MIGRACIJSKI SALDO U Zadarsku županiju doselilo 419 stanovnika više nego je iselilo

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
Iz Hrvatske se i dalje više iseljava nego u nju doseljava
Dok su lani samo tri županije imale pozitivan ukupan migracijski saldo, ove godine ga ima devet županija. Najviše se stranaca doselilo u Istarsku i Splitsko-dalmatinsku županiju, a u Zagrebačkoj je najviše domaćih doseljenika
Zvonko KUCELIN
Zbog raznih razloga zadarski kraj privlačan je za doseljavanje stranim državljanima, ali i Hrvatima

U 2019. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 37.726 osoba, a u inozemstvo se odselilo 40.148 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -2 422. Ipak, dok su lani samo tri županije imale pozitivan ukupan migracijski saldo, ove godine ga ima devet županija. Najviše je doselilo stanovnika izvana u Splitsko-dalmatinsku i Istarsku županiju, a te dvije županije imaju i najveći ukupan migracijski saldo, odnosno u te dvije županije je najviše osoba doselilo i iz inozemstva i iz drugih krajeva RH. U Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj bilo je i najviše migracija unutar županija, a iz drugih županija najviše je doselilo stanovnika u Zagrebačku županiju. Pokazuju to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najpozitivniji saldo Zagreba

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2019. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imala je nakon grada Zagreba (3697 osoba) i ove godine Istarska županija u koju je više uselilo nego odselilo 1757 osoba, u Splitsko-dalmatinskoj 1286 osoba, Dubrovačko-neretvanskoj 1116 osoba, Zadarskoj 419, Krapinsko-zagorskoj 311, Primorsko-goranskoj 229, Varaždinskoj 18 i Ličko-senjskoj 11 osoba.
Pokazatelji su to puno bolji nego lani, jer ove godine devet županija ima pozitivan ukupan migracijski saldo, a lani je to imalo svega tri županije – Istarska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska. Lani je tako primjerice Zagrebačka županija imala više od 400 iseljenih nego doseljenih, Primorsko-goranska nešto manje od 400, Krapinsko-zagorska županija i Splitsko-dalmatinska preko 250 više iseljenih nego doseljenih, Varaždinska preko 350, Ličko-senjska preko 100…Ove su godine te županije u plusu.
U 2019. iz inozemstva se doselilo 26,2 posto hrvatskih državljana i 73,8 posto stranaca, a odselilo se 80,8 posto hrvatskih državljana i 19,1 posto stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan je udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje. Od ukupnog broja doseljenih osoba u RH, 31,9 posto osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba, najviše osoba odselilo se u Njemačku (48,0%).

Najviše doseljenih iz BiH

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (77,3%). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (57,8%). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,3%).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2019. najveći su udio imali grad Zagreb (20,3%) i Splitsko-dalmatinska županija (11,7%). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio grad Zagreb (18,1%).
Vidljivo je da je najviše osoba iz inozemstva doselilo u županije uz obalu, štoviše, sva jadranske županije imaju pozitivan vanjski migracijski saldo, a najveći Splitsko-dalmatinska i Istarska županija. Ipak, više useljenih od iseljenih u inozemstvo imale su i dvije županije kontinentalne Hrvatske – Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija. Zagrebačka je imala razliku od tek sedam više iseljenih u odnosu na useljene osobe iz inozemstva.

Obalne županije privlačnije

U Splitsko-dalmatinsku je više izvana doselilo 1700 osoba, 1395 u Istarsku županiju, u Dubrovačko-neretvansku 1300, Zadarsku 228, Krapinsko-zagorsku 222, Primorsko-goransku 184, Šibensko-kninsku 60, Ličko-senjsku 38, dok je u Varaždinsku iz inozemstva uselilo 24 osoba više nego iz nje odselilo.
Što se tiče unutarnje migracije, U 2019. mjesto stanovanja unutar RH promijenilo je 71.790 osoba. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar zemlje bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,9%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,8 posto. Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2019., najviše osoba (42,5%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,6 posto osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 19,9 posto osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2019. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Kod unutarnjih migracija, preseljenje među županijama, predvodi spomenuta Zagrebačka županija s pozitivnim saldom od 1047 osoba, slijedi Krapinsko-zagorska županija u koju je doselilo 89 više osoba nego iselilo u druge županije, u Primorsko-goranskoj ta je brojka 45, u Zadarskoj 191, dok je u Istarsku doselilo 362 više osoba iz drugih županija, nego što je iz nje odselilo u druge županije.
Odnosno, od ukupno dvadeset županija te grada Zagreba, međužupanijski pozitivan ukupan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je pet županija i grad Zagreb. (Lidija Kiseljak/zupan.hr)


ZADAR PRIVLAČAN ZA DOSELJAVANJE

U Zadarsku županiju se u 2019. godini iz inozemstva doselilo 228 osoba više nego je iz nje odselilo u druge zemlje. Ova županija zadržala je i pozitivan migracijski saldo u u selidbama između stanovnika hrvatskih županija, odnosno u nju se doselio 191 stanovnik više nego se odselio


MUŠKARCI VIŠE MIJENJAJU DRŽAVE NEGO ŽENE

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (77,3%). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (57,8%). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,3%)

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno