Svaki drugi grad i općina prekobrojni

Općine bi trebale imati najmanje 2.000 stanovnika, gradovi najmanje 10 tisuća, a veliki gradovi najmanje 35 tisuća stanovnika, dok bi se županije zamijenile sa sedam regija. Teritorijalna podjela provela bi se prema broju stanovništva, proračunskom kapacitetu te povijesnim i drugim kriterijima
Umjesto 20 županija u Hrvatskoj bi trebalo formirati sedam regija, a postojeći broj od 429 općina i 126 gradova vjerojatno bi se prepolovio. To proizlazi iz studije “Analitička podloga za učinkovitu decentralizaciju”, nedavno završene na zagrebačkom Ekonomskom institutu pod vodstvom dr. sc. Dubravke Jurline Alibegović koja je o tome napisala članak u najnovijim tromjesečnim ekonomskim prognozama Instituta, objavljenima na engleskom jeziku.
– Proračunski kapaciteti jedinica lokalne samouprave značajno se razlikuju. Istodobno, sve općine i gradovi, osim velikih gradova i županijskih središta, imaju jednake ovlasti. Stoga nije moguće osigurati usporedivu kvalitetu javnih usluga, piše Jurlina Alibegović, napominjući da je studija napravljena po narudžbi Hrvatske zajednice županija.
Tri skupine mjera
Primjerice, više od polovine općina i gradova nema novca za djelotvorno obavljanje usluga koje im zakon propisuje. Njih 275 dobilo je “poseban status financiranja”, a primaju i državne dotacije. Samo 20 županija i 34 grada imaju dovoljno novca za financiranje osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva i socijalne skrbi, što pokazuje da jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj ne mogu zadovoljiti neke najosnovnije funkcije.
Da bi se postiglo djelotvornije i uravnoteženije obavljanje javnih usluga, studija predlaže tri skupine mjera za decentralizaciju. Prva je jasna raspodjela obaveznih nadležnosti između općina, gradova, velikih gradova i regija. Drugo, studija traži promjenu načina financiranja koje će jedinicama omogućiti stabilne prihode. Treći i najzanimljiviji prijedlog predviđa reorganizaciju lokalnih jedinica, nakon što dobiju definirane ovlasti i izvore financiranja.
Teritorijalna podjela
Teritorijalna podjela provela bi se prema trima kriterijima: broju stanovništva, proračunskom kapacitetu te specifičnim povijesnim, kulturnim i drugim kriterijima. Općine bi trebale imati najmanje 2.000 stanovnika, gradovi najmanje 10 tisuća, a veliki gradovi najmanje 35 tisuća stanovnika, dok bi se županije zamijenile sa sedam regija. Ako se pogleda popis stanovništva iz 2001., nije teško zaključiti da bi vjerojatno polovina općina i gradova izgubila sadašnji status, barem prema prvom kriteriju.
 

SEDAM REGIJA

1. Međimurje, Podravina i Zapadna Slavonija: obuhvaća Koprivničko-križevačku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku i Međimursku županiju.
2. Sjeverozapadna i središnja Hrvatska: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija
3. Dalmacija: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija
4. Lika: Lička županija
5. Slavonija: Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska županija
6. Istra, Primorje i Gorski kotar: Istarska i Primorsko-goranska županija
7. Zagreb: Grad Zagreb i Zagrebačka županija

Prijedlog za javnu raspravu

Prijedlog za javnu raspravu
Stručnjaci su svjesni da je to vrlo osjetljiva stvar pa smatraju da se pitanje organizacije lokalne samouprave ne može lomiti preko koljena.
– To je prijedlog za javnu raspravu o decentralizaciji u Hrvatskoj, a nije konačni odgovor na brojna otvorena pitanja. Političke odluke treba donijeti nakon temeljitih konzultacija sa svim zainteresiranim čimbenicima, upozorava Jurlina Alibegović. U Danskoj je reforma lokalne samouprave trajala oko šest godina.

Cilj studije – utvrđivanje nadležnosti

Predmet istraživanja nije bio utvrđivanje broja jedinica lokalne samouprave koje ne bi mogle zadovoljiti uvjete za daljnje postojanje, već predložiti koje bi obvezatne nadležnosti imale pojedine razine javne vlasti, kako osigurati s minimalnim promjenama zakonodavnog okvira učinkovito financiranje obvezatnih nadležnosti, te dati okvirne kriterije koje bi lokalne jedinice trebale udovoljiti da bi uspješno mogle obavljati nove javne poslove s predloženim načinom financiranja, rekla nam je Dubravka Jurlina Alibegović.