Zadarski hotelijeri kao iznimka?!

Zadarska županija ima primjereno mjesto na listi najvećih hrvatskih turističkih tvrtki s Turisthotelom, Borikom i Ilirijom u prvih 21 tvrtki u državi – Borik spada u vrh zemlje prema rastu prihoda od 60 posto, ali sa znatnim gubitkom, dok su Turisthotel i Ilirija sačuvali prihod na istoj razini, ali bitno uvećali dobit
Zadarski, odnosno hotelijeri Zadarske županije priskrbili su nam u ovogodišnjim osvrtima raznih analitičara zapaženije mjesto nego ga gospodarstvo Zadarske županije ima u globalnim pokazateljima.
Naime, dok je 19 ovdašnjih tvrtki ušlo u red 1.000 najvećih u zemlji u 21 turističkoj tvrtki u zemlji tri su ovdašnje.
To zahvaljujemo trima najvećima, a to su Turisthotel, Borik i Ilirija.
Valja odmah kazati da je to i očekivano. Naime, Zadarska županije ima važan udjel u cjelokupnom hrvatskom turizmu i ugostiteljstvu jer odrađuje 10 do 13 posto ukupnog nacionalnog turizma.
Ono što je ipak pozitivna iznimka od općih gospodarskih kretanja je da su hotelijersko turističke tvrtke skočile na ljestvicama 1.000 najvećih u zemlji. Štoviše i Ilirija je, recimo, ušla u ovaj pregled. To nije u tolikoj mjeri rezultat rasta prihoda ovih tvrtki koliko pada prihoda svih ili većine drugih u zemlji. U slučaju trojke iz Zadarske županije Turisthotel je sačuvao lanjski prihod, Ilirija ga blago uvećala, dok je Borik skočio gotovo 60 posto u iskazanom prihodu. Govorimo o godini u kojoj su prihodi tvrtki u zemlji padali neki kažu deset, a neki i više posto. No dogodilo se to i u vremenu u kojem je prema anketnom iskazu Hrvatske narodne banke ukupan prihod Hrvatske od turizma pao za gotovo 15 posto. Pokazalo se da su snažniji hotelijeri uzeli ipak svoj dio ili čak povećali udjel u tom smanjenom turističkom prihodu. Dakle, da su turisti za smještaj i prehranu i osnovne pakete usluga ostavili približno isto ili čak više novca nego lani, a da su padovi očito zabilježeni kod ugostitelja, suvenirnica, trgovina, izleta, odnosno drugih pratećih djelatnosti ili manjih subjekata do privatnog smještaja i slično.
Definitivno je tako bilo i ovdje.
Zadarska je županija dodatno, a kontroverzna i iznimka kada je u pitanju iskaz takvo očuvanih ili uvećanih prihoda i – dobiti. Turisthotel je u takvoj godini uspio vrlo zamjetno uvećati dobit u brutu i do 50 milijuna. Iliriji je također pošlo za rukom znatno uvećati dobit do 10,8 milijuna. Kontroverza je s Borikom koji je za razliku njih iznimno visoko uvećao prihode, ali je imao izrazito negativan iskaz – gubitak od 18 milijuna.
U cjelini hrvatskog turizma pokazatelji s takvim kontroverzama nisu lani bili uobičajeni. Naime, unatoč lošijoj godini većina snažnih turističkih tvrtki uspjela je djelatnost dovesti do toga da je iskaz gubitaka u odnosu na iskaz dobiti smanjen.
Vraćajući se polaznim tezama konstatiramo da su u teškoj godini hotelijeri iako pogođeni uspjeli zadržati i uvećati svoje značenje za nacionalnu ekonomiju, koliko svojom žilavosti toliko padanjem svih u njihovu okruženju.
 

Zadarska trojka

Prva hrvatska turistička tvrtka prema prihodu je Rovinjska Maistra nadomak pola milijarde, ali s iskazanim gubitkom nadomak 50 milijuna. Slijedi Rivijera Poreč sa 456 milijuna i 13 milijuna kuna dobiti. Najveći gubitaš bili su Hoteli Novi s minusom od 121 milijun na 84 milijuna prohoda, Sunčani Hvar sa 100 milijuna prihoda i gotovo 63 gubitka te Babin Kuk sa 57 milijuna minusa uz 150 prihoda. Vrlo dobri su Plava Čaguna Poreč sa 416 milijuna prihoda i 58 dobiti, odnosno Istraturist Umag sa 375 milijuna prihoda i 49 dobiti. Zadarski Turisthotel u toj konkurenciji 11. je tvrtka u turizmu u Hrvatskoj sa 171 milijun kuna prihoda i sam vrh zemlje s preko 50 milijuna bruto dobiti. Borik je pak 12. u turizmu zemlje po prihodu od gotovo 150 milijuna kuna, ali i sa 18 milijuna gubitka. Ilirija je na 21. mjestu sa 90 milijuna i gotovo 11 milijuna kuna dobiti.