Zabrana sadnje novih vinograda ide i dalje, Hrvatska o tome šuti

Uzgajivači vinove loze u zemljama članicama Europske unije koje  su veliki proizvođači vina  traže potporu svojih vlada i  Europskog parlamenta kako  bi zadržali zabranu sadnje  novih vinograda na području Unije i nakon 31.  prosinca 2015. godine kada  ta zabrana prestaje važiti.  Europski mediji izvješćuju  da su vinari uvjereni da će  liberalizacija uništiti ovaj  sektor koji se ionako već bori  s jefitnim uvozom i smanjenom potražnjom na  tržištu. Zato od svojih vlada  i europarlamentaraca traže  da se zabrana sadnje produlji još najmanje dvije godine.
Zahtjevi za zadržavanje  zabrane stižu iz zemalja poput Francuske, Italije i Španjolske, dok se Hrvatska u  toj raspravi zasad još nije  službeno svrstala. U Ministarstvu poljoprivrede svjesni  su zahtjeva pojedinih zemalja prema Europskoj komisiji da u novom prijedlogu  zakonodavstva osigura zadržavanje zabrane sadnje  novih vinograda, kao i potpore velikih europskih poljoprivrednih udruženja tom  zahtjevu.
“Takva potpora zadržavanju sustava zabrane sadnje  ponajviše proizlazi iz bojazni proizvođača vina EU da će  se ukidanjem zabrane sadnje  masovnije podizati novi vinogradi te će se time pridonijeti povećanju proizvodnje, a time i ponude vina na  tržištu što opet dovodi do  pada cijena vina”, objašnjavaju u Ministarstvu, navodeći da će Hrvatska iznijeti  svoj stav “slijedom vlastitog  interesa te uvažavajući argumente iz rasprave” koja se  vodi u Uniji. No, napominju  i da Hrvatska, iako kao promatrač sudjeluje na radnim  sastancima EU-a, “nije pozvana iznositi svoje stavove”.  Hrvatska se dosad, podsjetimo, u pregovorima s  EU-om izborila jedino za to  da do 31. prosinca 2015.  godine, dokad vrijedi zabrana sadnje, smije barem obnavljati stare, trenutno zapuštene vinograde.
Kakva će biti sudbina vinograda u EU, trebalo bi se  znati do kraja ove godine  kada će radna skupina, koju  je okupio povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos,  dati svoje preporuke o budućnosti vinskog sektora.