarunić-Gulan. 
Za ospice do danas nije pronađen lijek, a svi poznati antivirusni lijekovi su na virus morbila nedjelotvorni, te je održavanje visoke procijepljenosti stanovništva, a ona iznosi 95 posto, od presudnog značaja jer se cijepljenjem ne štiti samo pojedinac koji je primio cjepivo nego i cjelokupna populacija, odnosno stječe se kolektivni imunitet.