Općina Vir prijavila 568 slučajeva nelegalnog građenja

Lani je izdano više od tri tisuće naloga za rušenje, a Zagreb i Split nose 40 posto bespravne gradnje. Najveći graditeljski nered je na otoku Viru
Svakoga dana u protekloj godini nadležne inspekcije izdavale su u prosjeku 8,4 rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene građevine ili njezinog dijela. Takvih rješenja u 2009. godini izdano je nešto više od tri tisuće. U istom razdoblju građevinski inspektori obavili su 13.670 inspekcijskih pregleda, stoji u godišnjem izvješću Uprave za inspekcijske poslove za 2009. godinu.
“Realizacija programa uklanjanja nezakonitih građevina nastavljena je u 2009. godini, a radi se prvenstveno o građevinama koje su izgrađene ili se grade u zaštićenom obalnom području, te na području druge namjene kao što je poljoprivredno zemljište ili kao što su visokovrijedne šumske površine”, stoji u godišnjem izvješću inspekcijskih službi Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Najčešće bespravne rekonstrukcije
Prijava nezakonite gradnje ujedno je bila i najčešći razlog zbog kojeg su se građani obraćali građevinskoj inspekciji. U predmetnoj godini građevinska inspekcija MZOPUG-a zaprimila je 6.415 takvih prijava, a u više od polovice slučajeva inspektorima su se žalili građani.
Gledajući po područnim jedinicama, najveći broj prijava bespravne gradnje inspektori su zaprimili na zagrebačkom (1.291 prijava) te na splitskom području (1.279 prijava). Prijave bespravne gradnje u ova dva grada čine više od 40 posto ukupnih prijava takve vrste. Najveći graditeljski nered, što je široj javnosti već poznato, prisutan je, čini se, na otoku Viru. Isti zaključak može se izvući i iz činjenice da je općina Vir u prošloj godini prednjačila po broju prijava bespravne gradnje. “Virska jedinica” lokalne samouprave, naime, prijavila je čak 568 slučajeva nelegalnog građenja.
“Utvrđeno je kako se u najvećem broju slučajeva radi o prijavama rekonstrukcija postojećih građevina, gradnji manjih objekata ugostiteljske namjene te gradnji pomoćnih građevina, navodi se u izvješću Uprave za inspekcijske poslove.
Inspekcijske službe, također, bilježe da se zbog priliva stanovništva i unutarnjih migracija u Hrvatskoj pokazala “potreba za ubrzanom izgradnjom novih te proširenjem postojećih stambenih i drugih prostora”. Potreba za povećanjem ekonomske dobiti, a posebno želja za brzim bogaćenjem doveli su do nekontrolirane gradnje, posebno u priobalnom području te su u jednom trenutku ozbiljno ugrozili prirodne resurse Jadranskog obalnog područja i zaprijetili njenom nekontroliranom “betonizacijom”, navodi Uprava za inspekcijske poslove nadležnog ministarstva. U izvješću stoji i iskazana potreba za daljnjim ekipiranjem inspekcijskih službi te podsjetnik da diplomirani inženjeri građevine, odnosno visokokvalificirane osobe sličnih profila koje bi mogle raditi u inspekcijskim službama, ne luduju za poslom u ovoj državnoj službi, prije svega jer u privatnom sektoru mogu ostvariti kudikamo veća primanja nego na nezahvalnom poslu inspekcijskog nadzora u korist države.