U posljednje četiri godine u lučku infrastrukturu uloženo 150 milijuna kuna

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Krešimir Laštro, županijski pročelnik za pomorsko dobro, more i promet, o investicijama ŽLU-a
Autor: 
Trenutačno najveća investicija ŽLU-a, a ujedno i prvi projekt izgradnje luka financiran EU sredstvima u RH, je izgradnja Trajektne luke Tkon. Ukupna vrijednost ovog projekta je 32,5 milijuna kuna od čega su EU sredstva 27,7 milijuna kuna. Dovršetak ovog projekta očekujemo kroz narednih mjesec dana, govori pročelnik Laštro
Velimir BRKIĆ
Nautičari sigurno brode i u doba pandemije

Zahvaljujući sigurnosti koju pruža turistima, već je prošle godine bilo jasno kako će nautički turizam ostvariti najbolje rezultate u uvjetima pandemije, a statistički podaci potvrdili su te pretpostavke. Kako ističe Krešimir Laštro, pročelnik županijskog Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet, u segmentu luka nautičkog turizma Zadarska županija je među vodećima. Ističu se i značajna ulaganja kojima se stvaraju uvjeti za siguran i kvalitetan pomorski linijski prijevoz.
Između ostalog, pročelnik Laštro objasnio je Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Lučke uprave za luke županijskog i lokalnog značaja koju je potvrdila Vlada RH.

Najotporniji nautički turizam

- Naime, prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku o kapacitetima i poslovanju luka nautičkog turizma u 2020., od ukupno 185 luka nautičkog turizma u RH, u našoj županiji nalaze se 54 luke nautičkog turizma, što uključuje marine, sidrišta, privezišta i suhe marine. Također, površinom akvatorija namijenjenom za nautički turizam naša županija je s 1,2 milijuna m2 najveća nautička destinacija, dok s kapacitetom od ukupno 4233 veza prednjači u ukupnim kapacitetima, govori Laštro.
Kapaciteti luka nautičkog turizma rezultirali su direktnim prihodima u 2020. godini, kako saznajemo od Laštre, u iznosu od oko 171 milijun kuna, što je za 6,4 % manje u odnosu na 2019. godinu kada je ostvareno oko 183 milijuna kuna, dok je indirektne prihode nautičkog turizma teško i procijeniti.
- Pad prihoda očekivano je zabilježen u svim županijama, no kada uzmemo u obzir ostale turističke sektore, a i druge gospodarske grane, evidentno je da se nautički turizam pokazao kao najotporniji odnosno da su u ovo »pandemijsko vrijeme« došle do izražaja sve prednosti koje ovaj vid turizma pruža, naglašava Laštro i dodaje da kod prihoda ne smijemo zanemariti i javne prihode, odnosno prihode koje od naknada za koncesije ostvaruju i Državni proračun, a i proračuni županija i gradova, odnosno općina na čijim se područjima nalaze luke nautičkog turizma.
Kako nastavlja, ukupni iznos naknada za koncesije luka nautičkog turizma na području naše županije je oko 4 milijuna kuna, a radi se o namjenskim sredstvima koja se opet ulažu u pomorsko dobro kroz planove upravljanja pomorskim dobrom županije i gradova, odnosno općina.
- Županijska skupština Zadarske županije u travnju prošle godine donijela je Odluku o posebnim mjerama za korištenje proračunskih sredstava Zadarske županije u cilju prilagodbe uvjetima u vrijeme epidemije koronavirusa koja se, između ostalog, odnosila i na sve koncesije na pomorskom dobru davatelj kojih je Zadarska županija. Odredbe čl. 3. navedene Odluke donesene su u cilju pomoći gospodarskim subjektima koji su ovlaštenici koncesija na pomorskom dobru uslijed štete uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, tumači Laštro.

Sidrišta

Dakle, kako je nedvojbeno da pandemija bolesti COVID-19 utječe na gospodarstvo u cijeloj Republici Hrvatskoj, a time i u Zadarskoj županiji, ovom mjerom se tijekom 2020. godine nastojalo dati poticaj za zadržavanje radnih mjesta i rješavanje problema nelikvidnosti onima kojima se poslovna aktivnost smanjuje uslijed pandemije.
- Imajući u vidu mjere za sprječavanje širenja zaraze koronavirusom koje su u vrijeme donošenja Odluke bile na snazi, a uslijed kojih su gospodarske aktivnosti bile svedene na minimalnu razinu, i činjenicu da se nije moglo prognozirati u kojem trenutku će doći do normalizacije, ocijenjeno je kako će se predloženim mjerama postići cilj, a to nakon proteka vremena te analiza i reakcija gospodarskih subjekata možemo i potvrditi, govori Laštro.
Osim toga, značajan iskorak napravljen je u dijelu koji se odnosi na nautička sidrišta, gdje su u cilju zaštite okoliša i uvođenja reda u uvalama u kojima je velik nautički promet, kroz koncesije osigurali infrastrukturu i sadržaje za nautičare te trenutačno imaju 38 nautičkih sidrišta.
- Radi se o uvalama atraktivnim za nautičare, a za koje su prostornim planovima osigurani uvjeti za realizaciju sidrišta, na način da se kroz minimalan utjecaj na okoliš osigura kvalitetna infrastruktura za nautičare. Pored ovih sidrišta za koja su već dane koncesije, u postupku imamo i šest novih. Za četiri sidrišta po provedenom natječaju nismo dobili ponude. Radi se o dva sidrišta na otoku Ugljanu-Guduće i Kobiljak, uvali Sv. Ante na Pašmanu te uvali Jaz na otoku Molatu, dok je postupak za sidrište Silba-Mul i Tkon-Triluke u tijeku, saznajemo do Laštre koji dodaje da će ponoviti postupke za sidrišta u kojima nisu dobili ponude te, ukoliko se pokaže interes, s tim zaokružiti sustav sidrišta na području naše županije, odnosno pokriti sve lokacije planirane županijskim prostornim planom.
A osim lokacija planiranih županijskim prostornim planom, dodaje Laštro, sidrišta se mogu planirati i gradskim, odnosno općinskim prostornim planovima te se tako mogu riješiti problemi nedostatka vezova za vrijeme ljetne sezone.

Drage - novo nautičko središte

Nove investicije i novi projekti, najavljuje Laštro, očekuju nas i kod marina.
- Nedavno ste mogli vidjeti kako smo odabrali koncesionara za izgradnju Marine Drage. Radi se o marini do 200 vezova u koje odabrani koncesionar planira uložiti gotovo 63 milijuna kuna. Ugovor o koncesiji je potpisan i prema najavama koncesionara, početak radova možemo očekivati čak i do kraja ove godine. U kombinaciji s investicijom ŽLU u javni dio luke u mjestu Drage, možemo s pravom najaviti kako će Općina Pakoštane, odnosno naselje Drage ubrzo postati novo nautičko središte u našoj županiji, ističe Laštro.
A kada je riječ o novim investicijama u nautičke luke, uskoro očekuju početak radova i na izgradnji Marine Povljana, za koju je također dana koncesija.
- Naime, postupak izdavanja dozvola je, prema informacijama od koncesionara, pri kraju te ubrzo i ovdje možemo očekivati početak radova. Radi se o marini kapaciteta do 200 vezova s benzinskom postajom za koju projekt predviđa visoku razinu uređenosti i kvalitete, kazuje Laštro.
Pored navedenih, u planu je i davanje koncesije za Marinu Pašman kod koje u prvom postupku nisu dobili koncesionara, no u suradnji s Općinom Pašman pripremaju ponovljeni postupak te se Laštro nada da će i u ovom slučaju dobiti kvalitetnu ponudu za realizaciju projekta.

Najveća lučka uprava u RH

Vlada RH dala je suglasnost na Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Lučke uprave za luke županijskog i lokalnog značaja koju je donijela Županijska skupština Zadarske županije na sjednici održanoj 14. prosinca 2020., a kojom se utvrđuje obuhvat lučkog područja za luke: Pridraga (Lučki bazen 1 i Lučki bazen 2), Ugljan-Batalaža (Ugljan-Batalaža, Lučki bazen Sjever i Lučki bazen Sušica) i Ugljan-Kobiljak (Ugljan-Kobiljak i Lučki bazen Lučica); proširuje obuhvat lučkog područja za luke: Biograd (Biograd i Lučki bazen Jaz), Ist/ Široka, Ist/Kosirača (Lučki bazen 2), Lukoran (Lukoran i Lučki bazen Mali Lukoran), Sutomišćica, Dobropoljana, Silba/Mul, Mandre, Zadar/Jazine, Sukošan (Sukošan, Lučki bazen Donje more i Lučki bazen Punta), Zaton – uvala Dražnik, Privlaka – uvala Loznica (Lučki bazen 2 i Lučki bazen 3) i Ljubačka vala (Lučki bazen Ljubački Stanovi); smanjuje obuhvat lučkog područja za luke: Sestrunj/Kablin, Muline (Muline, Lučki bazen Skrača i Lučki bazen Guduće), Ugljan /Selo, Čeprljanda, Poljana, Preko (Lučki bazen 1, Lučki bazen 2 i Lučki bazen 3), Ošljak, Privlaka (Privlaka, Lučki bazen Mletak i Lučki bazen Bilotinjak), Nin, Sestrunj - uvala Hrvatin i Sv. Petar.
Pročelnik Laštro detaljnije je obrazložio Odluku.
- Za upravljanje lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja Zadarska županija osnovala je Županijsku lučku upravu Zadar koja sada upravlja s ukupno 113 luka otvorenih za javni promet koje imaju ukupno 142 lučka bazena, od čega je 8 luka županijskog značaja i 105 luka lokalnog značaja čime je ujedno i najveća lučka uprava u RH. Od navedenog broja luka, 26 je luka s javnim prijevozom u linijskom obalnom pomorskom prometu, odnosno luka na državnim trajektnim, brodskim i brzobrodskim linijama. Nedavnom Odlukom Vlade RH potvrđena je ranija Odluka Županijske skupštine Zadarske županije o izmjenama i dopunama odluke o osnivanju ŽLU, odnosno o izmjenama i dopunama lučkih područja luka županijskog i lokalnog značaja. Navedenom Odlukom proširuje se nadležnost Županijske luke uprave Zadar na tri nove luke s pripadajućim lučkim bazenima i utvrđuje se njihov obuhvat, tumači Laštro i dodaje da se također proširuje obuhvat 13 postojećih luka, dok se za 11 postojećih luka smanjuje obuhvat lučkog područja.

Jaz u Biogradu

Proširenja i smanjenja lučkih područja kojima upravlja Županijska lučka uprava Zadar izrađena su u koordinaciji s jedinicama lokalne samouprave radi usklađivanja s prostornim planovima općina i gradova te razvojnim planovima jedinica lokalne samouprave.
- Proširenjem su obuhvaćena ona područja koja se u stvarnosti koriste kao lučka područja, a izvan su lučkog sustava, dok se smanjenje lučkog područja odnosi na područja druge prostorne namjene. Luka Pridraga, luka Ugljan-Batalaža i luka Ugljan-Kobiljak prethodno su razvrstane Naredbom o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Zadarske županije kao luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, objašnjava Laštro.
Kako dodaje, najvažnija prinova pod okriljem Županijske lučke uprave je Jaz u Biogradu, lučki bazen s gotovo 600 vezova, za koji su kroz izmjene i dopune prostornog plana Grada Biograda na Moru ostvareni preduvjeti za osiguranje komunalnog veza za građane grada Biograda na Moru.
- Drugo značajnije proširenje imamo na Silbi, gdje pod upravljanje ŽLU-a dolazi lučki bazen Silba Mul, koji je nažalost proteklih 5 godina bio bez upravljanja i s dosta velikim problemima oko održavanja reda. Ovdje smo u suradnji s Gradom Zadrom, odnosno kroz izmjene prostorno-planske dokumentacije ostvarili preduvjete kako za rješavanje komunalnih vezova, tako i mogućnost alternativne luke u slučaju nevremena za linijski promet, a i mogućih kapaciteta za nautičare u tranzitu. U luci Zadar-Jazine, nadležnost Županijske lučke uprave proširena je od mosta na sjevernoj strani uz Branimirovu obalu, sve do Marine Zadar što znači da će benzinska postaja namijenjena nautičarima biti pod upravom ŽLU-a, a u režimu koncesije, kaže Laštro.

Sanacija luke Silba Žalić 10 milijuna kuna

Osim samog pomorskog prometa, velik dio aktivnosti Županijske lučke uprave odnosi se na projekte gradnje i održavanja lučke infrastrukture pa je samo u periodu od 2017. do 2021. u lučku infrastrukturu uložila gotovo 150 milijuna kuna.
- Trenutačno najveća investicija ŽLU-a, a ujedno i prvi projekt izgradnje luka financiran EU sredstvima u RH, je izgradnja Trajektne luke Tkon. Ukupna vrijednost ovog projekta je 32,5 milijuna kuna od čega su EU sredstva 27,7 milijuna kuna. Dovršetak ovog projekta očekujemo kroz narednih mjesec dana, govori pročelnik Laštro.
Neke od investicija Županijske lučke uprave Zadar su uređenje obalnog pojasa u luci Drage Dugovača (19.675.963,10 kuna bez PDV-a), projekt sanacije luke Silba Žalić (10.116.556,35 kuna), sanacija lukobrana i mola u luci otvorenoj za javni promet Vinjerac (3.535.505,75 kuna), uređenje luke Pag (6.314.632,51 kuna), sanacija dijela rive i gata u luci Pakoštane (1.800.000,00 kuna s PDV-om) i sanacija operativne obale luke Lukoran (1.404.455,56 kuna).
- Kroz investicije u lučku infrastrukturu osiguravaju se uvjeti za siguran i kvalitetan pomorski linijski prijevoz koji je naročito bitan za povezanost naših otoka, a paralelno se nastoji osigurati i dovoljan broj komunalnih vezova, zaključuje pročelnik Laštro.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)