Vrednovati pozitivne tradicije u ovčarstvu i kozarstvu

Želja nam je da se putem ovakvih manifestacija uzgajivači međusobno bolje upoznaju, razmijene iskustva i znanja u uzgoju, prikažu rezultati selekcijskog rada. Također, želja nam je da se na savjetovanje odazovu svi uzgajivači ovaca i koza i putem predavanja i razgovora s našim vodećim stručnjacima steknu nova saznanja, kazala je voditeljica Županijskog odjela Hrvatske poljoprivredne agencije Dolores Barać
Hrvatska poljoprivredna agencija i ove godine u suradnji s Agronomskim fakultetom, organizira 11. izložbu hrvatskih mliječnih proizvoda od ovčjeg i kozjeg mlijeka. Ovogodišnja jedanaesta po redu izložba održat će se u Zadru 21. listopada i to istovremeno sa “Dvanaestim savjetovanjem za uzgajivače ovaca i koza u Republici Hrvatskoj”.
Ova jedinstvena manifestacija tradicionalno se održava već dvanaestu godinu, a osobitost je, da je svake godine domaćin drugi grad. U Zadru je posljednji puta održana prije pet godina i stoga je ovo izuzetna prilika da se naši uzgajivači ovaca i koza i proizvođači mliječnih proizvoda od ovčjeg i kozjeg mlijeka odazovu i pokažu da ne zaostaju za proizvođačima iz ostalih krajeva lijepe naše.
Razmjena iskustva i znanja
– Želja nam je da se putem ovakvih manifestacija uzgajivači međusobno bolje upoznaju, da se prenesu različita iskustva i znanja u uzgoju, da se prikažu rezultati selekcijskog rada, a da se pri tome vrednuju pozitivne tradicije u uzgoju, te da svi zajedno naučimo nešto više, kazala je voditeljica Županijskog odjela HPA, Dolores Barać, dipl. ing. agr., te dodala:
– Također želja nam je da se na savjetovanje odazovu svi uzgajivači ovaca i koza i putem predavanja i razgovora s našim vodećim stručnjacima steknu nova saznanja iz područja provedbe uzgojno selekcijskih programa, preventive i zdravstvene zaštite ovaca i koza, tehnologije proizvodnje i prerade ovčjeg i kozjeg mlijeka, hranidbe, držanja i njege ovaca i koza, ali i svih drugih nepoznanica ili nedoumica u valjanom uzgoju.
U Kruševu bez sira
Ovčari i kozari diljem Bukovice i Ravnih kotara komentiraju nadolazeću izložbu. Oni su relativno zadovoljni, doduše ovčari malo više jer su uspjeli utržiti janjad dok kozari još uvijek žale na slabu prodaju jaradi. Niti tri obitelji Brkića iz Kruševa, zaseoka Kobljani nisu uspjeli sa prodajom jaradi što Branka Brkić pojašnjava činjenicom da su im stada bila u Lici te da kupcima nije bilo isplativo dolaziti u Liku po jedno ili dvoje jaradi. Jednako tako kaže Branka, a slažu se i suprug Mile, rođaci Marko, Ika i Stoja Brkić naš svit još nije prihvatio jaretinu i dokle god ima ponude janjetine, jarad čeka.
– A, znate li tko ima još sira za jedanaestu izložbu hrvatskih ovčjih i kozjih sireva koje je pred vratima i vremenski i kilometarski jer je izložba ove godine u Zadru. To je teško pitanje, kaže Branka Brkić i pojašnjava:
– Mi smo primjerice sav ovčji i kozji sir prodali ili bolje reći potrošili s prijateljima i rođacima i brojnim namjernicima, a tako je to u cijelom Kruševu. Nitko nije razmišljao o tome da se natječe jer nitko nema uvjete za proizvodnju sira, a za steći uvjete treba puno dokumentacije koja opet iziskuje puno vremena i novaca. Mi nemamo niti jedno niti drugo, a nismo se natjecali za potpore resornog Ministarstva upravo iz razloga što nismo imali riješeno vlasništvo, dakle od ozbiljne proizvodnje ništa pa u tom slučaju ne želimo niti sudjelovati u natjecanju. Proizvodit ćemo, vjerujem i dalje, sezonski, ali samo za vlastite potrebe. No, nama uzgajivačima koza teško je planirati proizvodnju mlijeka – sira u uvjetima neorganiziranog tržišta mesa. Kada bismo imali zajamčen otkup ili barem siguran poput Pažana to bi uvelike pomoglo. Ovako mi muzemo koze i ovce tek nakon prodaje pomlatka, a prodaje se jedno po jedno i tako to traje mjesecima, pa poneka grla zasuše i prije ili neposredno nakon prodaje pomlatka.
Noćna prerada u Suvaji Donjoj
Za razliku od Kruševljana na sjeveroistoku naše Županije proizvođači mlijeka su bili puno odlučniji i agilniji, te su uspjeli dobiti potpore Ministarstva za uređenje prostora i nabavu opreme za proizvodnju sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Sredstvima potpore (cca 200.000 kn bez PDV-a) dva su obiteljska gospodarstva uspjela ispuniti gotovo sve odgovarajuće uvjete koje je potrebno udovoljiti da bi se izvršila potrebna registracija. Obiteljsko gospodarstvo Boška Dubaić iz Neteke i Mire Ćopić iz Suvaje D. potpunoma udovoljava općim odredbama, Općim uvjetima izgradnje i uređenja objekata iz Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljiti objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla (NN 20 /92). Objekt se ne nalazi u sklopu domaćinstva, a prilikom adaptacije strogo su ispoštovani nacrti i savjeti struke.
– Obiteljska sirana je spremna za početak proizvodnje, ali čekamo Veterinarskog inspektora i komisiju koja će o tome odlučiti, kaže nositeljica PG -a, Mira Ćopić (1968.).
Na pitanje je su li sredstva Ministarstva bila dostatna s obzirom na visoka ulaganja jer je objekt iz temelja obnavljan Mira je odgovorila protupitanjem. A što vi mislite? No, ipak je pojasnila da nikako nije moglo biti dovoljno jer je oprema za siranu iznosila 150.000 kn plus PDV tako da je gospodarstvo objekt obnovilo vlastitim sredstvima, a tu su i troškovi legalizacije i priključka na el. energiju.
– Pomogli su svi ukućani i prijatelji, puno toga smo sami uradili, pa iako su u početku svi bili skeptični, danas su hvala Bogu zadovoljni i ponosni jer to će ipak biti prva registrirana obiteljska sirana u ovom dijelu Zadarske županije, rekla je Mira ne krijući zadovoljstvo dok je dizala poklopac laktofriza, kapaciteta 400 litara mlijeka koje čeka na preradu te nastavlja:
– Ovih dana prerađujem isključivo noću jer je u tijeku sakupljanje šljiva koje su ove godine, nakon nekoliko loših toliko plodne da se grane savijaju, a kada se počne badanj puniti šljivama ne može se prekidati jer rakija ne će biti dobra, pojasnila je Mira svoj angažman oko šljiva.
Bez dobre rakije nema ni dobrog čaja čija je osnovica nenadmašna šljivovica, a priprema ga se ovako: na dnu posude karamelizirati dvije žlice šećera, doliti 1 dl vode, pustiti da prokuha, doliti 1 litre rakije i pustiti da se zagrije, ne smije prokuhati ili dobro zagrijanu tekućinu zapaliti na bljesak, kako je pojasnila Mirina kći Maša, iskušani recept bake Danice. Pa iako ga Maša ne preferira dobro dođe u hladnim zimskim danima kada snijeg i vijavica okuju sela s druge strane Velebita.

Proizvodi od kozjeg mlijeka sve popularniji

Jedanaesta izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva kao i prethodnih nastoji okupiti proizvođače sireva i ponovno pokazati koliko je Hrvatska bogata ovim proizvodima kao i činjenicu da se radi o proizvodnji koja jača iz godine u godinu, podižući razinu proizvodnje, kvalitetu i raznolikosti u proizvodnji na izvornim tehnologijama. Tako proizvedeni sirevi u pravilu su raznovrsnijeg okusa, arome i konzistencije u odnosu na industrijski proizvedene sireve koji se proizvode po strogoj recepturi i kontroliranim uvjetima, pa je utjecaj specifičnosti sirovine minimalan, ali i kreativnost u tehnologiji proizvodnje. Da bi se konzumentima jamčila ponuda upravo takvih sireva vrlo je važno da se proizvođače sireva uvodi u sustav kontrole kakvoće te ih se sukladno tome educira putem savjetovanja, različitih radionica, seminara i sl.
Unatoč nizu problema, posljednjih godina ovčarstvo i kozarstvo bilježe napredak, a posebice proizvodi od kozjeg mlijeka, kojim ove grane stočarske proizvodnje postaju sve popularnije. To potvrđuje i podatak da je sve više obiteljskih gospodarstava koja se bave ili se žele baviti uzgojem ovaca ili koza, te proizvodnjom mlijeka i preradom u sir. Kroz proizvodnju autohtonih sireva na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima proizvođač sireva rješava problem otkupa, odnosno plasmana mlijeka (kroz sir) u uvjetima kada nema organiziranog otkupa mlijeka. Povećava se dohodovnost obiteljskih gospodarstava, čuva se tradicija i obilježja prepoznatljivosti pojedinih krajeva.

Predstavnici Zadarske županije na izložbi

Proizvođači ovčjih i kozjih sireva Zadarske županije, koji će sudjelovati na izložbi sira u Zadru: Nikica i Katica Žampera – Žman; Dražen Klarić- Prović; Divna Baković – Banjevci; Vesna Kesić – Gračac ( šampion kozje base za 2009.); Marija Mitrović – Zelengrad; Ika Rubelj -Bulić; Žarko Milić i Siniša Milić – Bogatnik, Ružica Kadija- Turanj, Vice Mičić Zadar ( Dračevac); Nevenka Brčić – Budak; Krunoslav Vidas – Pag.

Ocjenjivanje prije izložbe

Ocjenjivanje proizvoda obavit će se dva tjedna prije izložbe u Zavodu za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Važno je za istaknuti da proizvođači svojom prijavom za ocjenjivanje pristaju i na to da će svoje proizvode izložiti i na izložbi hrvatskih ovčjih i kozjih sireva, te da će im biti osigurano mjesto za predstavljanje proizvoda. Ujedno će se sudionicima i posjetiteljima degustacija uz mogućnost kupnje proizvoda.