Martin Baričević: I najsiromašnija općina državi daje više nego što dobiva!

Slika korisnika admin
regionalna podjela_regije

Javne špekulacije o tome kako će općine i gradovi koji bez pomoći državnog proračuna nisu u stanju opstati izgubiti dio svojih nadležnosti, te kako bi njihovi načelnici i gradonačelnici trebali raditi volonterski samo su, čini se, probni baloni. Mediji su, naime, prenijeli izjavu potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića o tome kako Vlada „ne planira ukinuti ekonomski neodržive općine, ali će im, srezati ovlasti i zadužiti ih samo za uređenje groblja, vođenje brige o rasvjeti, o seoskim putovima i cestama".

Promjene nakon izbora

Po Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi općine i gradovi obavljaju poslove koji se odnose na „uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima", a unatoč ministrovoj izjavi, u Ministarstvu još uvijek nisu određeni kriteriji po kojima će se rezati ovlasti jedinica lokalne samouprave temeljem njihovih ekonomskih pokazatelja, a jednako tako niti modaliteti preusmjeravanja tih ovlasti, kao što nije poznato ni hoće li isti kriteriji vrijediti i za područja posebne državne skrbi.

Kad je Zadarska županija u pitanju, polovica jedinica lokalne samouprave potpada pod područja posebne državne skrbi, a riječ je o gradovima Benkovcu i Obrovcu, te općinama Gračac, Jasenice, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Polača, Poličnik, Posedarje, Stankovci, Škabrnja, Zemunik Donji, Galovac i Pakoštane, te naseljima Babindub i Crno koja su administrativno dijelovi Grada Zadra. Jednako tako još uvijek nema ni odgovora na pitanje hoće li i kakvog utjecaja transfer ovlasti, sa siromašnih na bogatije općine, imati na raspoređivanje dijela poreznih prihoda koji su prihodi jedinica lokalne samouprave. Neslužbeno se može čuti kako bi odgovori na ova pitanja trebali proizići iz zajedničkog rada ministarstava regionalnog razvoja, uprave i financija, ali i kako promjene ne treba očekivati prije lokalnih izbora u svibnju sljedeće godine.

Vlada ne prejudicira rješenje

Iz službenog odgovora Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU jasno je tek kako će odgovori proizići iz dokumenata koji su trenutačno u izradi.

- Inicijativa o promjeni sustava nadležnosti i njihovog usklađivanja s realnim fiskalnim kapacitetom pojedinih jedinica lokalne samouprave, rezultat su rasprave koja se do sada vodila na Povjerenstvu za decentralizaciju Vlade Republike Hrvatske, u čijem radu sudjeluju i predstavnici udruga, jedinica lokalne i područne samouprave. Sada smo u fazi pripreme stručnih podloga i prijedloga, a s obzirom na ranije iskustvo i reference u radu na sličnim projektima posao je povjeren Ekonomskom institutu u Zagrebu. Pozdravljamo široku javnu raspravu što se vodi o ovoj tematici kao i dijalog sa svim dionicima. Vlada RH, međutim, ni na jedan način ne prejudicira bilo koje rješenje o kojima se špekulira u medijima. Prve rezultate studije očekujemo do kraja jeseni 2012. godine. Po završetku navedene podloge, moći ćemo govoriti o pojedinostima, stoji u odgovoru dostavljenom iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU.

- Nacionalno povjerenstvo za decentralizaciju sastalo se samo dva puta. Na jednoj od sjednica ovo jest bila tema rasprave i rasprava je vođena u smislu onoga o čemu je ministar Grčić i javno progovorio, ali nisu doneseni nikakvi zaključci. Izjavu ministra Grčića doživljavam kao jedno javno razmišljanje i očekujem da će se na sljedećim sjednicama rasprava nastaviti na konkretniji način, rekao je zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić koji je jedini član Povjerenstva s područja Zadarske županije.

 Prijedlozi Udruge općina

Udruga općina u RH u svibnju je predstavila Preporuke za izmjene i poboljšanje normativnog okvira za lokalnu samoupravu. Riječ je o dokumentu na stotinjak stranica gdje su izneseni obrazloženi prijedlozi za izmjenu čitavog niza zakona i podzakonskih propisa, a upravo bi ovaj dokument po zaključcima Povjerenstva za provođenje decentralizacije i reforme lokalne samouprave, trebao biti okosnicom prve faze rada Vladina povjerenstva.

U dijelu koji se odnosi na preporuke za financijsku decentralizaciju ističe se kako „postojeći ustroj lokalne i područne (regionalne) samouprave, promotren sa stajališta fiskalnog kapaciteta, nije djelotvoran".

- Glavni problemi fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj vezani su za broj i veličinu jedinica lokalne samouprave, te njihov različit fiskalni kapacitet. Hrvatska je relativno mala zemlja s velikim brojem lokalnih jedinica. To pridonosi gomilanju administracije na svim razinama vlasti, neodgovarajućoj raspodjeli funkcija i odgovornosti. Nažalost, situacija je otežana i velikim brojem jedinica lokalne samouprave koje su ispodprosječnog fiskalnog kapaciteta, stoji nadalje u dokumentu u kojem se, među ostalim, predlaže utvrđivanje minimalnih standarda poslova iz djelokruga rada općina i gradova i financijske mogućnosti općina i gradova da ih realiziraju, i to paralelno s jačanjem fiskalnog kapaciteta jedinica lokalne samouprave preraspodjelom postojećih izvora prihoda s razine središnje države bez povećanja ukupnog poreznog opterećenja, kao i razvijanje diferenciranog pristupa uz utvrđivanje jasnih kriterija za uravnoteženje fiskalnog kapaciteta jedinica lokalne samouprave ispodprosječnog fiskalnog kapaciteta.

VIŠE U TISKANOM IZDANJU

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno