Dalmacija je postala meka za sve ljubitelje mora

U Galeriji ‘Arsenal’ otvorena je u subotu navačer izložba Ane Krleža „Naves nostrum II”. Na izložbi gostuje Jaroslav Kaderžabek, a izložba ostaje otvorena do 21. kolovoza.
– Dalmacija je postala meka za sve ljubitelje mora, vjetra, jedara, i na ovim slikama vidimo najljepše prizore; bijele jarbole i jedra uronjena u plavetnilo Jadranskog mora. To su jedrenjaci, fregadoni, marsiliane, manzere, leuti, škune, brikovi, trabakuli, condure croatice, koče, remorkeri, sagene, liburni koji su plovili dijelom prostranog plovnog puta kojeg su već poznavali argonauti, kazala je otvarajući izložbu prof. Rebata Peroš, pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije.
Ana Krleža svoje motive, kako drveća i maski, tako i brodova izrađuje složenom, te kombiniranom tehnikom. Osnovna faza je tehnika kaširanja, višeslojno lijepljenje papira, rižinog, ručno rađenog, čime stvara deblji, čvršći i elastičan materijal, koji je podatan za savijanje i konstruiranje motiva u trodimenzionalna i višesložno građena tijela. Druga faza se odnosi na bojanje akrilnim bojama, lakom, te dodavanje aplikacija i detalja. Oni su trodimenzionalni, ali su jednom stranom pričvršćeni na čvrstu podlogu, drvenu ili mediapan ploču. Tehnika je njen osobni izum, te u likovnom smislu nema naziv, jer je nešto između slike i skulpture; slika, jer ju je moguće objesiti na zid, te ima okvir i trodimenzionalni motiv, tj. reljef. Stoga je kao naziv prihvaćena složenica pikto-reljef. Njihova posebnost u trodimenzionalnosti, a isto tako i dugotrajan i složen proces nastajanja, daju im posebnu i visoku vrijednost. Brodovi, koji su njezin ipak najzastupljeniji motiv, izabrani su od mnogobrojnih tipova jedrenjaka iz flote starohrvatskih brodova na jedra, koji su kroz povijest plovili Jadranom.
Jarsolav Kaderžabek po struci je drvni tehnolog, a svoju vještinu crtanja prenosi na živopisna platna, te oživljava bojom u tehnici ulja ili akrila. Maštom preoblikuje različite tipove brodova, te ih smješta u njemu najdraži pejzaž – more, piše u umjetniku Slavodar Rojbaž navodeći kako se Kaderžabek okušao i u keramici i maloj plastici, te dodaje:
„Jaroslavovi motivi brodova su najčešće izvedeni u malom formatu, a obiluju detaljima što plijeni promatračevu pažnju i zadržava pogled u pomnom proučavanju. U svojoj osobnoj igri i istraživanju blizu-daleko, kadriranju, svoj interes za brodove nam predočuje gotovo filmski, dokumentaristički, dok nam, u suprotnosti tom formalističkom pristupu, sve tipove brodova dočarava kao simpatične prikaze, kao karakterne likove iz Baltazarovih crtića”.