Treba pripremiti programe koji će moći povući sredstava iz EU nakon 1. srpnja 2013.

U pet zajedničkih projekata pet je značajnih podprojekata Zadarske županije: Gospodarska zona Crno, Centar za mehatroniku i robotiku, Centar zdravstvenog turizma u Biogradu, Centar za baštinu, Nadbiskupski kompleks sa širim prostorom Foruma na listi za UNESCO, kao i projekt Sveto brdo

U  petak u kompleksu Punta  Skale u Petrčanima pored  Zadra, župani sedam jadranskih županija, koje čine Jadransku statističku regiju  okupili su se prevođeni  županom domaćinom Stipom Zrilićem te nakon razrade predstavili novinarima  projekte koje će doraditi i  kandidirati prema strukturnim fodnovima EU kada Hrvatska stupi u punopravno  članstvo.
To je tek dio projekata vezanih uz moguće financiranje iz EU pod skupnim programom Operativni program  – Regionalna konkurentnost.  Istaknuto je pet zajedničkih  projekata u kojima svaka od  županija ima svoje podprojekte, a objedinjuje ih niz  zajedničkih elemenata.
Prethodilo je tome niz susreta, prije svega predstavnika Razvojnih agencija svake od sedam županija. I sami  župani do sada su se nalazili  na ovoj razini, ali je ovo ipak  prvi sastanak župana sedam  županija Jadranske Hrvatske (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska,  Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska županija) na kojem su definirani  zajednički razvojni projekti  Jadranske Hrvatske, za financiranje iz Strukturnih  fondova u 2013./2014., kroz  Operativni program Regionalna konkurentnost.
Podjela Hrvatske na tri  statističke regije
– Riječ je o projektu Razvoj  tehnološke infrastrukture i  tehnoloških parkova, valorizacija kulturne baštine i  UNESCO gradova Jadrana,  Razvoj zdravstvenog turizma, Razvoj brdsko-planinskog turizma i Mreža poslovne infrastrukture, pojasnio je župan domaćin Stipe  Zrilić navodeći kako će svaka županija unutar zajedničkog projekta istaknuti  svoje podprojekte te nabrajajući one zadarske.
Zrilić je prethodno pojasnio kako je Hrvatska usvojila  Strategiju regionalnog razvoja te zakonska rješenja, a u  čemu je i podjela Hrvatske  na tri statističke regije, tzv.  NUTS 2 regije u čemu sedam  županija Jadrana nastupaju  zajednički. Svaka županija  ima svoju Strategiju regionalnog razvoja, a i Razvojnu  agenciju koje su kroz niz  susreta koordinirano sa  županima dogovarale ove  projekte. U ovom Operativnom programu koji je tek  jedan od pet kroz koji se  objedinjavaju i kandidiraju  projekti, naglasak je osim na  zajedništvu na – povećanju  regionalne konkurentnosti i,  naravno, razvitku. Zrilić je  na kasnija novinarska pitanja pojasnio i kako ovo nema  veze s administrativnim i političkim ustrojem Hrvatske  sa županijama kao jedinicama.
Sredstva se odobravaju  prema kvaliteti
Svrha je dakle, pripremiti  programe koji će moći povući  sredstava iz EU strukturnih  fondova nakon 1. srpnja  2013. kada Hrvatske postane  punopravna članica s pravom  raspolaganja tim sredstvima.  Kandidatura će dati prednost  onim projektima koji  izražavaju veći stupanj zajedništva, a u odnosu na lokalne i županijske projekte te  su kroz zajedničke regionalne projekte u koje se uklapaju  podprojekti pojedinih županija bliže uzimanju tih sredstava. I samo kandidiranje  pokazat će razinu sposobnosti za privlačenje sredstava  jer ravnomjernosti tipa administrativne podjele nema  već se sredstva odobravaju  srazmjerno kvaliteti. Dakle,  već smo u nadmetanju među  tri regije u zemlji. Ovdje su  objedinjeni projekti vrijednosti veće od 10-ak milijuna  eura te je ukupna težina približno 50 milijuna eura. Ova  ih regija može i ne mora dobiti, odnosno može dobiti tek  nešto od njih, a razina spremnosti i kvalitete projekata  određivat će krajnji rezultat.  Procedura je vrlo složena i na  njoj će trebati dosta raditi,  iako postoje iskustva zajedničkih istupa spram predpristupnih fondova.
Puno toga još nedorečeno
Na novinarska pitanja odgovorio je uz župana Zrilića  i župan Šibensko-kninske  županije Gordan Pauk.  Uglavnom na našu konstataciju kako se čini da nedostaje niz zajedničkih potrebnih i mogućih projekata  u industrijskom, pomorskom, prometnom i sličnim  segmentima, dok je ovdje  ipak naglašenije pitanje turizma i usluga pojašnjeno je  kako je ovo tek jedan od pet  Operativnih programa za zajedničko kandidiranje vezano uz regionalnu konkurentnost kako je i naslovljeno.
Sve će ove županije zajedno identične projekte raditi i u Operativnom programu  Promet , OP jačanja  upravnih kapaciteta, OP  Okoliš i energetika, OP Razvoj ljudskih potencijala, a  kod kojih se također ide na  sredstva strukturnih fondova. Ono što su župani istaknuli kod ovog Operativnog programa je da je tu  njihova autonomija maksimalna za razliku od ostalih  projekata kod kojih je ona  vezana uz nacionalne programe i projekte.
Dojam je da je još puno  nedorečenog, ali i da je posao  pokrenut blagovremeno te bi  do 2013.-2014. godine projekcije trebale biti razrađene  do faze kada mogu računati  na sredstva. Detalje svih projekata ne znamo, no onaj  segment vezan za Zadarsku  županiju kaže da su sve predradnje obavljene za Centar  za mehatroniku i robotiku, a  isto vrijedi i za Centar zdravstvenog turizma u Biogradu.  Dobar dio posla je obavljen  kod Centra za baštinu, kandidaturi Nadbiskupskog  kompleksa i Foruma za  UNESCO listu, puno smo  saznali o učinjenom oko Svetog brda kao i Gospodarske  zone Crno, za koju se nadamo da će srediti imovinsko-pravne i druge poslove, a  u konačnici vremena ima, a  zadaće se znaju.

Zadarski udio u projektima

Zadarska županija ima u općim zajedničkim projektima svoje podprojekte. Zadarska je županija  određena za nositeljicu (koordinatora) kada je u  pitanju projekt Razvoj zdravstvenog turizma te će u  njemu objediniti posao svih županija. Temeljna sastavnica Zadarske županije u tom projektu je Zdravstveno-turistički centar u Biogradu. U Valorizaciji  kulturne baštine i UNESCO gradova nisu, naravno,  tek sredine koje već imaju upis na listi UNESCO-a,  a zadarski je podprojekt Centar za baštinu, kao i  projekt vezan uz Nadbiskupski kompleks i Forum  na listi kandidata za UNESCO od 2005. godine. U  projektu razvoja brdsko-planinskih područja Zadarska i Ličko-senjska županija namjeravaju nastaviti s  projektom Sveto brdo koji je i do sada zajednički, a  već je ostvario sredstva iz EU fodnova. Kod mreže  poslovne infrastrukture iz ZD županije temeljna je  kandidatura Poslovne zone Crno i u prvom od navedenih projekata – razvoj tehnološke infrastrukture  i tehnoloških parkova Zadarska županija ide s projektom Centra za mehatroniku i robotiku – na tragu  studija istog naziva, postignuća koje na tom polju  ima i SAS Hstec odnosno LHT Metalni lijev, SAS  Strojogradnja i Zadarsko sveučilište.