KOLAPS TRŽIŠTA RADA Cvitić: Neka poslodavci koji budu davali otkaze vrate subvencije državi

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Čelnica SIKD-a o krizi turističkog sektora
Vlada mora donijeti dugoročne mjere za spas turizma, ali i obvezati poslodavce da ne otpuštaju radnike budući da su najduže primali subvencije. Ako budu otpuštali, a država im je pomagala, onda bi te subvencije trebali i vratiti, poručuje Marina Cvitić
V. KARUZA/S. DRECHSLER
Unatoč relativno dobroj sezoni, pandemija koronavirusa iznova je ugrozila turistički sektor

Pandemija i karantena pogodile su gospodarstvo, a najviše turizam, gdje se predviđa da je ugroženo oko 100.000 radnih mjesta. Predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić kaže da tržištu rada u turizmu prijeti kolaps ako Vlada ne donese dugoročne mjere, ali i na neki način obveže poslodavce da ne otpuštaju radnike, budući da je činjenica da su najduže primali subvencije na teret svih poreznih obveznika. Ako budu otpuštali, a država im je pomagala, onda bi od njih trebalo tražiti da subvencije i vrate, poručuje Cvitić.
- Turizam je najveći gubitnik gospodarstva za vrijeme korona krize i moramo biti iskreni pa zahvaliti Vladi koja je odmah donijela mjere za preživljavanje. Od početka trećeg mjeseca krenule su subvencije, gdje su poslodavci prvo dobivali po 3.250 po radniku, za treći mjesec, a nakon toga 4.000 kuna po radniku. Nisu bili obvezni sav taj novac davati radniku, ali većina ozbiljnih poslodavaca je to ipak činila. Međutim, ima i onih koji su radniku dali minimalnu plaću, a ostatak zadržavali za sebe. Sezona je nešto bolja od očekivanja, no iako je dobro krenulo, odjedanput je stalo - stavljanjem Hrvatske na crvenu listu praktički se dogodio egzodus turista. Situacija nije dobra jer u dva mjeseca kakvog-takvog rada nije se uspjelo kumulirati dovoljno sredstava da bi se tijekom cijele zime od toga isplaćivale plaće, niti su radnici uspjeli kumulirati dovoljan broj sati da bi preko zime mogli biti doma. Velik broj sezonskih radnika zatečen je u radnom odnosu u vrijeme kad je nastala pandemija i zahvaljujući mjerama države ostali su u pravilu u radnom odnosu sve do sada. Međutim, sada im ugovori istječu i završit će na Zavodu za zapošljavanje. Ni ti radnici nisu si osigurali naknadu plaće, da budu doma dok se ne počne normalno raditi, jer nisu radili devet mjeseci. Znači, većina će ih ostati bez naknade na HZZ-u, ukoliko se ona nastavi isplaćivati po istim kriterijima. Kao sindikat, i putem Socijalnog vijeća za turizam zajedno s poslodavcima, ali i samostalno sam uputila dopis ministrici turizma, da dakle apelira na Vladu, da hitno donese dugoročne mjere za spas turizma, znači ne za mjesec ili dva, nego do normalizacije stanja, da bismo spriječili otpuštanje radnika. Moramo biti svjesni da vlasnici turističkih kompanija gledaju samo računicu, i ako računica pokaže da prihodi koje su ostvarili nisu takvi da bi se isplatile plaće tijekom cijele zime koja će biti veoma duga i neizvjesna, oni će predlagati otpuštanje radnika, upozorava Cvitić.

I moratoriji najdulji

Veli da za sada još uvijek nema otkaza u većim turističkim kompanijama, no hoteli se zatvaraju, sezonci prvi odlaze.
- Ne bude li međutim sada koordinirane akcije Vlade i poslodavaca, prijeti veliki kolaps, poslodavci će pribjeći otpuštanju radnika. Oni moraju isto tako znati da su do sada na račun poreznih obveznika primali subvencije dulje od bilo kojeg drugog sektora. Poslodavci u turizmu su cijelo vrijeme, od 1. ožujka pa zaključno s 30. kolovoza, dobivali subvencije jer im je prihod bio nizak, kaže Cvitić.
I bankarski moratoriji najdulji su u pravilu za turizam.
- Tim više bi bilo nemoralno da sada počnu otpuštati, i te brojke koje se puštaju o desecima tisuća otkaza, mislim da je to na neki način i ucjenjivanje Vlade, što nije dobro. Vlasnici turističkih kompanija moraju priznati da su dobili pomoć te podnijeti teret ove sezone. Sve do nje su na račun radnika stvarali velike prihode, isplaćivali si velike dividende i nije u redu da zbog jedne propale sezone idu u otpuštanja. Situacija će se normalizirati prije ili kasnije, i ako sada budu otpustili radnike, neka zaborave da će ih, kad se stanje normalizira, jednostavno vratiti. Otići će gdje će biti cjenjeniji. Jednom se taj egzodus radnika već desio, poslodavci su priznali svoju grešku da su ih olako otpuštali i slali doma, i ne bi bilo dobro da sada to ponove, podsjeća Cvitić.
Naime, prije korone radnika je kronično nedostajalo, pa su ljudi pozivani iz mirovine, radna snaga se masovno uvozila…
- Četiri godine prije ove situacije osjećao se nedostatak radnika. Poslodavci su uzimali sve što se nudilo da bi mogli odraditi sezonu, a sada smo u situaciji da nemaju gdje raditi ni stalni radnici, a kamoli sezonski. Ako ih izgube, dugoročno je to loše za turizam jer će opet doći do opadanja kvalitete rada, upozorava Cvitić.

Preinvestirali se

Dio turističkih kompanija je sve planove prije korone radio na projekciji daljnjeg rasta, pa su investirali i slično, da bi tekući prihodi sada drastično pali.
- Sve ozbiljne turističke kompanije išle su u velike investicije i akvizicije. Dolaskom krize koju nitko nije mogao očekivati naravno da su nastali problemi pa i po pitanju likvidnosti iz koje se na kraju krajeva isplaćuju i plaće. Loš je bio i tajming ove krize, jer je taman prošla zima, kroz koju su se istrošili, i kad je trebalo početi raditi, došlo je do lockdowna. Uskočila je ipak država, pa i banke koje su vidjele dugoročni interes. Vjerujem da će se turizam najbrže i oporaviti, on je taj koji je i pokretač drugih djelatnosti, i upravo zbog toga je naš apel prema Vladi da bi trebalo donijeti dugoročne mjere, ali isto tako i poslodavce obvezati da ne smiju radnike otpuštati, jer ako si od države nešto dobio – onda to i vrati, zaključuje Cvitić.

 

Istra i Kvarner nisu trebali na crvenu listu

Posezona će biti loša?
- Nažalost je tako. Sadašnja situacija ne daje mjesta optimizmu, crvene liste nisu selektivne prema regijama, iako među regijama postoji velika razlika. Konkretno, u Istri i na Kvarneru su i stožeri i ljudi postupili odgovorno, bilo je najviše turista, a najmanje zaraženih, i moglo se komotno raditi do sredine desetog mjeseca, no hoće li se sada netko usuditi dolaziti – sumnjam. Nije stvar samo ni u državama; u Njemačkoj primjerice poslodavci uvjetuju radnike da ukoliko su boravili u Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji, prema njihovoj procjeni, moraju biti 15 dana u izolaciji ili donijeti negativan test, te da im to neće platiti, kaže Cvitić.

 

Sastanak s ministricom

Danas bi se, kako nam je potvrdila Cvitić, trebao održati sastanak sindikata s ministricom turizma i njenim suradnicima, a na kojem će prisustvovati i predstavnici poslodavaca.
- Očekujemo da ćemo naći kompromisno rješenje koje će omogućiti dugoročni opstanak kompanija uz zadržavanje svih radnika, jer očuvanjem kadrova jamči se kvaliteta koja će biti ključna u idućim godinama. A poslodavci će morati u ovoj kriznoj situaciji i primjerom pokazati da su upravo radnici ključ uspjeha u turizmu i dokazati da ta krilatica koju često upotrebljavaju nije samo demagogija kada ostvaruju na stotine milijuna dobiti, zaključuje Cvitić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno