Arbanas: Nije Sanader jedini koji je rat iskoristio za svoju osobnu korist

Ako je naš “susjed” do jučer živio skromno, a sada odjedanput ima zavidan bankovni račun i ergelu vozila, malu flotu brodova, puste nekretnine i slično, a isti taj ne može objasniti odakle mu sva ta imovina, onda je nedvojbeno tko je on, kaže Ivica Arbanas, predsjednik zadarske HVIDRA-e

Podizanjem uskočke optužnice prošli tjedan bivši premijer  Ivo Sanader postao je prva osoba u  Hrvatskoj koja će biti kazneno gonjena za stjecanje imovinske koristi, odnosno zbog ratnog profiterstva. Kako na tu optužnicu gledaju oni koji su od 1990. pa do  1995. godine s puškom u ruci stali  na branik sada 21 godinu nam stare  Domovine i čija krv je utkana u  njezine temelje, doznajemo u razgovoru s predsjednikom i potpredsjednikom zadarske HVIDRA-e,  Ivicom Arbanasom i Klaudijom Vidaićem.
Sanader nije jedini profiter
– Iako je jedini do sada optužen za  ratno profiterstvo, svi mi znamo da  on nije jedini koji je rat iskoristio za  svoju osobnu korist. Zna se dobro  tko su ti ljudi, a posebice na lokalnim razinama. Ako je naš “susjed” do jučer živio skromno, a sada  odjedanput ima zavidan bankovni  račun i ergelu vozila, malu flotu  brodova, puste nekretnine i slično, a  isti taj ne može objasniti odakle mu  sva ta imovina, onda je nedvojbeno  tko je on. Na žalost, pred takvim se  stvarima zatvaralo oči u samim  počecima. Neki ljudi, od kojih se  pojedini nikada nisu ni vratili, otišli  su 90-ih na bojišta i branili svoju  domovinu, a drugi su punili svoje  džepove i materijalno osigurali ne  samo sebe, već i nerođenu unučad.  Da se već tada procesuiralo ratno  profiterstvo, odbijanje mobilizacijskih poziva i slično, danas bi Hrvatska sasvim drugačije izgledala –  kaže predsjednik zadarske HVIDRA-e, Ivica Arbanas, ističući kako  se nada da ovaj Sanaderov slučaj  neće ostati usamljen. Njegov zamjenik Klaudio Vidaić mišljenja je da  je ovo samo politikanski potez kojim se rješavaju unutarstranački odnosi.
– Poznavajući društveno-političke prilike koje se kod nas u svih  ovih 20 godina nisu promijenile,  čisto sumnjam da će se bilo što  bitno dogoditi ili promijeniti dok se  god ne promijeni vlast. Zakoni su  jasni, ali se ne provode, a kada se  nešto i pokrene, do sada se pokazalo da su to unutarstranački ili  međustranački obračuni. Remetinec je pun, samo je pitanje što će na  kraju biti. Građani trebaju znati da  je put od kaznene prijave i optužnice do pravomoćne sudske presude dugotrajan. Svaki put pred  same izbore ljude se plaši “crnim i  crvenima”, a zapravo se oni trebaju  bojati lopova. Nema ni “crnih” ni  “crvenih”! Njihove boje su odavno  izblijedile. Nemaju oni ni nacionalnih, ni vjerskih uvjerenja, već  samo onih opipljivih – materijalnih –  slikovito opisuje Vidaić hrvatsku  političku scenu žaleći što mladi hrvatski intelektualci i studenti ne  poduzmu nešto i što se, kako je  rekao, bore za “pijat fažola više”,  umjesto za opće dobro i da budu  ona “treća snaga” koja će preuzeti  kormilo države. Dosadašnju hrvatsku vlast Vidaić u svom metaforičkom stilu opisuje kao lošu nogometnu momčad od kojih je jedan  tim na terenu, a drugi na klupi.
– Ako jedan igrač izađe, a zamijeni ga onaj s klupe, a ako ni taj  nije kvalitetan, a onda je na terenu  situacija ista – zaključuje Vidaić.  Njegov kolega Arbanas smatra kako  je zapravo sramotno da ti ljudi koji  su očiti ratni profiteri sudjeluju u  vlasti, na koji god to način bilo, te da  ih se danas zove “uglednim građanima”.
– Sram ih bilo, jer dok su neki od  nas ginuli i krvarili po ratištima oni  su krali. Ljudi na ratištima mislili su  da jednako kao i oni koji daju sve od  sebe s puškom u ruci u obrani  Domovine, tako rade i oni koji su  ostali u takozvanim radnim obvezama u gradu. Međutim, kada su se  vratili s ratišta vidjeli su da njihovih  radnih mjesta više nema, da su  razgrabljene tvornice i rasprodane.  Danas govorimo o recesiji i krizi, a  zapravo, kako uopće možemo biti u  krizi kada nemamo tvornica i ništa  ne proizvodimo – pita se Arbanas  napominjući kako ipak ne želi potpuno ugasiti nadu da će Sanader i  ostati jedini tužen za ratno profiterstvo, te da će na red doći malo  po malo svi koji to zaslužuju.
Devedesetih podignute brojne  optužnice
A konkretno u Zadru, tih ratnih i  poslijeratnih godina procesuirani  su neki ljudi, a gotovo da nema  tvrtke koja nije prošla obradu policije i odvjetništva zbog manjih ili  većih malverzacija tijekom privatizacije. Da je to tako, potvrdio nam  je i glavni Županijski državni odvjetnik Ivan Galović koji i danas  obnaša tu dužnost. U ta poslijeratna  vremena u gospodarskim krugovima moglo se čuti: “nisi pravi gospodarstvenik ako te Galović nije  tužio”, a on sam to komentira riječima:
– Da, došlo je to i do mene. Ja  samo mogu reći da sam radio po  Zakonu i da sam učinio sve što je  bilo u okviru mojih ovlasti. U to  vrijeme mi smo u Zadru utužili  veliki broj takvih slučajeva, no moram reći kako krajnji ishod većinom  za nas nije bio povoljan. Neki su  slučajevi donošenjem Zakona o privatizaciji 1997. godine otišli u zastaru, no za to ja nisam odgovoran –  kaže Galović naglašavajući kako i  danas stoji iza svih svojih odluka i  optužnica iz tog vremena.
Paljevinu njegova automobila u  to vrijeme na parkiralištu nedaleko  od Hotela Zagreb, nije želio komentirati, kao ni mogućnost povezanosti upravo s ljudima koje je  zbog gospodarskog kriminala optužio. Napomenuo je samo kako on  nije jedini pravosudni djelatnik kojem je u to vrijeme automobil zapaljen i koji je primao prijetnje, no  ni o ostalim pojedinačnim slučajevima nije želio govoriti. Svoj posao  je, ističe, radio u sukladu sa Zakonom, a jednako radi i danas.  Hoće li neki od slučajeva iz tih  vremena po modelu Sanaderove optužnice biti reprocesuirani, kaže,  također nije njegova nadležnost.

Znamo tko su, ali im ništa ne možemo

Na temu ratnog profiterstva u Zadru razgovarali smo i s tri bivša zaposlenika u MUP-u koji su u ratno i poslijeratno vrijeme radili u zadarskom krimu, Odjelu gospodarskog kriminala. Sva trojica i danas se s gorčinom sjećaju određenih situacija i neugodnosti kroz koje su prolazili pa su stoga željeli ostati anonimni.
– Mi koji smo u to vrijeme pošteno odrađivali svoj posao i podnosili kaznene prijave protiv takvih ljudi, vrlo brzo smo se našli na odstrelu. Neki od nas premješteni su na druga radna mjesta, a neki su zapravo potjerani. Bilo je to vrijeme sveopće pljačke u kojoj su se pojedinci strašno obogatili. Danas ti ljudi iz sjene vladaju Zadrom – kaže jedan od naših sugovornika koji je radio na slučajevima privatizacije nekoliko zadarskih tvrtki. Isti kaže kako je dovoljno vidjeti tko je od prodaje tih tvrtki čija je vrijednost procjenjivana na jednu kunu, profitirao, tko je rasprodao zemljišta, utjecao na izradu prostornih planova, DPU-a i slično.
– Ti ljudi vladaju Zadrom, ali ne direktno, već svojim kapitalom. Danas su moćni i nerijetko su iz ratnih vremena stečeni kapital kasnije “oprali” kroz neke legalne poslove. I tko im sada što može. Oni su gospodari života i smrti koji slobodno mogu postaviti vrata kod Intermoda, Petrčana i Murvice i zaključati svoje vlasništvo”.

Dok je “nedodirljivih” Hrvatska ne može naprijed

Na Dan policije 1995. godine u prostoru diskoteke Saturnus slavila se akcija Oluja. Tamo su se, kaže naš sugovornik, koji je tih ratnih godina bio zaposlenik u MUP-u na poslovima gospodarskog kriminala, okupila sva “krema” grada Zadra. Žalosno je, kaže, bilo slušati kako tadašnji čelni ljudi policije neke od onih koje su tada pokušavali prijaviti zbog ratnog profiterstva, dižu u nebesa i dijele im javne hvalospjeve o tome kako su pomagali i financirali Domovinski rat. Situacija se, kaže, nije promijenila ni do danas jer se čelni ljudi postavljaju po političkoj podobnosti. Stoga, politička volja, a ne Zakon, određuju što i tko će se procesuirati, a tko je s druge strane nedodirljiv. Dok je god nedodirljivih, slažu se i čelni ljudi HVIDRA-e, Hrvatska neće krenuti naprijed.

Kaznene prijave podnesene, ali “leže” u ladicama

Rješenje za privatizaciju u Zadru moguće je riješiti po modelu optužnice koja je prije nekoliko dana podignuta protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera. Stotine kaznenih prijava podnesene su protiv pravnih i fizičkih osoba i samo ih treba, kažu naši sugovornici, bivši zaposlenici u Odjelu kriminalističke policije u Zadru, izvući iz ladica i ponovno aktualizirati.