Čak 96 posto tekstilnog otpada u Hrvatskoj i dalje završava na odlagalištima, što svjedoči o velikom problemu lošeg gospodarenja otpadnim tekstilom. Unatoč Pravilniku o otpadnom tekstilu i obući, koji je na snazi već nekoliko godina, a kojim se određuje da sve trgovine koje prodaju tekstil i obuću, a veće su od 400 metara četvornih, moraju imati spremnike za ovakvu vrstu otpada, tek malobrojni Zadrani na ovaj se način rješavaju tekstilnog otpada. Umjesto donošenja stare odjeće u trgovine koje prihvaćaju otpad od tekstila, najveći broj građana odjeću koju više ne koristi baca u smeće zajedno s kućanskim otpadom.
Nije važno u kakvom je stanju roba,važno da je čista
– Nije rijetkost da nam kupci donose staru odjeću, ali još uvijek ima puno onih koji ne znaju za takvu mogućnost. Iako za svaku vreću donesenog tekstila kupac dobije popust od 15 posto mnogima ni to nije dovoljno da nam donesu stari tekstil već ga radije bacaju u smeće, doznajemo u jednoj trgovini popularnog odjevnog brenda u Supernovoj, gdje kažu kako njihov popust vrijedi dulje vrijeme, pa se kupcima isplati u nekoj od sljedećih kupovina dobiti novi proizvod po povoljnijoj cijeni. U trgovini napominju kako se navedeni popust ipak ne može iskoristiti za već snižene artikle, a vrijedi samo za jedan račun. Također, prodavačica ističe da nije važno u kakvom je stanju donesena odjeća niti koje je marke već je važno jedino da je od tekstila, a trebala bi biti i čista iz higijenskih razloga.
– Nisam znala da se može u trgovinu donijeti stara odjeća. Ono što više ne nosim, a očuvano je doniram Crvenom križu, kaže jedna Zadranka i dodaje da će sljedeći put sobom donijeti barem jednu vreću odjeće. Ipak, i oni koji znaju za ovu mogućnost, doznajemo od jednog od kupaca, ne žele sobom u kupovinu, kako kaže, »tegliti« punu vreću odjeće.
Ponovna upotreba
Inače, današnja tekstilna industrija jedna je od najbrže rastućih u svijetu i proizvodi velike količine otpada koji se može iskoristiti kao sirovina za neke druge industrije, poput građevinarstva, prometa, zrakoplovstva itd. Ostaci starih odjevnih predmeta koriste se u mnoge svrhe, primjerice, za izradu raznih vrsta industrijskih krpa za čišćenje, izolacijskih materijala i drugih proizvoda. Tekstil koji ne može ponovno biti upotrijebljen ili se iskoristiti za proizvodnju krpa različite namjene, obradom odnosno miješanjem s drugim materijalima koristi se za izradu novih proizvoda poput zvučne i toplinske izolacije, punjenje za madrace, u autoindustriji i dr.
S obzirom da ogromne količine odjeće u cijelome svijetu završavaju na otpadu zahvaljujući modnim diktatima koji utječu na stalnu kupovinu i brzu potrošnju odjeće, prikupljanje otpadnog tekstila putem trgovina, jedan je od načina kako bolje gospodariti ovom vrstom otpada. Navedimo još kako će se novim EU direktivama do 2025. tekstilni otpad u zemljama članicama EU morati obvezno prikupljati i razvrstavati.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
Zatvoreni dio
Vlada razriješila gospićkog gradonačelnika Karla Starčevića, vodi ga Vladin povjerenik
Kultura
Pjesnička večer
Editi Vlahov dodijeljena nagrada »Joja Ricov«
Scena
Zsa Zsa
Domaća pjevačica kroz suze: Cijeli život nisam dobro, jako sam tužna osoba
Županija
Ponešto za svakoga
USKRS U PAGU: Povodom blagdana TZ i Grad pripremili bogat program
KK Zadar
ABA liga, 25. kolo
Košarkaši Zadra ostali bez važnih bodova u srazu s FMP-om
Županija
U POLA SATA
Nin opet poplavljen!
Županija
TURIZAM NA OTOCIMA
PROFESORICA ČUKA: “Vir je ekstremni primjer pretjerane i nekontrolirane gradnje”
Zadar
TUŽNA VIJEST
Preminuo fra Josip Vrdoljak, višegodišnji gvardijan i župnik u Zadru
Zadar & Županija
NOVI SKANDAL
Skoro 5 milijuna eura moćnom zadarskom HDZ-ovcu za privatni hotel
Zadar
PANEL RASPRAVA